GRADSKO VIJEĆE

LABIN: Iznosi novčanih pomoći umirovljenicima ostaju nepromijenjeni

Pregledom nekoliko desetaka gradova i općina, primijetila sam da neki imaju financijske razrede kako bi se pravednije rasporedila sredstva. Većina ih ima tri razreda. Tako su primjerice visine naknada podijeljene na iznose od 200, 300 i 500 kuna, zavisno o visini mirovine i utvrđenom financijskom razredu ili pragu, rekla je Pejić

| Autor: Branko BIOČIĆ
Naknada od termoelektrane trebala bi se više ulagati u Ripendu, smatra vijećnica Katarina Filipović (Arhiva)

Naknada od termoelektrane trebala bi se više ulagati u Ripendu, smatra vijećnica Katarina Filipović (Arhiva)


"Kada će se početi obnavljati ceste po Ripendi, mislim da je Ripenda najzapušteniji dio Labinštine. Najbliže je Termoelektrani Plomin, pa tako najviše pati po pitanju utjecaja na okoliš", oštro je započela aktualni sat labinskog Gradskog vijeća SDP-ova vijećnica Katarina Filipović koja smatra da bi se naknada koju uplaćuje termoelektrana trebala puno više ulagati u taj dio. Navela je i kako je jedan od većih problema raskrižje za Ripendu ispod restorana "Due Fratelli" gdje se dogodilo puno prometnih nesreća i zbog toga mora biti prioritet u obnovi.

Obnova ceste za Ripendu

Na ova pitanja vijećnice Filipović odgovorio je gradonačelnik Valter Glavičić koji je ustvrdio da Ripenda kao naselje ima ubrzani rast te da se ovdje izgradilo mnogo novih kuća koje se većinom koriste u ljetnim mjesecima kada je i intenzitet prometa znatno veći.

- Svjesni smo potrebe obnove ove prometnice koja nije u potpunosti u nadležnosti Grada, već je to dio koji je samo na potezu koji nije dio županijske ceste. Dionice koje su u nadležnosti Grada bit će obnovljene i u nacrtu proračuna ova je cesta jedan od prioriteta te će Grad Labin već iduće godine krenuti u obnovu na dionici koja je u razgovoru s Mjesnim odborom određena kao ona koju građani najviše i koriste. Radi se o dionici od 'mostića' pa do spomenika palim borcima koja će biti prva obnovljena već idućeg proljeća, a kroz iduće četiri proračunske godine vjerujem kako ćemo obnoviti većinu kritičnih dionica ovog naselja, rekao Glavičić.

Tanja Pejić iz Istarskih demokrata predložila je uvođenje financijskih razreda za utvrđivanje visine novčanih pomoći umirovljenicima prilikom isplate nadolazeće božićnice te kasnije i uskrsnice.

- Pregledom nekoliko desetaka gradova i općina, primijetila sam da neki imaju financijske razrede kako bi se pravednije rasporedila sredstva. Većina ih ima tri razreda. Tako su primjerice visine naknada podijeljene na iznose od 200, 300 i 500 kuna, zavisno o visini mirovine i utvrđenom financijskom razredu ili pragu, rekla je Pejić. Gradonačelnik Glavičić je, odgovarajući, ustvrdio da je za ovu godinu situacija kakva jest te da na idućoj sjednici slijedi rebalans proračuna pa se nada da će iznosi ostati u planiranim okvirima.

- Za božićnicu će stvari ostati kakve jesu. Pokušat ćemo u narednom razdoblju, ukoliko to bude moguće, razgovarati s udrugama umirovljenika, a imamo ih dvije, i vidjeti da li bismo ta sredstva u visini 220 tisuća kuna mogli drugačije rasporediti. Za početak, da i one koji tek neznatno prelaze cenzus od 2.500 kuna, uvrstimo u isplatu. Druga varijanta bi bila da se uvedu razredi, s time da smo svjesni da 500 kuna, koliko dijele neki gradovi, mi nećemo moći dostići, odgovorio joj je Glavičić.

Sanacija azbestnih krovova

Vijećnika Mladena Bastijanića iz Istarskih demokrata zanimalo je kada će Grad Labin sanirati krovišta na području grada Labina koja su od salonitnih tj. od azbestno-cementnih ploča. Gradonačelnik Glavičić istaknuo je kako je upravo na savjetovanju za javnost nacrt Proračuna Grada Labina za 2022. godinu koji u svom planu sadrži iznos od sto tisuća kuna u programu "Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije" u kojem se, između ostalog, sredstva mogu koristiti i za sufinanciranje zbrinjavanja ovakvog otpada.

