U spomen domu
"Duh Istre ostao je nepokoren": Obilježena 82. obiljetnica pazinskih odluka
(Snimio Milivoj Mijošek)
U pazinskom Spomen domu danas je održana Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Pazina i obilježavanje 82. obljetnice Pazinskih odluka u sklopu Rujanskih svečanosti. Prije svečane sjednice položeni su vijenci na centralnom križu mjesnog groblja "Moj mir" u Pazinu te na spomen-ploči na zgradi bivšeg donjeg vrtića.
U svečanom i dostojanstvenom tonu, kako i priliči ovom velikom obilježavanju, sjednici su se odazvali i uvaženi gosti: iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske - Melita Mulić, savjetnica za ljudska prava i civilno društvo, izaslanica ministrice kulture i medija, ravnateljica Državnog arhiva u Pazinu - Mirela Mrak Kliman, istarski župan Boris Miletić, saborski zastupnici među kojima Damir Bakić, Sandra Benčić, Dubravka Novak, Dalibor Paus, Sanja Radolović, Loris Peršurić te gradonačelnica Pazina Suzana Jašić uz zamjenika Renata Kalca, zamjenica župana Gordana Antić, predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije Ada Damjanac, Milan Antolović, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Pazin te predstavnici udruga antifašista i branitelja, načelnici, gradonačelnici, učenici pazinskih osnovnih i srednjih škola i drugi gosti.
Program je započeo čitanjem proglasa iz 1943. godine Okružnog NOO-a za Istru. Predsjednica Gradskog vijeća Grada Pazina, Jadranka Mrak, koja je i vodila program Sjednice, rekla je uvodno kako je danas, kada se suočavamo ponovo s izazovima mržnje, podjelama i iskrivljavanjima povijesti, dužnost čuvati sjećanje na te osobe i vrijednosti koje su ih nadahnule: slobodu, jednakost i solidarnost. U duhu tih poruka dao se i ton cjelokupnog obilježavanja, a predsjednica je podsjetila da su vrijednosti antifašizma zapisane u samom Ustavu RH.
Milan Antolović, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Pazin u svom je izlaganju napravio kratak povijesni presjek, stavivši sve u kontekst vremena, podsjetivši na ključne činjenice koje su odredile Istru koja je imala vrlo turbulentnu povijest i čak sedam državnih projekata. Između ostalog, kroz povijest je Istra imala i nekoliko velikih egzodusa. Uputio je i kritiku veličanja NDH, te nazvao to političkom neozbiljnosti. Specifičnost Pazinskih odluka jest i da su im, osim antifašističke borbe i narodnjaka, veliki doprinos dali istarski svećenici, ostavši tako uz svoj narod. Sve što je prethodilo temelj je države koju danas poznajemo, naveo je.
- Istra je doživjela slobodu tek oslobađanjem cijelog područja na temelju Pazinskih odluka. Upravo fažizam koji se dogodio u Istri i prenio se potom na Rijeku, stvorio je na ovim prostorima antifašizam. On je pojam i ponos istarskog naroda, način života i život za socijalnu pravdu i jednakost, nasuprot fašizmu koji je bio za sve suprotno; zabrane pa i odnarođivanje. Kad se danas pitaju što se dogodilo na ovim prostorima, odgovor je da se dogodio sukob u temeljima života na ovim prostorima. Kad je Mussolini došao u Pulu 1920. godine u Circolu je izjavio da nije problem žrtvovati 50 tisuća Talijana, da bi se potjeralo i istrijebilo 500 tisuća inferiorne, slavenske rase. Tada je najavio žestok okršaj sa Slovencima i Hrvatima koji je, nažalost, i trajao da kapitulacije Italije. Antifašizam Istre nije isti kao antifašizam Europe, a patnje koje je prošao istarski čovjek pretpostavka su za gradnju suživota i međusobno uvažavanje, dio je izlaganja Antolovića koji je zaključio da trenutni svjetski događaji i ratovi ovdje nisu poželjni te poželio ovim prostorima i narodu život u miru.
Nadahnut i inspirativan govor održala je Suzana Jašić, gradonačelnica Grada Pazina. Njen je govor prvenstveno bio posvećen mladima, za koje je svjesna da žive u izazovnim vremenima, a referirarjući se na Istru prošlosti koja se stavila na pravu stranu povijesti; stranu slobode i ljudskog dostojanstva.
