Broj čagljeva enormno porastao posljednjih godina. Rade velike štete na divljači i na životinjskim vrstama, poput ovaca, koza i ostale stoke koju mogu zaklati, kaže Graciano Prekalj, predsjednik Lovačkog saveza Istarske županije. Romanu Folu iz Rovinjskog sela samo u ovoj godini zaklali su 31 janje i 20 ovaca, a Vedranu Macanu s Roverije 20 ovaca

Čagljevi su ljetos zavijali na sve strane Istre. Ova zvjerka iz porodice pasa toliko se udomaćila posljednjih godina u Istri da lovci, seljaci i ljubitelji prirode, unatoč tome što su čagljevi oprezni, svjedoče o svakodnevnim susretima na sporednim putovima i u šumarcima. Da su čagljevi postali domaća napast potvrđuje i slučaj ovčara Romana Fola iz Rovinjskog sela, kojem su samo u ovoj godini zaklali 31 janje i 20 ovaca - ne odjednom, već postepeno.

        Čagalj ili šakal nekad se vezao uz Dalmaciju, posebno za poluotok Pelješac, i priobalje južnog Jadrana, a danas je sveprisutan diljem zemlje - ima ga čak i u Slavoniji! Proširili su se Slovenijom, ima ih i na sjeveru Italije.

Nije ni čudo onda da su se s ljeta jeziva glasanja više čopora čula i na rubovima Pule.

- Čujemo ih blizu kuća kako zavijaju navečer. Ne znam je li to čopor ili se pojedinačno pojavljuju. A kako neće doći blizu kuća kada je sve puno smeća u okolnim šumama, ispričao nam je mještanin pulskog naselja Škatari. Što je veća šuma u blizini sela, kao što su obližnji Jadreški ili Šišan u općini Ližnjan, to su veće mogućnosti da se čuje njihovo zavijanje u ljetnim noćima. Pažljivo uho brzo će ga naučiti razlikovati ih od glasanja pasa ili lisice.

Perfidna beštija

Da čagalj ide za smećem, može zvučati smiješno, ali u potpunosti je u pravu ovaj stanovnik Škatara. Šakali se zaista, u nedostatku boljeg, vole pogostiti škovacama. Uostalom, snimka velikog čopora koji prevrće otpad na ilegalnom deponiju prikazana je i lani na državnoj televiziji. Ipak, od smeća su im draži divljač i ovce.

- Ima čagljeva svuda. On je lukava, prefrigana beštija i teško ga je ustrijeliti. Da, čuju se navečer u ovom kraju, dolaze tik do sela. To je više čopora, čopori nisu veliki, možda četiri, pet jedinki u jednom. Za sada ne rade štetu ljudima u selu, ali znaju napraviti veliku štetu među ovcama, s obzirom da vole ovce i janjad. Inače, čagljevi najviše štete rade u lovištu, love lanad, jer odraslu srnu neće moći zaklati tako lako. Znaju pojesti i prasad od 20-ak kilograma, ako ih uspiju odvojiti od divljih krmača, kaže nam Augusto Dobran, predsjednik Lovačke udruge "Bena" iz Ližnjana i Šišana.

Ljudi ih često znaju zamijeniti za lisicu. No, naša podvrsta zlatnog čaglja veća je od lisice, ima duže noge, sive je boje i manjeg repa. Dobran kaže da ih se preko dana može vidjeti samo slučajno, a i lovci rijetko nailaze na njih. Lov dolazi u obzir samo sa čeke, jer čagljevi brzo mijenjaju lokacije. Ipak, i lovcima se povremeno posreći neki trofej.

        - Prije osam dana na periferiji Šišana ulovljen je jedan čagalj zajedno s lisicom. Išli su jedan za drugim. Čagljevi ne vole lisice, ubili bi je, i vjerojatno ju je ovaj pratio da bi je napao, kaže Dobran.

Mislio da netko krade

Da ove zvijeri pokrivaju zaista veliki dio južne Istre potvrdio nam je i Vedran Macan, ovčar s Čipulove stancije između Cukrići i Gajane.

- Ma to je štetočina! Ne možeš ih nazvati divljač, jer oni nisu autohtoni. Ima ih, čuju se i tu kod nas. Nalaze se na cijeloj zapadnoj obali južne Istre, od Bala i Rovinja, preko nas do Pule i Jadreški. Imao sam veliku štetu od čagljeva prije dvije godine. Nestalo mi je 20 ovaca, ali ne odjednom, nego su klali jednu po jednu. Stado od 120 ovaca brojao bih navečer pa bih izbrojio jednu manje i nisam bio siguran da li neka zaista nedostaje. Sutradan mi nedostaje još jedna, treći dan još jedna… Isprva nisam ni bio siguran što se zbiva. Tragova nema, mislio sam da ih netko krade. A onda sam se slučajno susreo s jednim čagljem. Bio je sam, ali vjerojatno je čopor bio u blizini, kaže Macan, inače predsjednik udruge ovčara "Istrijanka 2013".

Isti je to modus operandi kao i na stanciji Sure stine Romana Fola kod Rovinjskog sela. Kada čopor nađe veliko stado, tu se očito i na duže vrijeme zadrži, da bi svake noći klao po jedno grlo i osiguravao si hranu na duži rok. Kako je Folo nedavno za naš list ispričao, kada čagalj napada janje, zakolje ga i odvuče u šumu da bi ga tamo pojeo. Ovcu, koja je za njih prevelika, zakolje i pojede na mjestu na kojem su je ubili.

Povezane vijesti

• NEKADAŠNJI IGRAČ ISTRE 1961 VRAĆA SE NA "DROSINU" Vrijeme ide prebrzo, ali još se ne dam
• Čagljevi lunjaju središnjom Istrom, nedaleko Katuna Trviškog POKLALI STADO OVACA
• Sve veći broj divljih svinja, a i čagljevi su postali problem jer nanose štetu poljoprivrednicima, stočarima, ali i lovcima: ZAPOČELA JE SEZONA GRUPNOG LOVA NA DIVLJAČ