Vijećnik Lari Zahtila (IDS-ISU), komentirajući radove na kanalizacijskoj mreži u naselju Marciljani, konstatirao je da se radovi izvode od Krvove place na Vinežu pa sve do zaseoka Bragari i Floki, ali da zaseoci Tomažići, Faraguni i Blaškovići nisu obuhvaćeni projektom. Stoga ga zanima hoće li se projekt nadopuniti pa će se izgraditi i kanalizacijska mreža prema Tomažićima i ostalim zaseocima. Direktor trgovačkog društva Vodovod Labin Alen Golja, odgovarajući vijećniku, rekao je da je projekt na području Marciljani težak 7,5 milijuna kuna, a IVS, kao tvrtka koja je zadužena za izgradnju malih uređaja i sustava, započeo je svoju investiciju financiranu sredstvima Europske unije.

- Ukupna vrijednost tog dijela je 4,8 milijuna kuna. Vodovod se nadovezao na tu investiciju i izrađuje kolektorsku mrežu od 2,4 kilometara, od Kolcić brega do Marciljani. Na taj način će se na sustav priključiti 60 novih priključaka. Čitav sustav će biti dužine 3,5 kilometara. U sklopu te investicije Grad Labin izrađuje nogostup u dužini od 850 metara. Vezano za dionicu koju je spomenuo vijećnik, izrađena je projektna dokumentacija te je Vodovod Labin dao suglasnost da se priključi na postojeći sustav odvodnje. Nadamo se da će se s radovima započeti kroz nekih godinu i pol dana. Dio naselja nije obuhvaćen projektom, jer je prihvatljivo ulaganje u infrastrukturu odvodnje oko 42.500 kuna po domaćinstvu, odnosno članu domaćinstva. Zbog terena, ti troškovi su dosta visoki, no nadamo se da će u narednom periodu i ti dijelovi naselja biti priključeni na sustav odvodnje. Moramo paziti i na održivost sustava, a to će se sigurno reflektirati na donošenje odluke o definiranju broja javnih isporučitelja koji moraju poslovati po načelima ekonomske održivosti. IVS u narednom periodu planira izgradnju sustava u naselju Veli Golji, Zartinj i Stepčići. Nadam se da će projekti biti ubrzo zgotovljeni i da će studija isplativosti ulaganja pokazati da je to isplativo, rekao je Golja.

Rad s darovitom djecom

Vijećnika Rasima Halilovića zanimalo je da li u osnovnim školama postoje projekti ili izborni programi koji se odnose na darovitu i talentiranu djecu. Odgovorila mu je zamjenica gradonačelnika Federika Mohorović Čekada koja je rekla da je riječ o vrlo važnom pitanju budući da su darovita djeca također djeca s posebnim potrebama pa je itekako važno raditi na ranom otkrivanju darovitosti, na njihovoj motivaciji i razvoju, neovisno radi li se o darovitosti na području matematike, glazbe, neke druge umjetnosti ili, primjerice, jezika.

- Trenutno važeći Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovite djece država je donijela 1991., dakle prije 30 godina, i sama struka nas upozorava na njegovu zastarjelost. Da bismo bili korak ispred države, Grad Labin sustavno promišlja ovu problematiku. Naše osnovne škole "Ivo Lola Ribar" i Matije Vlačića su u svojim kurikulumima za tekuću školsku godinu uvrstile projekte rada s darovitom djecom. Također, Grad Labin će nastaviti financirati projekt Karijernog usmjeravanja učenika i mladih nezaposlenih osoba koji se pokazao vrlo uspješnim kroz primjenu psiholoških testova provođenih od strane psihologa, a sve u svrhu utvrđivanja sposobnosti i darovitosti mladih. Uz to, Grad Labin kroz program redovnog stipendiranja dodatno boduje razna sudjelovanja na natjecanjima, a što se tiče daljnjeg rada s mladima, u skorije vrijeme kreće se s izradom Lokalnog programa za mlade gdje će fokus, između ostalog, biti i na darovitoj djeci. Sa željom uključivanja što većeg broja mladih, u izradu samog programa bit će uključene stručne osobe, ali i mladi čije se potrebe trebaju čuti i uvažiti. Jedino na taj način možemo biti pravi i kvalitetni Grad za mlade, istaknula je Mohorović Čekada.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter