Iako danas AZRRI figurira kao nositelj programa zaštite ove istarske autohtone pasmine, valja podsjetiti na važnu i ključnu ulogu Saveza uzgajivača istarskog goveda (SUIG), koji je osnovan početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je u Istri populacija istarskog goveda brojala samo 103 krave i svega četiri bika

Program trajne zaštite istarskog goveda kojega već desetljeće i pol provodi Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) uvršten je u Kompendij uspješnih programa i projekata zaštite i valorizacije životinjskih genetskih resursa Europske unije, prvi put promoviran na nedavnoj međunarodnoj konferenciji o zaštiti biljnih i životinjskih genetskih resursa u poljoprivredi održanoj u francuskom gradu Nantesu.

Tom je prigodom istaknuto da vrijednost ovog projekta uz ostalo leži i u sinergijskoj suradnji cijele društvene zajednice u spašavanju jednog od svojih prirodnih i kulturno-povijesnih resursa. Dok je pojam "suradnja" ovdje logičan i lako razumljiv, možda se olako prelazi preko pojma "spašavanje", jer je istarsko govedo, od milja, iako pogrešno, često nazivano boškarin, doista bilo potrebno doslovce spašavati od propadanja odnosno nestajanja.

Iako danas AZRRI figurira kao nositelj programa zaštite ove istarske autohtone pasmine, valja podsjetiti na važnu i ključnu ulogu Saveza uzgajivača istarskog goveda (SUIG), koji je osnovan početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je u Istri populacija istarskog goveda brojala samo 103 krave i svega četiri bika.

Upravo je SUIG prvi poradio na osvješćivanju o vrijednosti istarskog goveda za Istru, uostalom i za Hrvatsku, a brojni tadašnji apeli i inicijative doveli su, među ostalim, i do toga da Hrvatski sabor na prijedlog zastupnika Dina Debeljuha ozakoni značajne potpore za uzgajivače istarskog goveda, koje su dovele do toga da se 2005. godine u Istri zatekne oko 400 rasplodnih grla ove pasmine, odnosno da se populacija ove tada kritično ugrožene pasmine učetverostruči.

S vremenom se međutim pokazalo da državni poticaji nisu dostatan motiv da se populacija istarskog goveda nastavi povećavati. Uostalom, Sabor je te poticaje više puta smanjivao (izazivajući krizu i paniku među uzgajivačima) pa opet povećavao, ali kako se približavao datum pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji, trebalo je osvijestiti i činjenicu da u EU takvi poticaji više neće biti mogući. Za opstanak boškarina trebalo je tražiti druga rješenja.

AZRRI se u aktivnosti spašavanja istarskog goveda uključio 2007. godine, najprije otkupljujući od uzgajivača rasplodna grla kako bi se pripomoglo povećanju populacije (u to je vrijeme u Istri bilo 450 rasplodnih grla).

Godinu kasnije, počinju prvi eksperimenti za program gastronomske valorizacije mesa istarskog goveda. Te i narednih godina godišnje se klalo tridesetak otkupljenih grla i priređivan je niz gastronomskih prezentacija s ciljem da se meso boškarina na ugostiteljskom tržištu formira kao osebujan gastronomski proizvod, drugačiji od obične govedine. Na tom tragu paralelno su se testirale nutricionističke osobine mesa istarskog goveda, i obavljali prvi pokusi s njegovim dugotrajnim zrenjem. (Davor ŠIŠOVIĆ)

Povezane vijesti

• AZRRI: Na tržištu se prodaje lažno meso boškarina!
• Boškarini su teglili kamenje za gradnju Arene
• PREMALI POTICAJI, PRESTARI UZGAJIVAČI, ALI NE ODUSTAJU Boškarini ove subote opet u Kanfanaru