Prije deset godina, 11. srpnja 2011. godine, trinaesti (!) po redu porečki i pulski biskup, mons. Ivan Milovan, doživio je nešto što nitko od njegovih prethodnika nije doživio, ali ni prelati u svekolikoj Katoličkoj crkvi: suspendiran je na jedan dan (neki kažu na jednu minutu), jer nije htio potpisati sporazum kojim je talijanskim benediktincima u Pragliji trebala biti ustupljena imovina samostana u Dajli kod Novigrada, pa je to učinio (potpisao) papin povjerenik, biskup Castello.

Bio je to presedan pape Benedikta XVI. koji je potresao, ne samo crkvenu, već i istarsku i hrvatsku javnost.

Kardinalska komisija na strani talijanskih benediktanaca

Sveta Stolica objavila je početkom kolovoza 2011. priopćenje o sporu koji je počeo nakon što su talijanski benediktinski redovnici iz opatije Praglia zatražili povrat samostana Dajla, rekavši da je to bila crkvena stvar i da je porečki i-pulski biskup Ivan Milovan odbio potpisati sporazum o povratu imovine. Sveta Stolica je žalosna zbog činjenice da se to pitanje instrumentalizira i predstavlja kao političko, kao da postoji plan da se nanese šteta Hrvatskoj. Naprotiv, odluka Svete Stolice ima za cilj isključivo obnovu pravde u Crkvi, iako samo djelomičnom nadoknadom.

Prema priopćenju, odluka o povratu imovine donesena je u skladu s raspravama koje je Sveta Stolica počela još 2004. godine s porečkom biskupijom i benediktinskim samostanom u Pragliji. Osnovano je 21. studenoga 2008. povjerenstvo koje će se pozabaviti tim pitanjem, a ono je jednoglasno usvojilo zaključke koji su dostavljeni Papi u prosincu 2010.; Papa ih je izričito odobrio.

"Prema toj odluci, vlasništvo nad predmetnom nekretninom, koju još uvijek drže pulska i porečka biskupija, trebalo je prenijeti na hrvatsku pravnu osobu Abbazia d.o.o. čiji je jedini vlasnik opatija Praglia, koja bi obnovila, u mjeri u kojoj je danas moguće stanje, kako je utvrđeno u oporuci prvotnog donatora, koje se godinama zanemarivalo zbog povijesnih okolnosti. Također, od porečke biskupije zatraženo je da opatiji Praglia isplati financijsku naknadu u zamjenu za već prisvojenu imovinu od strane biskupije ili koji se jednostavno ne mogu vratiti", navodi se u priopćenju.

Biskup Milovan odbio je potpisati sporazum

Biskup Milovan odbio je potpisati sporazum, pa je papa posegnuo za presedanom: 6. srpnja 2011. imenovao je mons. Santosa Abrila y Castelloa povjerenikom ad actum koji je zamijenio lokalnu crkvenu vlast po tom pitanju, kako bi se spor konačno mogao riješiti", priopćila je Sveta Stolica.

Španjolac Santos Abril y Castelló za biskupa je zaređen 1985. godine (titularni nadbiskup Tamade). Bio je apostolski nuncij u Jugoslaviji (1996.-2000.), pa u Sloveniji, Bosni i Hercegovini te u Makedoniji (2003.-2011.). Kardinalom ga je imenovao papa Benedikt XVI. godine 2012.

Članovi komisije bili su trojica kardinala: Urbano Navarrete Cortés, sada pokojni pravnik i rektor emeritus Gregoriane, Attilio Nicora, tada predsjednik Uprave baštine Apostolske Stolice, te Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački.

Nije poštovana volja donatora, grofa Grisonija

Na priopćenje Svete Stolice oglasio se mr. Ilija Jakovljević, kancelar porečke i pulske biskupije, koji je napomenuo da nije riječ samo o unutarcrkvenom pitanju. Abazia di Praglia podnijela je 27. lipnja 2006. tužbu Općinskom sudu u Bujama u kojem tuži sedam pravnih i fizičkih osoba, među kojima su Biskupija, župa Dajla, Republika Hrvatska, Grad Novigrad i drugi. Usto, ukazivao je da nije poštivana volja oporučitelja, vlasnika posjeda u Dajli, grofa Francesca Andrea Elia Grisonija. On je, prema oporuci iz 1841., pozvao benediktince da u Dajli osnuju samostan. Samostan je osnovan, ali vlasnik imovine nikad nije bila opatija iz Praglije. Prema volji grofa Grisonija, samostan je osnovan "kako bi se poboljšalo materijalno i duhovno stanje onih moji koloni i ostalih ljudi u onom području, koji su slabo poučeni u vjeri i moralu". U oporuci nadalje piše: "U slučaju da se spomenuti Samostan iz bilo kojeg razloga kasnije ukine, dotična imovina neka se dodijeli u bilo koje doba i slučaju Ustanovi koju ću sada osnovati". Ustanova nije osnovana, ali je brigu za vjernike preuzela župa Dajla i po tome župa Dajla ima pravo na tu imovinu. Oporučitelj nigdje ne spominje da na tu imovinu ima pravo Abbazia di Praglia, posebno ne Abbazia d.o.o. koja je osnovana prije nekoliko godina", objašnjavao je kancelar Jakovljević.

Povezane vijesti

• Zatvara se cesta od Dajle do Novigrada
• Zasađene tri mlade sadnice hrasta
• Borba za zaštitu obale, podmorja i okoliša nastavlja se u Karigadoru i Dajli