Ukoliko se to dogodi, a Buzet se ne izbori za brdsko planinski status, neće imati niti kune za bilo koju investiciju

Buzet ide ka svojoj neprepoznatljivosti u odnosu na ono što je bio do 2010. godine, uvjeren je nezavisni gradski vijećnik Damir Kajin.

- Što možemo očekivati u naredne dvije, moguće i u četiri godine? Nakon popisa stanovništva, laniška općina past će na 280 stanovnika, kao što će i Grad Buzet pasti ispod 6.100 stanovnika. Vjerojatno će doći do spajanja laniške općine s Buzetom. To je jedina solucija, kao što bi u Istri trebalo ukinuti dvadesetak općina jer smiješno je da egzistira općina koja po popisu 2021. godine neće imati više od 280 stanovnika, istaknuo je na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

10 milijuna duga

- Ukoliko se to dogodi, a Buzet se ne izbori za brdsko planinski status, nećemo imati niti kune za bilo koju investiciju. Lanišće Buzetu s prijenosom statusa može pomoći, ali može i odmoći. Buzet već sada nema pola milijuna do milijun kuna za najmanje investicije, poput nadstrešnice za tržnicu gdje se i ta sredstva pokušavaju dobiti iz fondova EU. Izvorni proračun Grada Buzeta od 35 milijuna kuna dostatan je samo za ono najnužnije da sustav može funkcionirati: za plaće, vrtić, Dom za starije, socijalu, rasvjetu…, napominje oporbeni gradski vijećnik.

Naročiti problem Grada Buzeta, uvjeren je Kajin, je oko 10 milijuna kuna duga na osnovu kreditnog zaduživanja, koji je stvoren u zadnjem mandatu, grada koji nikada nije imao ni kune duga. Još jedan moment koji će determinirati razvoj Grada Buzeta je činjenica da je nezaposlenost u ovoj pandemiji koronavirusa, samo u srpnju i kolovozu u odnosu na prošlu godinu povećana za gotovo dvostruko, a prava kriza osjetit će se negdje oko Uskrsa iduće godine.

- Zašto je Buzet koji je bio prvi grad u Istri došao u takvu poziciju? Prvi razlog je prometna izoliranost, izolirani smo teretnim prometom i prema Sloveniji i Italiji. Drugi razlog je maćehinski odnos Istarske županije prema Buzetu. Županija s proračunom od 1,6 milijardi kuna, nikad većim u povijesti, u Buzet ulaže, po metodologiji kako IDS računa koliko se novaca spusti iz Zagreba u Istru, svega 0,0065 posto. Riječ je o sto tisuća kuna što je ravno ničemu, iako će oni spominjati plaće školstvu i zdravstvu. Treći razlog je nepotizam, a četvrti da Buzet više nema tko zastupati niti u Istri, a kamoli van Istre, uvjeren je Kajin.

- U ove četiri godine u Buzetu imamo tri upitne investicije. Jednu ne prozivam jer je to novac koji je došao namjenski za kaštel Petrapilosa iz EU, bolje ga je iskoristi nego da propadne. Drugi nepotreban projekt u ovakvom obliku je dogradnja vrtića za koju se Grad zadužio za 4 milijuna kuna. Da su se izgradile dvije saće, a preostala sredstva uložila u igrališta ili druge sadržaje, za Buzet bi bilo korisnije, i ono što je najgore, lokacija je dograđenog dijela vrtića koji je ušao u spavaće sobe susjednih stanara čime je prepolovio vrijednost nekretnina i kvalitetu življenja. Ako neki grad u Istri ima prostor gdje se je mogao razvijati onda je to Buzet. I treće je Poduzetnički inkubator Verzi koji se gradi tri godine. Ne znamo kada će biti završen, ali znamo da nikada neće biti u funkciji, istaknuo je Kajin.

Ukidanje postaja

Osvrnuo se i na najave ukidanja Policijske postaje Buzet i uspostavljanje ispostave u Buzetu u nadležnosti Policijske postaje Pazin te rekao kako je siguran da je on u Saboru da se na takav način ne bi razmišljalo jer bio je 20 godina u odboru za unutarnju politiku i misli da bi ga se o tome nešto pitalo.

- Danas na prostoru djelovanja buzetske policije živi oko 6.300 ljudi, ali zbog granice, graničnih policajaca normalno bi bilo da Buzet zadrži postojeći status Policijske postaje, a pošto je ovdje pet puta više aktivnosti, da Pazin postane ispostava Buzeta, ako ćemo se šaliti, a ne obrnuto. To bi bilo racionalno i logično, zaključio je Kajin.

Povezane vijesti

• Kajin: IDS nas gura u zajednicu otpada Rijeke
• Gradnja pročistača za 45 milijuna skuplja
• Odabir izvođača pročistača bio je zakonit