Iako je još bablje ljeto, koje uz ostalo pomaže zriobi maslina, mnogi su maslinari požurili u berbu. Među njima puno je novih, beru se i zelene masline, pa se onda ljudi čude da su manji prinosi. Jedan od najpoznatijih istarskih maslinara Sandi Chiavalon, s bratom Tedijem vlasnik jedne od najmodernijih uljara, kaže da ne treba žuriti sa branjem maslina već pričekati njihovu zrelost. Zahvaljujući tome i neiskustvu mnogih novih maslinara randmani ulja su niži. Ovisno o sorti, zrelosti, vrsti tla, položaju maslinika i mogućnosti navodnjavanja u velikom iskoraku, od devet pa čak 24 postotaka ulja. Donji je prag tradicionalno vezan za bužu, gornji bjelicu i karbonacu. Zbog enormno naraslih troškova struje i vode cijene prerade ulja su porasle. Lani se prerada plaćala od 1,4 do 1,5 kuna po kilogramu, a sada je taj raspon od dvije do 2,5 kuna. Slijedom toga, u Istri cijene rinfuzo ulja kreće od 130 kuna za litru nadalje. Pa tko voli, nek izvoli?

Najniža cijena ulja 120 kuna

- Zbog dugotrajne suše masline su ove godine preskočile jednu fenofazu, pa su ljudi malo zbunjeni. Nakon prvih jesenjih kiša uspjele su se oporaviti ali su u velikom dijelu još zelene. Treba brati kada se pulpa lako odvaja sa koštice. U toj fazi randmani ulja su najbolji, a i kvaliteta je bolja.

Mnogi maslinari, posebno oni koji uzgajaju masline za svoje potrebe, nisu upućeni, pa se upuštaju u prijevremenu berbu. To je i razlog da su randmani različiti. U našoj uljari zabilježeni su randmani od devet do čak 22 posto ulja. Najviše je stabala leccina, koji ove godine zasad daje od 11,5 do 13,5 posto ulja. Najizdašnije su tradicionalno bjelica i karbonaca, zaključuje Chiavalon.

Sandi Chiavalon (Foto Cropix)

Inače, uljara Chiavalon, čija je tehnologija posljednja riječ tehnike, zbog velikog porasta cijene struje i vode prerađuje kilogram maslina za 2,25 kuna.

Ostale uljare u Vodnjanu, Galižani i Fažani, na područjima sa najvećim brojem maslinika u Istri, naplaćuju preradu za dvije kune po kilogramu maslina, što je opet pola kune više od prošle godine. Usprkos sve većem broju uljara, koje omogućuju bržu preradu, važnu zbog očuvanja polifenola i drugih važnih sastojaka ekstra djevičanskog maslinova ulja, mnogi maslinari su ostali vjerni preradi Agroproduktovoj vodnjanskoj uljari u Trgovačkoj ulici, koja također prati najnovije tehnologije.

- Naša cijena prerade maslina je zbog poznatih razloga porasla na dvije kune po kilogramu. Formirali smo i cijenu našega ulja na 130 kuna po litri, a po toj cijeni prodavat će i većina maslinara koji kod nas prerađuju svoje masline. Što se tiče prinosa vrlo su raznoliki, čemu je uzrok suša. Masline koje su na škrtoj zemlji imaju manji randman, počevši od prosječnih devet litara. Masline koje su zalijevane ili su u dubokoj zemlji daju prinos do čak 22 posto, u čemu tradicionalno prednjači bjelica, ističe Edo Družetić, tehnički direktor Agroprodukta i jedan od naših najvećih stručnjaka u maslinarstvu.

U vodnjanskoj uljari San Antonio je također meljava po dvije kune za kilogram maslina. Kako nam je rekao Marijan Marjanović, vlasnik ove uljare, kod njih se randmani, zavisno od tome da li su plodovi zreli i sa kojeg su područja kreću od 12 do 25 posto. Inače, ulje iz ove uljare će se rinfuzo prodavati po 120 kuna. Marjanović kaže da su teška vremena pa ne treba pretjerivati sa cijenama ulja koja je za prosječnog kupca, koliko god proizvođači o tome mislili, ionako preskupa.

Najveći randman postiže bjelica

Najbolji randmane za sada daju masline prerađene u uljari Baioco u Galižani. Prema riječima Ester Geissa Đurić iz ove uljare najviši prinos od čak 24,6 posto postigla je jedna tura od čiste bjelice, koja prva dozrijeva. Iznenadila je i buža, čiji se prinos kreće od 11 do 14,5 posto, a kod miješanih prosječan je randman od 14 do 15 posto.

- Kakva je bila godina, sa nezapamćenom sušom i mi i maslinari smo iznenađeni dobrim prinosima. Zbog porasta cijena struje i vode morali smo povećati cijenu prerade ali smo se zadržali na umjerenih dvije kune po kilogramu. Mi ćemo prodavati maslinovo ulje u rinfuzi po 130 kuna, a tako kažu i većina maslinara koji prerađuju masline kod nas, kaže Ester Geissa Đurić.

U fažanskoj uljari Palunko masline se također prerađuju za dvije kune po kilogramu. Na području Fažane, od kuda dolaze naši klijenti, kažu nam u uljari, prinosi su dobri i kreću se od 14 do 20 posto. Ova uljara također prodaje ulje po 130 kuna.

Kako nam je rekao Velimir Jurić, jedan od vlasnika ponajvećeg istarskog maslinika u Istri Oio Vivo kod Vodnjana, oni će svoje više puta nagrađivano ulje prodavati po 125 kuna u rinfuzi. Za sada svoje masline prerađuju u više uljara, a naredna razvojna faza im je izgradnja vlastite uljare što bi im omogućilo da samostalno prerađuju masline u optimalnog roku prema fazi dozrijevanja.

Rovinjština nema puno uljara. Najstarija Novi Torač u Rovinjskom Selu je također formirala cijenu prerade od dvije kune po kilogramu.

Masline koje se prerađuju u ovoj uljari imaju randman od 11 do 14 posto, koliko je postignuto kod prerade bjelice. U uljari Alena Zeca u Rovinju cijena prerade je također dvije kune po kilogramu, a prosječan prinos kreće se od devet do 17 posto, a najveći je opet kod bjelice.

Lupić: Cijene lete u nebo

Na Rovinjštini je najveći proizvođač maslinova ulja Vedran Lupić iz Bala. Njegova obitelj, on, supruga i troje djece žive od proizvodnje maslinova ulja, vina i prerade voćaka. Obrađuju čak pet tisuća maslina na području Bala, od prastarih do novih. Sav urod prerađuju kod Marijana Marjanovića u vodnjanskoj uljari San Antonio.

- Marjan Marjanović se pokazao kao ozbiljan poslovni partner, a i više od toga, pa surađujemo na obostranu korist. Ova je godina za nas maslinare bila zahtjevna ali smo na kraju zadovoljni. Uzgajamo masline na različitim zemljištima, od škrtih do boljih i postižemo prosječni prinos od 15 litara. Nažalost cijene repromaterijala su išle u nebo, ponajviše gnojiva koje je poskupila čak do tristo posto. Mi plaćamo PDV jer sa prihvatljivih pet postotaka ne želimo ulaziti u sivu zonu, a dio troška poreza pokrivamo kroz nabavku repromaterijala. Pažljivim bilježenjem svih troškova pred tri godine izračunali smo da nam je cijena koštanja litre ulja 86,7 kuna. Sada više ni ne zbrajamo troškove jer nas od toga boli glava. Na žalost dio enormno poraslih troškova ćemo morati preliti na potrošače, pa ćemo litru ulja prodavati krenuvši od 150 kuna. Sada mogu reći da je sva teže živjeti od maslinarstva što sam se uvjerio nakon što smo snažnije krenuli u proizvodnju vina. Zbog asortimana, a najviše ulja i vina prodajemo na kućnom pragu i dalje proizvodimo tražene marmelade od smokava i badema, kaže Vedran Lupić.

Na sjeveru Istre cijene prerade maslina su više. Tako poznata uljara Agro Millo u Baredinama prerađuje masline po 2,5 kuna po kilogram. Randmani su ove godine kreću od devet do 19 posto. I ovdje po izdašnosti prednjači bjelica, ali se dobro drži i sve rašireniji leccino. Cijena ulja u rinfuzi ovdje će biti od 130 kuna naviše. Kontaktirali smo i Jurja Pilata iz Kaldanije koji vodi obiteljsku uljaru Pilat. U njegovoj uljari cijena meljave je također 2,5 kuna po kilogramu, a za maslinare koji proizvode velike količine maslina cijena je manja. Prosječni prinos je zadovoljavajućih 13,5 posto, tamošnje ovogodišnje ulje u rinfuzi prodavati će se po 130 do 150 kuna za litru.

Nono Remiđo kod Čubani

Kakva je ovogodišnja maslinarska sezona dobro se može vidjeti na gospodarstvu OPG-a Nono Remiđo kod Čubani, na pola puta između Bala i Rovinja. Na 87 hektara zemljišta Patricije i Damira Vanđelića, na svom i zakupljenom zemljištu u državnom i privatnom vlasništvu na predjelu Valade i Stancija Meneghetti imaju u rodu 7.500 stabala raznih sorti maslina, a u pripremi je sadnja novih čime će stići do deset tisuća maslina. Uz autohtone buže, istarske bjelice, rošinjole, i karbonace tu su introducirane sorte leccina, pendolina, frantoia i maraiola.

Uljara Nono Remiđo

Tu su nadalje nasadi 26 sorti voća, od stolnog grožđa, trešanja, nektarina, breskvi, marelica, jabuka, krušaka i smokava do raznolikog bobičastog voća što pridonosi bioraznolikosti. Da je riječ o brižljivo uređenom imanju može se vidjeti vožnjom puteljkom kroz nasade maslina i voćaka koje zaokružuju redovi busena lavande i grmovi ruža.

- U poljoprivredu smo ušli 2008. godine. Prvo nam je to bio hobi, a i danas se tu, kad je god moguće, okuplja cijela obitelj. Potom smo koristeći EU fondove i zaradu postepeno širili gospodarstvo. Izračunali smo da je potrebna ovakva veličina gospodarstva da bi poslovanje bilo stabilno i pozitivno. Naše OPG i proizvodne brendove nazvali smo Nono Remiđo po mojem prerano preminulom ocu, koji mi je ugradio ljubav prema poljoprivredi, kaže Patricija Vanđelić, koja se u posao s poljoprivredom upustila sa suprugom Damirom, čije je menadžersko iskustvo zacijelo pomoglo usponu ovog imanja i obiteljskog OPG-a.

- Glavni proizvod našeg OPG-a je maslinovo ulje koje nakon niza nagrada redovito ulazi u poznati vodič Flos Olei, ove godine sa 94 boda. Proizvodimo monosortna ulja od buže, rošinjole i istarske bjelice te kupažu miješanih ulja. Sa stalnim rastom prinosa mladih maslina suočili smo se s problemom pravovremene prerade koja, ako kasni, maslinari to dobro znaju, dovodi do degradacije ploda i proizvodnje ulja niže kvalitete. Zbog toga smo pred tri godine sagradili našu prvu uljaru i zaokružili proizvodnju, veli Patricija Vanđelić.

Postizanje većih randmana

Drugi razlog, napominje naša sugovornica, da se pokrenu i učine nešto više za kvalitetu ulja bio je nizak randman koji su postizali u drugim uljarama, i koji je s bužom znao iznositi tek sedam, a s leccinom 11 posto. Zbog toga su prvo izgradili manju uljaru od 500 kilograma na sat za vlastite potrebe, a nakon tri godine u Valadama je izgrađena nova većeg kapaciteta za tisuću, potom sa dvije linije narasle na dvije tisuće kg maslina na sat.

Rovinjci, koji su u velikom broju nosili masline na preradu u Bale i Vodnjan sada ih nose na imanje u Valadama.

- Uz pomoć i financiranje iz EU fondova izgradili smo potpuno modernu uljaru s najnovijom tehnologijom kompanije Mori Tem iz Firence. U našoj uljari maslinari mogu birati preradu jer odmah iz dekantera onaj tko želi može dodatno tražiti još jedno centrifugiranje u vertikalnoj centrifugi ili filtraciju preko kartonskog filtera, čime osiguravamo sve obrade koje danas maslinari uobičajeno traže i postizanje većih randmana, ističe Patricija Vanđelić.

Uz dva dekantera, horizontalne separatora ulja, nova uljara ima i vertikalne separatore za naknadnu obradu i izbistrivanje ulja. Vertikalni mješači sa malom površinom izloženom zraku pokazalo se kao bolje rješenje od horizontalnih. Uz to, ovi mješači imaju mogućnost temperirati masline na temperaturu koja je poželjna za dobre randmane i kod dobivanja ekstra djevičanskog ulja.

- S novom uljarom uvodimo i argon kao plemeniti neutralni plin koji štiti masline u preradi i u spremnicima od kisika. On je bitno bolji za obradu ulja od dušika, jer argon ima bitno veću gustoću i time bolje čuva ulje od oksidacije. Svi su dijelovi stroja od nehrđajućeg čelika, što dodatno osigurava kvalitetu prerade. Prvo prerađujemo bužu, potom bjelicu i zadnji leccino, čiji plodovi prvi pocrne, ali to ne znači i da tada postižu zriobu. Za kilogram prerađene masline ovdje se plaća 2,2 kuna, a prinosi su raznoliki, od 11 do 22 postotka, naglašava Patrik Giachin koji vodi proizvodnju i preradu maslina na ovom velikom imanju, pa nam je pokazao kako radi uljara u prostoru koji je čist kao apoteka.

Dežurna ekipa u uljari Nono Remiđo: Marko Črnac, Marija i Marko Virkes i Patrik Giachin (Foto Aldo Pokrajac)

Nova uljara

U uljari Nono Remiđo nema zastoja ni napuštanja radnog prostora. Radi se neprekidno 24 sata, a oko proizvodne linije su stalno dva operatera koji paze na svaki detalj i optimalno namještaju instrumente. Zato je red pred uljarom dugačak sto metara. Nova uljara ima 400 kvadrata zatvorenog prostora za čuvanje i obradu maslina, spremište ulja, a u planu je i nabava laboratorija.

Tako će se u uljari, smještenoj u srcu zemljišnog kompleksa u Valadama, moći obaviti testiranje proizvedenih ulja, ali i primiti zainteresirane grupe za obilazak i degustiranje ulja i drugih proizvoda OPG Nono Remiđo, na što se pripremaju.

Jabuke, grožđe i jagode

- Uz ciljano navodnjavanje ovdje se godišnje dodatno proizvodi oko 40 tona jabuka, 35 tona stolnog grožđa, oko osam tona jagoda i tonu malina i bobičastog voća. Veći dio voća se prodaje na prodajnom punktu uz cestu Rovinj - Bale, na rovinjskoj tržnici i u otkupu, naglašava Patricija Vanđelić. Viškove vlastitog voća prerađuju u jabučni ocat, plemenite rakije i likere na bazi bobičastog voća. S ovom dodatnom proizvodnjom na gospodarstvu OPG-a Nono Remiđo iskorištavaju sve uzgojene kulture.

Maksimalno su orijentirani obnovljivim izvorima energije. Instalirali su solarnu elektranu snage 45 kW koja godišnje proizvodi oko 50 tisuća kWh i pokriva veći dio potrebe za električnom energijom. Koriste i solarne panele za grijanje potrošne tople vode za pranje.

Povezane vijesti

• U nacionalnom parku BERBA STARE MASLINE NA BRIJUNIMA
• NOVOST U TURISTIČKOJ PONUDI VODNJANA Berba maslina, izrada vlastitog ulja i upoznavanje s tradicijom iz doba rimskog carstva
• U uljari Nonno Bruno u Banjolama prerađuje se više od 20 tona maslina dnevno. Pokazalo se da su oni koji su brali ranije dobro odlučili