BLAGDAN
Dolazak sv. Jurja obilježava i početak proljetno-ljetnih samanja: ZAŠTITNIK KONJA BEZ PUČKIH FEŠTI
Danas 23. travnja slavi se blagdan sv. Jurja, mučenika za kojeg se pretpostavlja da je bio rimski časnik, koji je za Dioklecijanova progonstva 303. podnio mučeništvo. Njegov grob u Palestini bio je poznato hodočasničko mjesto sve do 12. stoljeća, kada je sultan Saladin, u vrijeme rata s križarima, srušio njemu posvećenu crkvu. Kao zaštitnika slavili su ga srednjovjekovni vitezovi i križari, a seljaci su ga zazivaju kao zaštitnika konja.
Crkva u Srbanima
Prikaz sv. Jurja na konju dok probada zmaja od kojeg je spasio djevojku, danas se smatra legendom iako tu epizodu srednjovjekovni mislioci nisu dovodili u pitanje. Sv. Juraj je zaštitnik Engleske, Portugala, Armenije, Katalonije i Litve, a država Gruzija ime je dobila po tom svecu. Uz to zaštitnik je mnogih gradova, a u Istri se posebno slavi u Boljunu, Brdu, Brseču, Grimaldi, Kožljaku, Lovranu, Oprtlju, Plominu, Rovinju, Sovinjaku, Starom Pazinu, Svetom Jurju kraj Gračišća, Tribanu i Zrenju, a ostatke crkve sv. Jurja nalazimo kod Srbani nedaleko Brtonigle.
Sv. Juraj je prvi proljetni svetac i njegov se blagdan slavi i kao dolazak proljeća, jer drveće lista, trava se počinje zeleniti, jednostavno rečeno, priroda počinje bujati. To je razlog što se sv. Juraj posebno svečano slavi, a njegovim slavljem započinje niz proljetno - ljetnih fešti (samlji) koji će, kako se najavljuje, ove godine zbog pandemije izazvane koronavirusom u velikom broju izostati. Danas se blagdan sv. Jurja trebao slaviti u spomenutim istarskim mjestima, ali slavlja će, zbog naputka Civilne zaštite o zabrani okupljanja, izostati.
Svetac kojem je danas, prema katoličkom kalendaru, posvećen dan, kroz povijest se slavio i kao borac protiv zla, sotone i poganstva sažetih u prikazu zmaja, koji je prema predaji muška zmija i predstavlja utjelovljenje sotone i predvodnika pogana. Pogledamo li na zemljovid Istre zamijetit ćemo kako se sve crkve posvećene sv. Jurju, osim one u Rovinju, koja se nalazila na mjestu današnje crkve sv. Eufemije, nalaze u brdovitom dijelu Istre. Na prostoru kojeg su u radom srednjem vijeku napučili Slaveni.
Sukob Peruna i Velesa
Doista je zanimljivo što crkava posvećenih sv. Jurju nema u priobalju i južnoj Istri na prostoru kojem je u prošlosti dominiralo romansko stanovništvo. Štovanje sv. Jurja za katoličku crkvu i romansko stanovništvo značilo je obranu od zla, od pogana, a to su u 9. stoljeću, prema Rižanskoj skupštini, bili Slaveni u Istri. S druge strane Slavenima je prikaz borbe sv. Jurja i zmaja predstavljao prikaz "božanskog boja", boja između njihovih božanstava gromovnika Peruna i Volosa, odnosno Velesa.
U jednom spisu iz 15. spominje se demon "vrag- Veles- zmaj". Perun i zmajoliki Veles sukobljavaju se zbog krađa životinja, ljudi i Mokoši, boginje plodnosti i žene gromovnika. Veles se skriva i pretvara u razne životinje i ljude, a Perun ga gađa munjama "strilama nebeskim". Na kraju Perun, svaki put kada se začuje munja i udari grom, pogađa Volosa iz kojeg se tada oslobađaju vode i sve ono što je ukrao u obliku kiše pada na zemlju i u konačnici donosi plodove prirode. Zbog toga je pretkršćanskim Slevenima u Istri dolazak proljeća, koje se slavilo na blagdan sv. Juraj, bilo itekako važna fešta, koja će, dakle, zbog koronavirusa ove godine izostati.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
