U prvom povijesnom grbu rovinjske komune nalazio se nar. Kada je prije dvije godine u rovinjskom muzeju predstavljena izložba „Nar je naš identitet“, autor, povjesničar umjetnosti i dugogodišnji direktor Muzeja Argeo Curto, kazao je: „Htio sam da rovinjski muzej ima svoj identitet, da bude prepoznatljiv u svim dokumentima. Nar je veliki simbol lijepog oblika, koji je čak bio gradskim grbom do 1650. godine, nakon čega nestaje“.

Muzej u svom logu ima nar, a bobice nara u simbolu Pučkog učilišta podsjećaju na rovinjsku starogradsku jezgru i brojne sadržaje ove gradske ustanove.

Svi koji pišu o Rovinju uglavnom će napomenuti da je nar zaštitno voće Rovinja. Krase ga i dva kružna toka na ulazu u grad, s baljanske i kanfanarske strane. Nar je zapravo simbol plodnosti i znak bogatstva i raskoši Grada i njegovih građana. Španjolski grad Granada, po broju stanovnika na trinaestom mjestu, ime je dobio po naru, mogranju (španjolski: granada), koji se nalazi na gradskom grbu i zastavi.

Najljekovitija voćka na svijetu

Nar je s nama više od 5.000 godina i uz masline, smokve, datulje i grožđe spada u prve kultivirane plodove uopće. Najvjerojatnije je podrijetlom iz Perzije (današnjeg Irana) otkud se proširio svijetom iz vrlo jednostavnog razloga: bilo ga je lako transportirati na velike udaljenost, zahvaljujući debeloj kori. Drvo nara može živjeti čak 200 godina. Smatra se da je nar, šipak, mogranj ili pomigranaj/pomogranaj najljekovitija voćka na svijetu. Prava riznica zdravlja. Latinski mu je naziv „punica granatum“, što znači „jabuka prepuna koštica“, a jedna voćka nara može imati više od tisuću koštica. Prema građi nara, grozd je u mnogim jezicima dobio naziv "granat". U svijetu postoji sedamnaest vrsta nara.

Voće bogova prepuno simbolike

Od davnina se naru tepa da je voće bogova. Mnogi su narodi i kulture u njemu vidjeli različite koristi i pridavali mu ine moći: od sposobnosti vraćanja mladosti, preko dužeg života do povezivanja ovog i onog svijeta.

Starim Rimljanima je bio simbol braka. Egipćani su ga smatrali plodom vječnosti i afrodizijakom i svoje mrtve sahranjivali s plodovima nara. U grčkoj mitologiji nar se povezuje uz Afroditu, božicu ljepote, i Heru, božicu braka i poroda. I danas je nar Grcima simbol obilja, plodnosti, sreće i napretka. Tradicionalno se unosi u nov dom i donosi na dar, a prisutan je na svadbama i proslavi Nove godine.

Turska narodna zagonetka kaže da je vjerenica „ruža neomirisana, nar nerastvoren“. U Indiji su žene sokom od nara liječile jalovost. U judaizmu simbolizira ponovno rođenje i plodnost. Za drevni Izrael, nar sadrži 613 zrna, što slijedi 613 zapovijesti u Tori, a branje nara se poklapa s Danom pomirenja. U budizmu jedan je od tri voća blaženstva, uz limun i breskvu. U židovskoj molitvi poetski se izgovara „Neka moja dobra djela budu brojna, poput sjemenki nara“. Slike nara ukrašavale su stupove u hramu Salomona, kao i ogrtač velikog svećenika. Židovi još uvijek prepoznaju granatu kao nacionalni simbol, simbol Izraela.

Vjeruje se da je oblik čašice šipka služio kao prototip kraljevske figure, same krune. Prema predaji kralj Salomon nosio je takvu krunu, atribut kraljevske moći.

Na Istoku su šipak zvali „kralj svih plodova“. Nar je bio omiljeno voće poroka Muhameda. Preporučivao ga je kao sredstvo čišćenja tijela od mržnje. U islamu se smatra voćem koje je raslo u raju i triput se spominje u Kur'anu.

