Pozvali su gradove i nacionalne mreže zdravih gradova da i dalje fokusiraju čovjeka i zdravlje, da u svojim zajednicama balansiraju između zdravlja populacije i ekonomskog funkcioniranja, da ekonomija bude u funkciji zdravlja i osigurava gospodarski razvoj, da u krizi zdravi gradovi budu posebna podrška zdravlju ljudi, da zdravlje uvijek ima prioritet kroz svaki resor grada
Poreč iz zraka
Na godišnjem europskom sastanku zdravih gradova, koji je održan 8. prosinca, Hrvatsku mrežu zdravih gradova su predstavljali Poreč, Rijeka i Zagreb. Zdravi grad Poreč je predstavljala koordinatorica Zdravog grada Poreč Nataša Basanić Čuš koja je s prof. dr. Selmom Šogorić prisustvovala i sastanku koordinatora nacionalnih mreža država Europe uključenih u EU mrežu zdravih gradova.
Okupljeno 2.000 gradova
Na godišnjem sastanku europskih zdravih gradova i njihovih nacionalnih mreža sudjelovalo je 110 sudionika. Zbog pandemije i ovaj je godišnji sastanak zdravih gradova Europe održan putem Zoom aplikacije. Skup je otvorio i brojne prisutne sudionike iz raznih zemalja pozdravio je uvodno dr. Hans Henri Kluge, direktor regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), za Europu. Pozdrave su uzvratili prisutni učesnici iz Norveške, Švedske, Grčke, Hrvatske, Portugala, Turske, Austrije, Italije, Latvije, Engleske, Irske, Engleske, Velike Britanije, Danske, Finske, Izraela, Rusije, i dr. Dr. Hans Henri zahvalio je svim zdravim gradovima koji predano zagovaraju i u djelo provode ideju zdravlja za sve. Naglasio je kako više od 2.000 gradova te više od 20 nacionalnih mreža strateški promišlja i planira za zdravlje, surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i svoje gradove čine perspektivnim i kvalitetnijim mjestom za život svih svojih stanovnika. Ti isti zdravi gradovi i nacionalne mreže opredijelile su se za dugoročnu skrb o zdravlju, spremno se nose s rizicima za zdravlje u 21. stoljeću i mnogo se uspješnije od drugih gradova nose s pandemijom.
Prisutnima se obratila i Carina Ferreira Borges, akcijska direktorica SZO ureda za Europu, i naglasila kako su zdravi gradovi uvijek spremniji odgovoriti na potrebe svojih stanovnika od onih koji to nisu. Zdravi gradovi su pažljivi prema svojim građanima i podržavajući. Oboje su zahvalili zdravim gradovima koji godinama zadovoljavaju zahtjevne kriterije SZO-a i pristupaju svim razvojnim fazama i zadacima SZO-a.
Gradovi kao živi organizmi
Gradovi su kao živi organizmi sa svojim potrebama koje je važno prepoznati. Svaka zajednica zato treba vlastitu mobilnost, odgovornost i spremnost za djelovanje. Pozvali su stoga gradove i nacionalne mreže zdravih gradova da i dalje fokusiraju čovjeka i zdravlje, da u svojim zajednicama balansiraju između zdravlja populacije i ekonomskog funkcioniranja, da ekonomija bude u funkciji zdravlja i osigurava gospodarski razvoj, da u krizi zdravi gradovi budu posebna podrška zdravlju ljudi, da zdravlje uvijek ima prioritet kroz svaki resor grada.
Prof. Selma Šogorić i Nataša Basanić Čuš sudjelovale su i na sastanku europskih nacionalnih mreža zdravih gradova. Centralno pitanje bilo je snalaženje gradova u pandemiji i skrb o mentalnom zdravlju populacije. Nekoliko nacionalnih mreža Europe podnosile su izvješća i primjere najbolje prakse, među kojima i Hrvatska mreža. Dr. Šogorić istaknula je kako je Poreč najuspješniji hrvatski zdravi grad u skrbi o mentalnom zdravlju te je kao takav model za Istarsku županiju i Hrvatsku mrežu zdravih gradova. Istaknula je visok porečki nadstandard usluga usmjerenih zaštiti mentalnog zdravlja svih dobnih skupina, izuzetno uspješno lokalno umrežavanje porečkih stručnjaka u brizi za lokalno zdravlje te razvoj dostupnih psihosocijalnih usluga u mjestu stanovanja koje svakom stanovniku Poreča daju izvanrednu mogućnost da zaštiti mentalno zdravlje.
- Visoki zaštitni nad standardi i cjelokupna integrirana skrb za zdravlje najveće je postignuće, cilj i vizija razvoja uspješnih zdravih gradova. Zdravi gradovi čine prave stvari, perspektivni su i uspješni, istaknula je dr. Šogorić, jer, rekla je, rizici za zdravlje, a posebno krize kao npr. pandemija, još povećavaju nejednakosti u zdravlju i nedostupnost usluga za zdravlje. Zato dobro organizirani gradovi u skrbi za zdravlje svojim lokalnim projektom Zdravi grad mogu lakše prevladati razne društvene, osobne i druge stresove, uspješno povezati državne zaštitne sustave u gradu u interesu građana (zdravstvo, socijalu, obrazovanje…) i razvijati vlastite zaštitne snage i usluge u okruženju zajednice.