- U današnjem narativu, društveno prihvaćenom, naša se svečanost može učiniti nepotrebnom i zastarjelom, ljevičarenjem, i da ne dužim i ostanem u pristojnim epitetima kojim bi nas mnogi rado "počastili". Mlad čovjek danas se može pitati; jesmo li bili na pravoj stranoj povijesti? To je, naravno, legitimno pitanje, osobito u vremenu relativizacije fašizma i ustaštva. Nacionalna svijest istarskih Hrvata gradila se tijekom 19. stoljeća predanim radom istarskih narodnjaka, bogatijih i svjesnijih seljaka, intelektualaca i svećenika koji su od tada do polovice 20. stoljeća među istarskim Hrvatima djelovali na podizanju i čuvanju nacionalne svijesti u vrijeme talijanizacije slavenskog življa koje je uglavnom živjelo u selu, mukotrpno radeći. Pokretane su novine donacijama građana hrvatskih škola, čitaonice, štedno kreditne zadruge. Hrvatstvo Istre i pravo na svoje ime, jezik i kulturu, gradilo se polako, odozdo. Istarski Hrvati nemaju potrebu svoje hrvatstvo izvikivati, ni dozivati riječima, jer su ga teško i mukotrpno gradili dijelima i žrtvama, otpočetka 19. stoljeća do Domovinskog rata, kad su se u najvećem broju odazvali mobilizaciji na ratište. Zato nećemo i ne smijemo dopustiti da nas drugi podučavaju nacionalnim osjećajima ili da nam tumače i prekrajaju našu povijest. Istra se nastavila surovo talijanizirati usponom fašizma prije 106 godina. Dragi naši mladi, fašizam počiva na totalitarizmu, potpunoj kontroli države nad javnim i privatnim životom pojedinca, zasnovanoj na fašističkoj ideologiji, masovnom teroru i policijskoj represiji s ciljem apsolutne moći nad društvom, ukidanju građanskog društva te potiskivanju svake slobode i privatnosti. Počiva na nacionalizmu i šovinizmu prema drugim nacijama. U Istri je to bila snažna protuslavenska politika. Počiva i na imperijalizmu, politici države koja teži proširiti svoj utjecaj i moć na druge zemlje i narode, često osvajanjem teritorija i drugim oblicima dominacije.
U Istri se fašizam pokazao na najgori mogući način; u ideji, prijetnji i realizaciji. Antifašizam kao pokret protiv fašizma, javlja se u gotovo svim europskim državama i u različitim oblicima otpora okuplja različite strane. No, u Istri se pojavio već 1919. godine i bio je jedan od prvih u Europi. Marginaliziranost, siromaštvo i osjećaj beznadosti utjecali su na izrazitu antifašističku opredjeljenost večine istarskog stanovništva, jer je antifašizam shvaćen kao borba za demokraciju i socijalnu pravdu, a u Istri i kao borba za nacionalno određenje, poručila je između ostalog Jašić i zaključila da to nije daleka povijest te je generalna poruka da je antifašizam borba za život, dostojanstvo i slobodu te da on okuplja sve one koji nisu fašisti, također podsjetivši kako je utkan u Ustav.
Niti jedan rat nije crno bijeli, naglasila je, jer rat nije normalno stanje, izvlači iz čovjeka najgore, ali i najbolje te nitko ne izlazi iz njega neoštećen. Ljudska patnja i subjektivno iskustvo treba uvažiti i istražiti, ali to trebaju učiniti neovisni znanstvenici i pravosuđe, a ne ulica, društvene mreže i interesne skupine. Međutim, mora biti jasno što je 1945. godine poraženo, a to su fašizam i nacizam te drugi fašistički pokreti, zaključila je gradonačelnica i poručila da ljudska prava i dalje treba čuvati te poručiti "ne" bilo kojem fašizmu.
Župan Istarske županije Boris Miletić nadovezao se na svoje prethodnike i istaknuo je značaj mjeseca rujna u kojem se osim ovog obilježavanja, obilježava i Dan istarske županije 25. rujna.
- Čovjek se pita je li to samo obilježavanje ili i prilika da se pošalje poruka iz naše lijepe Istre. Poruka iz Istre je uvijek poruka mira. Svatko tko drži do sebe treba poznavati svoju povijest, a narod Istre je živio jako teško. Naš narod u Istri se uvijek znao boriti za pravu stvar; skroman i radišan, jer naši ljudi se baš ne busaju u prsa, a opet imamo uspjeha na svim poljima. Kako je rekao jedan pjesnik, domovina se u ratu brani uzimanjem oružja, a u miru stvaraš dodanu vrijednost i plaćaš porez. U tome je Istra prva. Na svim područjima imamo uspješne i radišne ljude, ali one koji nisu konfliktni. I to je naše bogatstvo. Na tome možemo biti ponosni, ali i zahvalni što živimo na ovom najljepšem mjestu. Međutim, moramo to i čuvati, jer je sloboda često puta kao i zdravlje, pa je doživljavamo zdravo za gotovo. Ne jednom je za nju prolivena krv, u NOB-i i u Domovinskom ratu. Najponosniji sam župan kada naše udruge proizašle iz Domovinskog rata i udruge antifašista zajedno obilježavaju bitne datume. To je opet poruka mira - da nam se to više nikada ne ponovi. Poruka mladima, ali i svima nama je da budemo ono što Istra od nas traži - budimo ljudi, rekao je župan Miletić i pozvao na čuvanje mira, identiteta i načina življenja.
