Umjetnički direktor festivala
MARKO BOLKOVIĆ: Uvijek se trudimo da posjetitelji ne budu pasivni promatrači već da aktivno sudjeluju u Visualiji
Kako neki ljudi Visualiju možda pamte po onom feelingu kada se hoda po gradu i kada ih prate odnosno vode neki umjetnici, kao što su bili svjetleći bubnjari, tako ove godine imamo francuske umjetnike Picto Facto koji će prvi dan voditi cijelu paradu, rutom od prve do zadnje instalacije * Festival se otvara u četvrtak u 20 sati na Portarati, a program će se odvijati i u Ulici Sergijevaca, Carrarinoj i Kandlerovoj ulici, na Forumu i Usponu sv. Teodora, u Titovom parku te Parku kralja Petra Krešimira
Od četvrtka do subote u središtu Pule, održat će se 7. festival svjetla Visualia, na kojem posjetitelje ovaj put čeka 20 atraktivnih instalacija na osam lokacija. Festival se otvara u četvrtak u 20 sati na Portarati, a program će se odvijati i u Ulici Sergijevaca, Carrarinoj i Kandlerovoj ulici, na Forumu i Usponu sv. Teodora, u Titovom parku te Parku kralja Petra Krešimira. Uz to, program će opet za potrebe prijenosa uživo na netu voditi poznati komičar Ivan Šarić uz pomoć Medvid produkcije. Istodobno će se, u subotu navečer, održati tradicionalna utrka X-ica, a idućeg dana polumaraton i maraton. Što je to što bi ove godine moglo privući Puljane i njihove goste uoči festivala ispričao nam je umjetnički direktor festivala Marko Bolković.
VR tura Forumom
- Što biste istaknuli od ovogodišnjeg programa, na što ste posebno ponosni? Ovako na prvu loptu zanimljivo djeluje obilazak Foruma kakav je nekada bio, s naočalama za virtualnu stvarnost?
- Sama VR tura Forumom, je super stvar koja se dogodila u Puli, što je pokrenuo Krug travel i napravio turističku ponudu. Naročito je to bilo interesantno u početku te mi je drago da smo se spojili s njima. To je stvarno fascinantno vidjeti kako su Arena i Forum izgledali u rimsko doba. Što se tiče samog programa tu stvarno imamo dosta inovacija koje su nama osobno interesantne, a vjerujem da će biti i publici. Za početak bih spomenuo mapping na cijelu fasadu Gradske knjižnice i Muzeja suvremene umjetnosti Istre, kod rimskih iskopina. Gledat će se iz parka i ta je fasada duga 80 metara, takav mapping nikad nismo radili. Pogotovo nam je drago što će taj mapping raditi naši prijatelji iz Arcaan kolektiva koji su prošle godine radili mapping u samostanu sv. Franje. Prošle godine su oduševili publiku tako da vjerujem da će i ove godine napraviti nešto fascinantno. Kako neki ljudi Visualiju možda pamte po onom feelingu kada se hoda po gradu i kada ih prate odnosno vode neki umjetnici, kao što su bili svjetleći bubnjari, tako ove godine imamo francuske umjetnike Picto Facto koji će prvi dan voditi cijelu paradu, rutom od prve do zadnje instalacije. Vjerujem da će biti zabavno jer su dobri street artisti. Što se tiče ostalih programa, mislim da je svaka instalacija nova i drugačija. Držali smo se istog koncepta, jedino smo smanjili broj lokacija. Probali smo se držati centra, od Portarate preko ulice Sergijevaca do Foruma i Kandlerovom, kroz Titov park opet do Portarate tako da se može napraviti jedan krug i vidjeti sve instalacije.
Interaktivne instalacije
- Koliko je tu važna interaktivnost? To pitam jer instalacije koje su meni najviše dopale prošle godine bile su upravo one u kojima se moglo sudjelovati, primjerice na Forumu ili video igra na fasadi zgrade Porezne uprave?
- Općenito je festival Visualia među ostalim festivalima postao specifičan zbog toga što ima puno više interaktivnih instalacija od ostalih. To je nama prednost što u kontekstu samih festivala spadamo pod manje, ne dođe 400 ili 500 tisuća posjetitelja tako da ih svi ljudi stignu isprobati. Naše instalacije jesu interaktivne pa će ih i ove godine naravno biti, pogotovo u dječjoj zoni u Titovom parku gdje će ih postaviti Zemlja zabave, uz naše interaktivne instalacije Visualije group, a Rock caffe će imati svoj svjetleći šank. Jedna naša nova instalacija koja nam je super je spoj novih tehnologija i interaktivnosti jest Arpov, u parku kralja Petra Krešimira, što je instalacija koju smo predstavili prije dvije godine, ali ove godine će biti u augmented realityju. To znači da fizički neće biti u prostoru ali kada uzmete tablet ona će se nalaziti na travi. Ljudi će se moći slikati s njom, prolaziti pored nje i to je nešto što nam je tehnološki jako izazovno već nekoliko godina, a ove godine uspjeli smo to realizirati zahvaljujući firmi Delta reality, tako da je meni to posebno draga instalacija. Uz same mappinge koji nisu interaktivni ili neke ostale instalacije i dalje će biti interaktivnih instalacija da ih ljudi sami mogu probati. Uvijek se trudimo da posjetitelji ne budu pasivni promatrači već da aktivno sudjeluju u festivalu.
Idemo dalje
- Jedna stvar koja je prošlih godina nedostajala uz instalacije bio je opis, ljudi nisu (uvijek) znali što da rade, primjerice prošle godine u parku grada Graza?