Stablo kušnje Adama i Eve nije bila jabuka već nar

U kršćanstvu nar je interpretiran kao simbol Crkve i plodnosti duha. Na nekim srednjevjekovnim slikarskim djelima može ga se vidjeti u rukama Bogorodice ili djeteta Isusa.

Višestruko se spominje u Starom zavjetu, kao drvo koje je cvjetalo i zrelo u rajskom vrtu. Prema nekim tumačenjima, nije jabuka bila Adamu i Evi zabranjeno voće, već nar. Nar, kralj jeseni, i danas slovi za jednu od najatraktivnijih voćki na planetu. Svojim izgledom i okusom stoljećima predstavlja zemaljsko blagostanje. U umjetnosti je šipak čest ukrasni element. Na primjer, u firentinskim mozaicima od renesanse se pojavljuje ptica koja kljuca napukli šipak. Na Orijentu i u Bizantu koristi se kao ukras srednjovjekovnih svilenih tkanina, nastalih spajanjem nara u beskrajni motiv, od 12. stoljeća preuzet i u talijanskim uzorcima, a kasnije potpuno generaliziran.

Mitologija

U drevnim azijskim mitologijama nar je bio atribut bogova ili božica, poput sirijske božice Atargatis. U staroj Grčkoj Had i Perzefona držali su šipak u podzemlju. Pariz je Afroditu proglasio najljepšom ženom s narom. Nar je Heraklu donio besmrtnost iz vrta Hesperida kada je ubio zmiju Ladonu. Broj zrna u naru nekada je bio simbol jedinstva naroda i vladara. Čistoća Djevice Marije izražena je stablom nara pod kojim sjedi s jednorogom. Marija se tako poistovjećuje s Evom. Šipak s probušenim križem atribut je sv. Ivana od Boga. U umjetnosti je šipak čest ukrasni element. Na primjer, u firentinskim mozaicima od renesanse se pojavljuje ptica koja kljuca napukli šipak. Na Orijentu i u Bizantu koristi se kao ukras srednjovjekovnih svilenih tkanina, nastalih spajanjem nara u beskrajni motiv, od 12. stoljeća preuzet i u talijanskim uzorcima, a kasnije potpuno generaliziran. Nar je jedan od glavnih simbola u umjetnosti Armenije od antičkih vremena do danas. Danas je šipak za armenski narod glavni simbol dijaspore rasute po cijelom svijetu kao posljedica povijesne katastrofe, genocida, koji se dogodio početkom 20. stoljeća na području povijesne Zapadne Armenije, Otomanskog carstva i moderne Turske.

Voće i cvijeće u grbovima država

Najstariji grbovi uključivali su cvijeće i biljke. Ljiljan je bio kraljevski simbol Francuske, ruža kraljevski simbol Engleske, a bijela ruža službeni cvijet i simbol Finske. Plodovi su prikazani u grupi ili utkani u vijenac, a mogu biti predstavljeni bilo kojom određenom vrstom. Među klasično voće izdvaja se grožđe, naranča, orašasti plodovi, šipak, jabuke, kruške, kao i žire, šiške smreke i bora, maline i klasje, koji su u amblemu svrstani u voće. Od voća koje je nedavno uvedeno u heraldiku na grbovima niza tropskih otočnih država treba istaknuti naranču (Florida), limun (Belize), ananas (Antikva i Barbuda, kokos (Maldivi), bananu (Filipini) i muškatni oraščić (Grenada).

Povezane vijesti

• Uz blagdan Velike Gospe nadnaravni događaj u supetarskoj crkvi na Badnjak 1721. godine: IKONA CRNE GOSPE JASNOGORSKE PROPLAKALA U SRCU ISTRE
• Istarska duhanska priča počela je još krajem 19. stoljeća: SAMO JOŠ KANFANAR MOTA CIGARETE
• ZRCALO VREMENA: Prvi put u svojoj povijesti narod Istre uzeo kormilo u svoje ruke