SUSRET SVIRAČA U MARUŠIĆIMA

GUNJCI I PIŠĆACI: Glazbom i plesom čuvaju tradiciju i kulturnu baštinu

Ove godine u Marušićima je sviralo sedam malih sastava, neki sviraju zajedno dulje vrijeme, neki se formiraju iza bine. Svi se svirači međusobno dobro poznaju i često nastupaju na takvim susretima. Svirali su svi glazbu za ples, za mazurku, valcer, polku, cotić, manfrinu i šaltin…

| Autor: Luka JELAVIĆ


Središnji dio tradicionalne marušićanske fešte kojom u Marušićima slave svete Petra i Pavla bio je 16. susret malih sastava tradicionalne glazbe "Pišćaci i gunjci", manifestacija koja je pokrenuta 2006. godine, a ove godine ponovo održana u predpandemijskom obliku. Ta kulturna manifestacija svakako je jedan od načina revitalizacije istarske glazbeno-plesne tradicije.

Sviranje za ples

Gunjci (gunci) i pišćaci su zapravo istoznačni nazivi u pojedinim krajevima za male glazbene sastave čiju osnovu tvore gudački instrumenti violina i bajs. Ta vrsta glazbe tradicija je područja središnje, sjeverne i sjeverozapadne Istre (Bujština, Buzeština, Pazinština, slovenski dio Istre…). Popularnost tih sastava počela je rasti krajem 18. stoljeća, kada su se pojavljivali i putujući svirači. Tijekom vremena, zvuk gunjaca i pišćaca obogaćivao se uključivanjem i drugih instrumenata, u prvo vrijeme klarineta i kornete, a kasnije dijatonske harmonike "triestine". Takvi su sastavi bili obavezna glazbena pratnja u svadbenim i karnevalskim povorkama, ali je njihova uloga prvenstveno bila sviranje za ples.

Poslije Drugog svjetskog rata, posebno šezdesetih godina, tradicija gunjaca i pišćaca pomalo zamire, no nije sasvim prekinuta. Danas tradiciju nastavljaju suvremeni "gunjci i pišćaci", svirači na tradicijskim glazbalima kojima se pridružuju i svirači drugih instrumenata.

Domaćini – Matija Marušić, Rufo Šepić i Miro Marušić (Snimio Luka Jelavić)

Ove godine u Marušićima je sviralo sedam malih sastava, neki sviraju zajedno dulje vrijeme, neki se formiraju iza bine. Svi se svirači međusobno dobro poznaju i često nastupaju na takvim susretima. Svirali su svi glazbu za ples, za mazurku, valcer, polku, cotić, manfrinu i šaltin…

Sve ih je na početku pozdravila ravnateljica POU Buje Tanja Šuflaj, a glazbeni dio manifestacije otvorili su veterani tradicijske glazbe, Libero Marcelo Basiaco iz Buja na harmonici i Pjero Labinjan iz Brtonigle na bajsu. Zatim su na scenu stupili česti gosti u Marušićima, ali i drugim takvim susretima - kvartet iz Izole, predvođeni supružnicima Loredanom (bajs) i Ivanom Ivančićem (harmonika). Pridružili su im se Boštjan Debernardi i Edi Vižintin.

Česti gosti – kvartet iz Izole (Snimio Luka Jelavić)

Zasvirali su zatim veteran takvih susreta i istinski njegovatelj tradicijske glazbe Nino Zacchigna iz Babića sa svojoj trieštinkom i Matija Marušić na bajsu. Redovit sudionik ovakvih susreta po Istri je i Marino Kranjac iz Kopra kojemu su se u sastavu Zingelci pridružili Gorazd Radojević (Kopar) i Andrea Alessio (Trst). Najbrojniji sastav stigao je iz Roča, sastav Gunjci Arkul koji više od 25 godina djeluje u sklopu ročkog ŽKUD-a "Renato Pernić".

U Marušićima su na tradicijskim glazbalima zasvirali Franko Blagonić, Robert Krbavac, Alen Celija, Romano Vivoda, Renis Zornada, Edna Strenja i Rino Muzica. Iz Buzeta su došli i zasvirali Dario Klarić, Denis Grabar i Vedran Brnobić, a susrete glazbenika zaključili su domaćini, Marušićani Rufo Šepić, Miro i Matija Marušić.

Tanac "na tavolac"

Topla marušićanska noć nastavljena je glazbom i plesom, a dio tradicije bio je i ples (tanac) "na tavolac", ograđeni daščani podij na kojem se odvija ples uz glazbenu pratnju lokalnih glazbenika. Nekada davno tavolac je bio okrugli, ograđen konopcima, bilo je na njemu mnogo lakše plesati nego na prirodnoj podlozi, pa je vlasnik ples naplaćivao i nagrađivao svirače, tako da su se momci morali pokazati ako su htjeli djevojku izvesti na tavolac. Kada je gazda konopcem zatvorio ulaz, ples je počinjao i trajao do duboko u noć.

"Tanac na tavolac" ove su godine otvorili Koviljka Marečić i Branimir Šajina koji su tijekom popodneva zainteresirane podučavali starim istarskim plesovima uz glazbenu pratnju Darija Marušića. Slijedili su ih zatim i drugi ljubitelji plesa.

Tanja Šuflaj i Dario Marušić s otkupljenim bajsom (Snimio Luka Jelavić)

Neposredno pred početak susreta svirača, istarski etnomuzikolog i glazbenik Dario Marušić iz Pule (rodom iz Marušića) dao je stručni pogled na bajs, jedan od glavnih instrumenata koji je nezaobilazan u sastavima koji njeguju staru istarsku glazbu. Dario je govorio o povijesnom razvoju bajsa te nekim sličnostima koje imaju glazbene tradicije naših krajeva, s češkom i poljskom glazbenom tradicijom. Bajsove u posljednje vrijeme izrađuju vješti majstori i svirači, a jedan od najpoznatijih istarskih izrađivača (ne samo bajsa) i svirača bio je pokojni Ottavio Štokovac iz Kolara kod Grožnjana. Jedan novi bajs kojega je izradio Umažanin Sergio Demark, Pučko otvoreno učilište Buje je, sredstvima Ministarstva kulture i Odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije kupilo za potrebe raznih edukacija i radionica, s ciljem da na njemu uče mladi i nastave njegovati glazbenu tradiciju tih krajeva.

Najbrojniji – Arkul iz Roča (Snimio Luka Jelavić)

Inače, marušićanska fešta upotpunjena je sportskim susretima (nogomet, odbojka, biciklizam), a po tradiciji održana je i sveta misa u drevnoj crkvici svetog Petra u Sorbaru (stari naziv za područje u okolici Marušića). Crkvica potiče iz 14. stoljeća, puna je vrijednih freski i zapisa, a vjernici se u novije vrijeme kod nje okupljaju jednom godišnje, upravo na blagdan svetog Petra i Pavla, zaštitnika Marušića i okolnog područja.

Organizatori marušićanske manifestacije "Gunjci i pišćaci" su KUSD "Bratstvo" i Mjesni odbor Marušići te Pučko otvoreno učilište i TZ Buje uz financijsku potporu Odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije i Ministarstva kulture i medija.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter