inicijativa

KONAČNO BOLJI DANI ZA DERUTNE ISTARSKE ŽELJEZNICE? HDZ-ov zastupnik iz Istre Anton Kliman traži (i dobiva) rješenje

Ministar prometa Oleg Butković objasnio je jučer u Saboru da je upravo na inicijativu Antona Klimana s predstavnicima HŽ infrastrukture održan sastanak na temu istarskih željeznica s obzirom na to da je cilj obnoviti postojeću infrastrukturu i što prije se spojiti prema Rijeci na Mediteranski koridor

| Autor: Milan PAVLOVIĆ
(Snimio Enes Seferagić)

(Snimio Enes Seferagić)


"Nakon što će dovršetkom Istarskog ipsilona i izgradnjom druge cijevi tunela Učka biti u potpunosti dovršena integracija Istre s cestovnom infrastrukturom Republike Hrvatske, kreće izrada projektne i studijske dokumentacije i za modernizaciju istarske željeznice. Vjerujem da će se u skorijoj budućnosti stvoriti uvjeti za njezino spajanje na Mediteranski koridor, odnosno prema Rijeci, što nam je i krajnji cilj u tom projektu".

Najavio je to jučer u Saboru ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, odgovarajući na zastupničko pitanje o planovima za investicije u istarske željeznice koje mu je u aktualnom satu postavio HDZ-ov Anton Kliman. Saborski zastupnik koji je obnovu željezničke mreže na Poluotoku stavljao u fokus i tijekom zadnje predizborne kampanje, podsjetio je u uvodu kako su Vlada Republike Hrvatske, a posebno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, snažno prisutni na području Istarske županije s realizacijom mnogih infrastrukturnih projekata. 

Značajna ulaganja

"Jedan od značajnijih je završetak izgradnje punog profila Istarskog ipsilona i početak bušenja druge cijevi tunela kroz Učku kojim se na neki način zaokružuje ulaganje u cestovnu infrastrukturu u Istri što se tiče tog najznačajnijeg cestovnog pravca. Uređenjem luka i pristaništa diljem istarske obale ministarstvo značajno ulaže i u razvoj pomorskog prometa, a isto tako i Zračna luka u Puli iz godine u godinu bilježi značajan rast putnika izuzev 2020. iz poznatih razloga. Međutim u Istri ostaje otvoreno pitanje ulaganja u modernizaciju i revitalizaciju istarske željeznice za koju držim da je neiskorišteni veliki potencijal u putničkom i gospodarskom smislu. U istarske željeznice se nije ulagalo desetljećima i one su zaista u derutnom stanju zbog čega je nužno značajno ulaganje koje bi se, držim, uvažavajući turistički i gospodarski potencijal Istarske županije relativno brzo i vratilo. Uz najavu velikih investicija u željezničku infrastrukturu do 2030. godine koja bi obuhvatila i ulaganja u željezničku mrežu na Poluotoku molim vas za informaciju o planu i konkretnim mjerama vezanim uz pripreme za obnovu istarske željeznice", pitao je Kliman resornog ministra.

Butković je u svom odgovoru kazao kako vrijednost ulaganja u prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj danas iznosi oko 25 milijardi kuna, te da se za to možemo zahvaliti dobro pripremljenim projektima i mogućnosti financiranja takvih projekata od strane Europske unije i međunarodnih kreditnih institucija.

"Kad je Istra u pitanju jedan od najvećih infrastrukturnih projekata je dovršetak gradnje Istarskog ipsilona čiji ćemo puni profil, do tunela Učka s istarske strane, otvoriti do predstojeće turističke sezone. Kako ste i rekli krajem prošle godine krenula je u gradnja druge cijevi tunela.

Radi se o infrastrukturnom projektu vrijednom oko 200 milijuna eura koji će, zajedno s nastavkom ceste prema Matuljima, biti dovršen do 2023. godine. Što se tiče ulaganja u željeznicu ona danas u Hrvatskoj iznose oko 1,5 milijardi eura, te će uglavnom sve značajnije investicije iz ove i naredne financijske perspektive ići prema željeznici jer smo autocestovnu infrastrukturu uglavnom zaokružili, te dovršili ulaganja u zračne luke, dok se pomorske luke grade. Ono što nam preostaje to je modernizacija željeznice i naš je plan u taj projekt do 2030. godine uložiti negdje oko 3 milijarde eura", kazao je Butković.

Dio te priče odnosi se i na Istru, a Butković je informirao zastupnike da je, upravo na Klimanovu inicijativu, tijekom proteklog tjedna s predstavnicima HŽ infrastrukture održan sastanak na tu temu s obzirom na to da je cilj u Istri obnoviti postojeću infrastrukturu i što prije se spojiti prema Rijeci na Mediteranski koridor. 

Izrazio nadu

"U tom smislu razgovaralo se o modernizaciji 90 kilometara postojeće pruge od Pule preko Pazina i Lupoglava do Buzeta i slovenske granice za što će HŽ infrastruktura krenuti u izradu studijske dokumentacije koja je preduvjet da bi takav jedan projekt dobio europsko financiranje. Također je u provedbi i sporazum o aktivnostima za obnovu pruge Lupoglav-Raša u koji je uključena i Lučka uprava Rijeka. Za ti dionicu se radi studija isplativosti, te isto tako ispituju mogućnosti financiranja sredstvima iz EU fondova. Ono što će se realizirati već u ovoj godini sredstvima iz kredita Svjetske banke, to su ulaganja u postojeće cestovno željezničke cestovne prijelaze za što će se osigurati oko 12 milijuna kuna", kazao je Oleg Butković.

Kliman je u svojoj replici istaknuo zadovoljstvo što se nakon izgradnje cestovne razmišlja i planira i uređenje željezničke infrastrukture u Istri, te je izrazio nadu da će se ti lijepi planovi i realizirati do 2030. godine kako bi se moglo reći da je potpuno zaokružena modernizacija i integracija prometne infrastrukture Istre s ostatkom Hrvatske, ali i ostatkom Europske unije.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of