1926.- 2022.
In memoriam mr. sc. Božo Jakovljević: Utisnuo trajni potpis u školstvo i izdavaštvo istarskog sjevera te očuvanje graditeljske baštine
Kada je 2005. godine uvršten u "Hrvatski biografski leksikon" bio je jedini živući Buzećan čije je stvaralaštvo uvršteno u do tada objavljenih šest knjiga (do Kal) "Hrvatskog biografskog leksikona" u izdanju Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža". U značajnoj nacionalnoj publikaciji mjesto je našao kao publicist koji se posvetio istraživanju prošlosti Buzeta, novije istarske kulturne i političke povijesti te osobito školstva u Istri u 20. stoljeću
Božo Jakovljević (Snimila Gordana Čalić Šverko)
U 96. godini života preminuo je mr. sc. Božo Jakovljević, prosvjetni i kulturni djelatnik, publicist, osnivač i dugogodišnji predsjednik Katedre Čakavskog sabora Buzet, pokretač organizirane zaštite spomenika kulture na Buzeštini i dugogodišnji suradnik Glasa Istre.
Rođen je u Bijeloj kod Daruvara, 25. studenog 1926. godine. Završio je učiteljsku školu u Križevcima te Višu pedagošku školu u Splitu. U Zagrebu je diplomirao 1970. godine pedagogiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu i magistrirao 1976. godine na Sveučilištu s temom Muzeji i škole u Istri. Bio je učitelj u Bijeloj (1946.-1948.), ravnatelj osnovne škole u Buzetu (1948.-1950. i 1952.-1970.), povjerenik za prosvjetu i kulturu buzetskog kotara (1950.-1952.) te od 1970. godine do umirovljenja 1988. godine savjetnik u Zavodu za prosvjetno pedagošku službu u Rijeci.
Mr. sc. Jakovljević istraživao je prošlost Buzeta, noviju istarsku kulturnu i političku povijest te osobito školstvo u Istri u XX. stoljeću. Autor je i urednik brojnih izdanja. Od osnutka, 1970. godine, dugo je godina bio na čelu Katedre Čakavskog sabora Buzet, bio je organizator znanstvenog skupa Buzetski dani, pokretač i glavni urednik Buzetskog zbornika, godišnjaka koji izlazi od 1976. godine, uredio je 36 knjiga, a s te se funkcije povukao zbog zdravstvenih razloga. Od 1988. godine predsjedao je Odborom za revitalizaciju povijesnih jezgri Grada Buzeta.
Kada je 2005. godine uvršten u "Hrvatski biografski leksikon" bio je jedini živući Buzećan čije je stvaralaštvo uvršteno u do tada objavljenih šest knjiga (do Kal) "Hrvatskog biografskog leksikona" u izdanju Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža". U značajnoj nacionalnoj publikaciji mjesto je našao kao publicist koji se posvetio istraživanju prošlosti Buzeta, novije istarske kulturne i političke povijesti te osobito školstva u Istri u 20. stoljeću.
Kao tajnik Samoupravne interesne zajednice za kulturu tadašnje buzetske općine i SIZ-a za znanost Republike Hrvatske, bio je pokretač organizirane zaštite spomenika kulture na Buzeštini, kako svjetovnih, tako i sakralnih. Pokrenuta je obnova buzetskih gradskih bedema. Najprije su obnovljena starogradska Mala vrata. Aktivnosti su pojačane osnivanjem Odbora za revitalizaciju povijesnih jezgara. Obnavljali su se sjeverni, zapadni, južni i istočni bedemi, a ulagalo se i u sanaciju crkvenih zdanja i restauriranje fresaka. Tako je Jakovljević svoj prepoznatljiv potpis trajno utisnuo ne samo u školstvo i izdavaštvo istarskog sjevera, već i u očuvanje graditeljske baštine.
Dobitnik je Zlatne plakete Grada Buzeta 2008. godine za 60 godina rada na kulturnom i društvenom polju.
Aktivan i u poodmakloj životnoj dobi, publikacije je uređivao u sobi Doma za starije u naselju Goričica u Buzetu. Kroz godine svoga djelovanja i uređivanja, prvo buzetskog zbornika, potom i lupoglavskog te laniškog i sam je postao pravom enciklopedijom istarskog sjevera. Živog duha, zainteresiran za sva zbivanja u svom okruženju, vremešni magistar sve je donedavno svakodnevno pratio dnevni tisak, posebno "Glas Istre" za kojeg je svojevremeno i sam pisao tekstove o školstvu, a ponajviše reportaže iz sela i zaseoka Buzeštine.
Komemoracija u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Buzet održat će se danas (srijeda) u Velikoj dvorani Narodnoga doma s početkom u 11 sati. Posljednji ispraćaj bit će u 15.30 sati na Mjesnom groblju u Buzetu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