Melita Mulić, savjetnica za ljudska prava i civilno društvo u Uredu predsjednika Republike Hrvatske izrazila je zadovoljstvo što je ponovo u Istri ovim povodom i prenijela čestitke predsjednika Zorana Milanovića.
- Teško bih mogla nešto dodati nakon strasnog, ali ne ostrašćenog govora gradonačelnice i vrlo brižnog, minucioznog i poštenog izlaganja gospodina Antolovića. Bila sam na više ovakvih obilježavanja, a ovo nisu datumi vezani samo za Istru, premda su oni kruna istarske borbe za nacionalnu ravnopravnost i slobodu. Ali, oni su ključni i za hrvatsku nacionalnu povijest. Kad je rekao gospodin Antolović da istarski antifašizam nije isti kao drugdje u Europi, ne umanjujući ostale, zaključak je da je on sinteza, naprosto kruna nacionalne borbe, odnosno svih svjetonazora koji su se u Istri mogli naći; od narodnjaštva, svećenstva, pravaštva, komunista i antifašisti koji su zajedno s partizanima i oružanom borbom oslobodili Istru u Drugom svjetskom ratu. Onaj tko želi voljeti Istru, mora poznavati njenu povijest da bi je mogao razumijeti i u današnjem kontekstu. Antifašistička borba traje i danas i to je borba za mir, ravnopravnost i socijalnu jednakost. Sigurna sam da ćemo u tome uspjeti, jer je hrvatski antifašizam bilo hrvatskog bića i neizostavni dio našeg identiteta, korijen i žila kucavica bez kojih nas ne bi bilo, zaključila je Mulić.
U kulturnom dijelu nastupili su istarski elektronsko-folk duo GorrMarr (Goran Farkaš i Marijan Jelenić) te učenici pazinskih osnovnih i srednjih škola koji su izveli poetski kolaž s djelima Mate Balote, Giacoma Scottija i Vladimira Nazora.
Proglas "Istarski narode!"
"Duh Istre ostao je nepokoren. Mi nismo htjeli postati poslušno roblje. U ovim odlučnim časovima naš narod pokazao je visoku nacionalnu svijest. Dokazao je svima i svakome da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati.
Svojim vlastitim snagama, ne čekajući da im drugi donesu slobodu, Istrani su ustali, jurnuli na kasarne uhvatili čvrsto oružje u svoje ruke, da njime brane svoje pravo i slobodu. Otvorena su vrata zloglasnih tamnica, i pušteni na slobodu dični sinovi nikad pokorene Istre. Nećemo više nikad dozvoliti, da se našom sudbinom drugi poigrava", dio je Proglasa iz 1943. godine.
Pazinske odluke
Pazinske odluke, odluke Okružnog narodnooslobodilačkog odbora (NOO) od 13. rujna1943. i Sabora istarskih narodnih predstavnika od 26. rujna1943. o sjedinjenju Istre s Hrvatskom i Jugoslavijom, održanog u Pazinu. Okružni NOO za Istru kao nositelj nove vlasti objavio je politički manifest s odlukom o »priključenju matici zemlji i proglašenju ujedinjenja s ostalom našom hrvatskom braćom«.
U proglasu pod nazivom »Istarski narode« stoji da je Istra oslobođena snagom vlastita oružja i masovnog dragovoljnog pristupanja partizanskim postrojbama te voljom naroda. Proglas poručuje da je »Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati« te označava kraj fašističke i talijanske vlasti na prostoru Istre, smjenu sustava i početak legalnog djelovanja nove izvršne narodne vlasti.
Snažan pljesak govoru gradonačelnice Jašić
- Uvijek se vode bitke, a vrijeme nosi nove izazove i nove oblike fašizma protiv kojeg se stalno treba boriti. S obzirom da su ovdje bili i učenici, na neki sam se način obraćala i njima. Mislim da kroz politiku i obazovni sustav ne dobivaju dovoljno jasne poruke, a kako žive u digitalnom dobu, puno je tu opasnosti i oni moraju biti osobito budni. Kao društvo nismo dobro odgovorili na sve skupa i to je posljedica namjerne zapuštenosti obrazovnog sustava, medija i općenito društva, komentirala je nakon sjednice gradonačelnica Suzana Jašić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