- Nažalost, to nam je generalno najveći financijski problem koji se dogodi pred sam festival. Sama prezentacija radova, osvjetljavanje i označavanje instalacija pojačana je prošle godine sa svjetlećim punktovima te smo podijelili 20 tisuća programa. I nama je osobno želja to puno više unaprijediti, označiti svaku instalaciju, staviti opis instalacije i umjetnika te za sada to radimo s programima koje dijelimo. Nažalost, kako je puno instalacija, želimo da bude napravljeno profesionalno, no financije nam to još uvijek ne dozvoljavaju, ali toga jesmo svjesni.
- Čuo sam da bi ovo mogla biti zadnja Visualia?
- Financijski nam je teško održavati festival, s obzirom da je neprofitan svakom pogledu, što znači da na njemu nema zarade, besplatan je, nema za prodaju pića, suvenira i ostalog, a želimo da festival raste, ne da stagnira. Trudimo se vlastitim sredstvima i sredstvima Turističke zajednice Grada Pule i Istarske županije da raste, ali ako u jednom trenutku osjetimo da je počeo stagnirati, razmišljamo o nekim drugim rješenjima. Za sada definitivno idemo dalje, ali želimo naći i malo veće sponzore. Sve je otvoreno. U svakom slučaju, nama je cilj da Visualia ostane tu.
- Koliko bi novca trebalo da bi Visualia mogla "disati"?
- Generalno, mi otprilike imamo nekih 800 tisuća kuna donacija i naši privatni poslovi koji uključuju tehničku produkciju drugih festivala i izradu svjetlosnih interaktivnih instalacija za hotelijerske kuće i ugostitelje donesu još oko 400 tisuća kuna tako da s 1,2 milijuna kuna napravimo cijeli festival koji radimo cijelu godinu. To je za ovu godinu. Realno bi nam trebalo puno više upravo da bi mogli imati jači marketing, da bude bolje obilježen sam festival, da dovedemo umjetnike koje već godinama želimo dobiti, ali su nam preskupi. Tu je dosta prostora za unapređenje, a ideje i vizije su odavno spremne da festival podignemo na veću razinu. Definitivno moramo pronaći nekog većeg sponzora i neki način financiranja da se to dodatno otvori. Slični festivali u inozemstvu ili u Zagrebu su puno jače financirani i puno su jači, a mi smo tek na nekom početku da pokažemo što možemo i na što još Pula može ličiti.
- Koji bi bio veliki projekt koji biste htjeli napraviti?
- Otpočetka, kada sam napisao projekt Visualia, uz njega sam napisao i projekt Grad svjetla, a ideja je bila da je Visualia samo manji dio projekta Grad svjetla i da bi svaki put kada Visualia završi htjeli pustiti neku veću interaktivnu instalaciju do jednog trenutka, nakon 10 ili 20 godina kada u Puli ostane toliko interaktivnih instalacija, da sam grad može stvarno reći da je grad svjetla, ali ne u smislu da je samo jako osvijetljen, neko da turisti i građani Pule mogu u tjedan dana proći različite lokacije koje imaju različite trajne instalacije. Ima užasno zanimljivih lokacija koje nisu u samom centru, gdje bi se dali raditi mappinzi, npr. parkovi koji su jako zanimljivi za raditi instalacije. Svake godine skupimo ponude nekih većih umjetnika i većih instalacija koje stavljamo u ladicu i čekamo neka bolja vremena kada ćemo si moći financijski priuštiti da ih dovedemo.
Puno ideja
- Da, ali kada govorimo o sadržaju, što bi trebala imati ta neka velika instalacija koja bi jedno sutra bila, recimo to tako, neka vaša ostavština?
- To bi definitivno bila jedna od trajnih instalacija na lokacijama o kojima nećemo još govoriti jer prvo želimo vidjeti je li na njima stvarno moguće nešto napraviti. Ovako generalno, taj projekt se ne bi sastojao od samo jedne instalacije. Govorimo o festivalu na kojem bi na cijelom Forumu bio samo jedan, ali pravi 3D mapping, u 360 stupnjeva, na sve četiri strane trga. Govorimo o tome da bi doveli jako velike, monumentalne instalacije pa bi radili pulsku Arenu, ali baš onako kako mi želimo, da je ozbiljan mapping, da je ozbiljna rasvjeta. Sve te pregovore smo već vodili, ali financijski ih nikada nije bilo moguće realizirati. Tada bi stvarno festival mogao zaživjeti na toj većoj razini, tada bi ga mogli tako reklamirati i privlačiti više ljudi. Mi smo iznimno zadovoljni i s ovim što uspijevamo postići svake godine, ali dobra je stvar što imamo viziju koju još nismo uspjeli dostići, tu jednu misiju i samo idemo prema njoj. Imamo spremno puno ideja, ali treba čekati neko vrijeme da se sve to realizira.
- Nekada je festival bio u svibnju, sada je u rujnu. Osjeti li se neka razlika?
- Jedan i drugi termin imaju prednosti i mane. Velika prednost održavanja u rujnu je to što mrak pada sat vremena ranije, a kada bi radili u svibnju mogli smo počinjati tek oko 21 sat ili kasnije, a ovako možemo početi u 20 sati što znači da i djeca mogu doći vidjeti neke instalacije. Mislim da smo u svibnju bili prvi veći festival nakon zimske uspavanosti. Proljeće je, ljudi su željni izlazaka, druženja i manifestacija, a kraj runa je možda malo nezahvalan jer su ljudi možda malo i umorni nakon ljetne sezone festivala. Opet, mi uvijek samo gledamo da ljudima bude ugodno, da u ta tri dana izađu, druže se, vide neke nove stvari i uživaju. Što se tiče vremena, tu nema pravila jer kiša može pasti u svibnju kao i u rujnu, tako da nam rujan stoji kao dobra opcija.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
