GORTANOV BRIJEG
Kuhanje i prezentacija jela radi podizanja svijesti o održivom korištenju hrane: ISTRA SE ŽELI ORIJENTIRATI PREMA SMANJENJU OTPADA IZ KUHINJA
Istra je regija koja je prepoznata po gastronomiji, a sada je ideja stvoriti i odgovornu gastronomiju. Optimalno korištenje namirnica najbolje je rješenje
AZZRI radionice
U organizaciji AZRRI-ja, Agencije za ruralni razvoj Istre, jučer su u Edukacijsko-gastronomskom centru Istre na Gortanovom brijegu kraj Pazina kuhali Deni Srdoč, najmlađi Michelinov kuhar u Hrvatskoj, i Robert Perić, profesor kulinarstva. Cilj njihovog kuhanja i prezentacije jela bio je podizanje svijesti o održivom korištenju hrane kao resursa te su kuhari pokazali sudionicima načine iskoristivosti namirnica, spremanja viškova te pravilnog odlaganja otpada.
Kod jela nema ostataka
Istra je regija koja je prepoznata po gastronomiji, a sada je ideja stvoriti i odgovornu gastronomiju. Optimalno korištenje namirnica najbolje je rješenje.
Srdoč je pripremao ražu na više načina, a Perić je u zadatak dobio plećku od boškarina. Oba jela u nekoliko sljedova oduševila su posjetitelje, ali i potaknuli na analizu i razmišljanje što je zapravo i bio cilj događaja.
- Kod mojih jela nema ostataka. Sve se da iskoristiti kao, primjerice, kod ove raže. Između hrskavice i kosti imamo rupu u kojoj je meso koje se može poslužiti, a povrće se nakon kuhanja stavi na tanjur. Sirov dio povrća ostavili smo za marinadu koja je osvježavajuće ljetno jelo. To je samo primjer korištenja namirnica u domaćinstvu, istaknuo je Srdoč, inače chef restorana "Nebo" u sklopu Hilton Rijeka Costabella Beach Resort & Spa.
Kuhanje opušta one koji to vole raditi. Tako i našeg poznatog slastičara i kuhara Roberta Perića.
- Napravio sam kremu od krumpira i kukuruza koju ću poslužiti uz plećku od boškarina. Cilj je iskoristiti sve namirnice i dati si vremena za kuhanje pa bila to minuta ili tri sata. Koliko god je potrebno da namirnica bude gotova i pripremljena. Ljeti treba koristiti sezonske namirnice, bogate vitaminima i vlaknima, ali ne smijemo izbjegavati razne vrste masti i bjelančevina koje nam trebaju biti dio dnevne prehrane kako bi zadovoljili energetske potrebe, istaknuo je Perić.
Voditelj Centra za razvoj ruralnog poduzetništva Edmundo Šuran istaknuo je da je tema vrlo interesantna jer se kroz ovakve radionice prenose poruke široj publici.
Gastronomija - treći motiv dolaska
- Istra se želi orijentirati prema smanjenju stvaranja otpada iz kuhinja, prvenstveno u domaćinstvima, koji su najveći proizvođač viškova hrane. Na drugom mjestu su ugostitelji. Želimo da ih ove dvije glavne namirnice i njihovi dodaci, uz ova dva vrhunska kuhara, potaknu na razmišljanje o maksimalnom iskorištavanju namirnica. Ne treba bacati ništa. Cilj je doprinijeti manjem stvaranju otpada. Želimo svakom lokalnom istarskom proizvodu dati dodanu vrijednost. Činjenica jest da čim se određeni lokalni proizvod popularizira, stvara se moda koja prelazi u trend, a to postaje nešto što nam je apsolutno normalno kroz nekoliko godina. Imamo primjer istarskog goveda koje do prije dvanaest godina nismo jeli, a danas nam je gastronomski brend kojim se ponosimo na domaćem i stranom tržištu, ispričao nam je Šuran.
Cilj je, dakle, ne bacati ništa, ponašati se odgovorno, a stvarati kreativna jela. Igor Merlić, direktor Agencije za ruralni razvoj Istre, istaknuo je da je ovaj proces vrlo važan za Istarsku županiju jer doprinosi i razvitku gastronomije, a namjera je upravo da Istra bude značajna eno-gastronomska regija u Europi.
- Činjenica jest da je gastronomija treći motiv dolaska gostiju, a želimo da priča bude značajnija i bolja. S tim razlogom je AZRRI osmislio cijeli niz aktivnosti koji idu u tom smjeru. Radionice poput ovih vodilo je oko sto pedeset vrhunskih chefova, a u njima je kuhalo oko dvije tisuće kuhara i kuharskog osoblja. Želja je da Gortanov brijeg postane gastronomski praktikum u suradnji s ostalim dionicima gastronomskih priča na razini Hrvatske, kazao nam je Merlić.
Valorizacija kuharskog zvanja
Deni Srdoč je završio kulinarski institut u Splitu, a i u Istri postoji ideja o osmišljavanju i otvaranju sličnih obrazovnih programa. Cilj je svakako valorizirati kuharsko zvanje.
- Mislimo nešto napraviti u sklopu Učilišta ili Sveučilišta u Puli, razgovori idu u tom smjeru. Ipak, to je nužno za opstanak i nadogradnju gastronomske priče u Istri. U taj projekt se već i krenulo, no, ono što nas raduje jest interes mladih za gastronomiju te nastavak edukacije u gastronomiji nakon školovanja, istaknuo je Merlić.
Direktor AZRRI-ja smatra kako važnu ulogu u stvaranju pozitivnog i zdravog javnog mijenja imaju mediji koji djeluju kao prijenosnici vijesti, ali i društvenih promjena te da je njihovo uključivanje u podizanje svijesti o racionalnom korištenju hrane kao resursa od krucijalne važnosti.
- Upravo kroz sinergiju novinara, odnosno medija, kao glavnih prenosioca poruka građanstvu, i chefova, kao glavnih promotora lokalnih namirnica i sirovina, želimo utkati put k racionalnom korištenju namirnica te želimo, poštujući okoliš, odgovorno stvarati otpad, a to u konačnici pretočiti u postulate održive gastronomije Istre ali i Hrvatske, rezimirao je Merlić te naglasio da će se, u sklopu edukativnih aktivnosti i programa koji se planiraju provoditi na razini Istarske županije, AZRRI, zajedno s partnerima, baviti tematikom održivog korištenja namirnica te sprječavanja nastanka viška otpada od hrane, počevši od poljoprivrede, gastronomije, turizma, trgovine pa sve do obrazovanja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
