Za ime svog pivskog brenda još su kao kućni pivari napravili nagradni natječaj "Dva kega, (bačve piva) za ime". Pristiglo je više od sto prijedloga, a izabrali su onaj Tomislava Jelenkovića - Bruman - domaću riječ koja je ustaljena u sjevernom dijelu Istre, a koja ujedno asocira na engleski naziv za čovjeka koji kuha pivo "brewman". Logo im je osmislila prijateljica umjetnica Petra Počanić

Počelo je kao hobi, a preraslo u posao. Dragan Kranjčić, braća Darko i Goran Hrvatin, prijatelji iz djetinjstva povezani kroz sportske projekte lokalnog biciklističkog kluba, od kojih je najpoznatiji bio "Downhill Buzet", međunarodna utrka u ekstremnom biciklističkom spustu, svoja su sportska organizacijska iskustva iskoristili u poslovnom poduhvatu i u Buzetu otvorili malu craft pivovaru "Bruman", u prijevodu dobar, radišan, vrijedan.

- Zašto baš kuhanje piva? Fasciniralo me je da je moguće kod kuće skuhati pivo. Tako su razmišljala i druga dva partnera i krenuli smo kuhati pivo. Prvo smo ponudili prijateljima, bili su oduševljeni, a s vremenom smo kuhali sve više. Zaključili smo da se taj proizvod ljudima sviđa, da radimo dobru stvar. Pitate nas zašto radimo upravo craft pivo? Osim za zadovoljiti svoje gušte, zato jer je upravo sada pravi trenutak za to, ljudi ga sve više traže i spremni su platiti za kvalitetan proizvod, za pivo koje se odmiče od sveprisutnog industrijskog piva, reći će Darko Hrvatin, buzetski električar, biciklist, dugogodišnji kućni pivar, a odnedavno i profesionalni pivar koji je zajedno s bratom Goranom, proizvodnim radnikom u kartonaži, te prijateljem Draganom, diplomiranim inženjerom građevine zaposlenim u vodoopskrbnoj firmi, registrirao tvrtku za proizvodnju piva. 

Za ime svog pivskog brenda još su kao kućni pivari napravili nagradni natječaj "Dva kega, (bačve piva) za ime". Pristiglo je više od sto prijedloga, a izabrali su onaj Tomislava Jelenkovića - Bruman - domaću riječ koja je ustaljena u sjevernom dijelu Istre, a koja ujedno asocira na engleski naziv za čovjeka koji kuha pivo "brewman". Logo im je osmislila prijateljica umjetnica Petra Počanić. Stilizirana slova BM, maskiranog super junaka u trližu, u radnom odjelu, koji je vrijedan i radišan.

Biciklistički i prijateljski trio krenuo je iz obiteljske garaže, a odnedavno radi u zakupljenom gradskom prostoru u Svetom Ivanu. U poslovnoj zoni u kojoj je 1977. godine otvorena pivovara, danas Istarska pivovara. No ona im, kažu, nije konkurencija, niti su oni njoj. Draganu, Darku i Goranu cilj su kupci koji žele drugačiji proizvod, alternativni kafići, pubovi. Prostor za plasman craft piva je ogroman, kažu, a njihove prednosti su to što su odličan tim. Vode biciklistički klub, a to je kao vođenje firme, imaju organizacijskih iskustva.

- Mi smo mali proizvođači, dosta fleksibilni. Možemo pratiti trendove u craft pivarstvu, možemo kreirati proizvod po želji kupaca. Specifične proizvode, posebne etikete, kaže Dragan. Buzetski trio pivarstvom se amaterski bavi pet godina. Zadnjih godinu dana prisutni su na tržištu, a prije dva mjeseca uselili su se u poslovni prostor. Dok nisu imali poslovni prostor, pivo su kuhali u Puli u pivovari Suxo, zahvaljujući podršci Marka Ferjančića i Andreja Ražmana.

Nekada su pivo kuhali u 35 litarskom loncu u Kranjčićevoj garaži, a sada rade 230 litara po turi. Godišnja proizvodnja je dvadesetak tisuća litara, odnosno do tisuću i pol na mjesec. Ulaskom u novi prostor montirali su dva fermentora koje su nabavili u Kini. Sa svim davanjima, ispali su dvostruko jeftiniji nego u Hrvatskoj, a kvaliteta je sasvim zadovoljavajuća.

U pivske vode prvi je zaplovio Dragan, a potom su se pridružila braća Hrvatin. Prijatelji iz djetinjstva, susjedi iz kvarta, iz naselja Goričica, biciklisti, članovi BK Buzet.

- Negdje u bespućima interneta naletio sam na tekst o pivarstvu. Zaintrigiralo me i počeo sam pratiti forume, posebno web stranicu pivarstvo. Info, koja okuplja hrvatske kućne pivare. Pokrenuo ju je vlasnik Zmajske pivovare. Moje prvo kuhanje piva bilo je pretpraznično. Nekoliko dana prije nove godine pošto, poto stavio sam si u glavu da moram kuhati pivo, a poluspreman kada je u pitanju potrebno poznavanje procesa. Počeo sam kuhati i paralelno na forumu postavljati pitanja, a oni su mi odgovarali, čak su mi predložili da ih nazovem telefonski jer će ići brže, prisjetit će se Dragan.

Buzetski pivski trio velikim industrijskim pivovarama ne može konkurirati ni cijenom, ni količinama. