"Kvalitetna obala s velikim dubinama koja omogućuje pristajanje i najvećih putničkih brodova, a koja se proteže od mosta za otočić do upravne zgrade, može se staviti u funkciju grada. Na ovoj bi obali mogli pristajati najveći putnički brodovi, a rješenjem priključka putnike bi se s broda moglo direktno dovoditi na gradski Forum. To bi doprinijelo oživljavanju Foruma i čitavog Starog grada, a rušenjem ograde od upravne zgrade do mosta taj bi središnji dio grada izišao na more".

Ova ideja za budućnost Uljanika, koja je aktualna i danas, napisana je daleke 2001. godine, a iznio ju je Livio Bolković, tada prvi čovjek pulskog SDP-a u sklopu svog izbornog manifesta za budućnost Puljštine.

"U prvoj fazi, odnosno narednih desetak godina, na otočiću Uljanik će se i dalje graditi brodovi. Na navozima otoka ostat će i dalje tzv. teška ili pak prljava industrija. Međutim, i u tom periodu, za vrijeme proizvodnje brodova na otočiću, obala koja povezuje otočić Uljanik i opremnu obalu ne mora nužno biti u funkciji isključivo brodogradilišta. Ona danas u praksi isključivo služi kao komunikacija između dvije cjeline, proizvodnje na otoku i opremanja na opremnim obalama. Glavnina prometa odvija se morem", napisao je tada Bolković, dodavši da bi u drugoj fazi, nakon desetak godina, valjalo stvoriti pretpostavke da dođe do funkcionalne podjele rada unutar sustava hrvatske brodogradnje i da se brod gradi u nekom drugom brodogradilištu, a oprema sofisticira u Puli, odnosno da se i otok pripoji gradskim funkcijama.

S Bolkovićem smo razgovarali prije nekoliko dana i on danas kaže da su u Uljaniku konačno došli do toga da o restrukturiranju i prenamjeni dijela kapaciteta moraju razmišljati i razgovarati, te da je činjenica da tome nema alternative.

"Što se same ideje o zadržavanju brodogradnje na otoku i razvijanju nove djelatnosti na dijelu Arsenala tiče, moram iskreno kazati da ja ne vidim pametnije rješenje od toga, a ako ga netko drugi ima, volio bih ga čuti. Ja sam još prije 17 godina bio uvjeren da se nešto mora dogoditi jer jednostavno taj prostor traži drugačiju namjenu. To je tad možda bilo malo teže realizirati, ali danas je puno jednostavnije jer postoji i 3. maj", rekao je Bolković prije nekoliko dana.

Nove ideje i smisao

Budućnost Uljanika i brodogradnje na području Pulskog zaljeva tema je koja i ovih dana intrigira ne samo pulsku već i dobar dio hrvatske javnosti. Nakon donošenja odluke o dokapitalizaciji, konkretni razgovori o strateškim partnerima, a zatim i programima tek predstoje, no u opticaju se već pojavilo nekoliko skica, odnosno varijanti kako bi ta budućnost mogla izgledati.

Sve te varijante intenzivnije se vrte tek zadnjih nekoliko mjeseci zbog situacije u kojoj se našlo pulsko brodogradilište, no vizije i ideje, poput Bolkovićeve, pojavljivale su se i ranije. Najpoznatija i najeksponiranija od njih bila je vizija tadašnjeg župana Jakovčića, danas eurozastupnika, koji je još devedesetih godina podigao puno bure idejom o potpunom preseljenju brodogradilišta i industrije s čitavog područja Pulskog zaljeva i stvaranju pretpostavki za snažniji izlazak Pule na more. Premda je u svoje vrijeme dočekana na nož i opisivana kao još jedna neozbiljna eskapada tadašnjeg šefa IDS-a, mnogi danas upirući prstom upravo prema toj izjavi sugeriraju da se radilo o svojevrsnoj političkoj platformi i najavi za ono što se u Uljaniku danas događa. (Milan PAVLOVIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti

• LARA BOLKOVIĆ, KRAJOBRAZNA ARHITEKTICA "Puljani više ne žive svoj grad, nisu dovoljno informirani. Zatvorili su se u svoja četiri zida"
• MARKO BOLKOVIĆ: Uvijek se trudimo da posjetitelji ne budu pasivni promatrači već da aktivno sudjeluju u Visualiji
• Firme koje rade unutar Uljanika najavljuju zajednički nastup