Istarsko veleučilište i Centar za istraživanje Metris dugi niz godina surađivali su s renomiranim partnerima iz Hrvatske i inozemstva na raznim znanstvenim projektima. Nedavnim pripajanjem Metrisa Veleučilištu ta suradnja pretvorena je u partnerstvo koje zahvaljujući dopusnici Istarskog veleučilišta za obavljanje znanstvene djelatnosti u području tehničkih znanosti značajno proširilo područje potencijalnog djelovanja, kao i svoj potencijal. S nekoliko znanstvenih tema koje su definirali kao interesno područje budućih istraživanja upoznao nas je dekan Istarskog veleučilišta dr. sc. Daglas Koraca.

Prva od njih odnosi se na pametne materijale, odnosno metalne nanokompozite, za primjenu u automobilskoj i ostalim industrijama. Naime i sektoru transporta se koriste ogromne količine energije uzrokujući veliko zagađenje okoliša. Globalni je imperativ industrije cestovnih vozila je razvoj novih, lakših materijala s poboljšanim mehaničkim svojstvima i usvajanje ekološko prihvatljivih tehnologija proizvodnje. Slijedom toga, u smislu primjene lakših materijala, sve su više svoju primjenu u proizvodnji autodijelova pronašli nanokompoziti temeljeni na metalnoj ili polimernoj matrici.

Uspješan razvoj takvih materijala rezultira proizvodnjom lakših dijelova, manjom količinom potrebne energije za proizvodnju, manjom potrošnjom goriva s ukupnim smanjenjem emisije CO2 u atmosferu. Temeljem preliminarnih istraživanja znanstvenog tima Istarskog veleučilišta u suradnji s timom Metalurškog fakulteta u Sisku Sveučilišta u Zagrebu te timom s Hrvatskog katoličkog sveučilišta te s istraživačima grupe CIMOS neminovno je identificirano kako postoji potreba za specifičnim istraživanjem u svrhu razvoja novog materijala.

 Druga znanstvena tema od interesa odnosi se na istraživanje korozije materijala u industrijskim sustavima. Veleučilištu se svakodnevno javljaju stručnjaci iz industrije s brojnim problema u postrojenjima uzrokovanim upravo korozijom metalnih materijala koja im zadaje velike materijalne štete. Tada uloga istraživača u Istarskom veleučilištu, koji imaju dugogodišnju kvalitetnu suradnju sa Zavodima za koroziju Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, postaje potražiti uzrok problema i iznaći rješenje. Ta istraživanja tim Istarskog veleučilišta namjerava nastaviti i unaprijediti u smjeru dobivanja novih iskustava i znanstvenih spoznaja sa svakim specifičnim slučajem.

Pametne tehnologije za smanjenje onečišćenja morske vode treća je i vrlo aktualna tema koja je izdvojena među prioritete.

U sklopu projekta WATERCARE koji je odobren za financiranje u okviru programa INTERREG ITALIJA – HRVATSKA na lokaciji rijeke Raše postavljena je oprema i senzori koji prate parametre onečišćenja mora te su postavljeni alarmni sustavi koji dojavljuju pojavu onečišćenja, alarmiraju javnost i omogućuju pravovremenu reakciju te naravno smanjuju mogućnost pojave ekološke katastrofe. U Raši postoji ulijevanje potoka Krapan s kojim dolaze otpadne vode Labina i iza samog ušća je Luka Bršica Trget koja nosi sa sobom određene rizike spram izlijevanja nafte.

Tim Istarskog veleučilišta sada vrši monitoring te izučava parametre onečišćenja ovisno o meteorološkim prilikama kao i njihovu distribuciju duž Raškog zaljeva. Razvija senzoriku, matematičke modele i sustave alarmiranja koristeći ICT tehnologije.

 Današnji život zahtjeva polimerne proizvode s poboljšanim svojstvima, većom funkcionalnošću i boljim svojstvima razgradnje. Sintetski polimeri sve se više miješaju s drugim polimernim komponentama upravo u tom smjeru, te se jedna od tema interesa odnosi na polimerne mikro/nanokompozite za specifične primjene. U okviru nje provest će se istraživanje na koji način dodavanje prirodnih vlakana, ali i dodavanje mikro/nano metalnih oksida mješavinama sintetskih i prirodnih polimera, utječe na međufazne interakcije, mehanička svojstva materijala, toplinsku stabilnost te UV i hidrolitičku razgradnju polimernih mješavina sintetskih i prirodnih polimera.

Još jedna od izuzetno aktualnih tema istraživanja jest ona o mikroplastici u moru i traženje odgovora na pitanja kako je prikupiti, ukloniti i istraživati. Mikroplastika u morskoj vodi problem je modernog doba i izazov današnjeg društva o kojem bruje svi najvažniji europski strateški dokumenti. Tim znanstvenika Istarskog veleučilišta zajedno s timom Prirodoslovnog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te zajedno sa znanstvenicima Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković započeo je suradnju u smislu pronalaženje rješenja kako mikroplastiku identificirati, kako je ukloniti, odnosno prikupiti iz morske vode. Prva istraživanja provedena su na školjkama dagnjama koje filtriraju morsku vodu te je mikroplastika snimljena u njihovom probavnom traktu i dokazano je kako ona zaista ostaje u morskim organizmima koje ljudi potom unose u sebe putem prehrane. Rezultati istraživanja objavljeni su na kongresu, a planiraju se nastaviti te su za ista predviđena sredstva za rad.

 Na koncu tu je i tema "Nove metode za obradu otpadnih voda" . Naime vođenjem projekta METRIS Plus na programu IPA Adriatic je sagradio pilot pročistač otpadnih voda membranskog tipa te je po završetku projekta isti počeo koristiti za istraživanje i razvoj inovativnih rješenja kako poboljšati stupanj pročišćavanja otpadnih voda prije ispusta u more. Tako su prvo provedena istraživanja u smjeru otklanjanja problema u Istri s biološkim pročistačima. Prvi problem je bio razlika između sezonske i izvansezonske količine vode koja je uzrokovala zimsko "sušenje" i ugibanje biomase, a drugi velika količina otpadnog taloga maslinovog ulja koja završi u kanalizaciji i tako uzrokuje gušenje biomase na biološkim pročistačima. Oba su problema uklonjena razvojem i uvođenjem anaerobne biomase koja ne treba kisik i koja je izdržala i zimu i sezonu branja maslina.

Postojanje pilot tehnologije omogućuje nastavak istraživanja u smjeru primjene naprednih nanokompozitnih mrežica te UV zračenja za uklanjanje mikrokomponenti lijekova iz otpadnih voda. Iz tog razloga je pilot jedinica postavljena u Rovinjsku bolnicu te se istraživanje planira financirati iz projekta. Na projektu će uz znanstvenike Istarskog veleučilišta sudjelovati i tim znanstvenika Geotehničkog fakulteta iz Varaždina.

Novi laboratoriji i oprema

"Obnovu zgrade bivše kirurgije planiramo financirati iz fonda za pravednu tranziciju, čime ćemo povećati nastavne kapacitete ali i osigurati nove laboratorije te laboratorijsku opremu, na kojoj ćemo ojačati znanstveno-istraživačku djelatnost po navedenim temama te proširiti ponudu ispitnih metoda za istraživanje i razvoj materijala za potrebe naših partnera iz gospodarstva", kaže dekan Koraca.

Povezane vijesti

• Od predstava za sve generacije do klasike i jazza
• U Umagu završena 4-dnevna biciklistička utrka. POLJACI OSTALI KUĆI JER  POMAŽU IZBJEGLICAMA IZ UKRAJINE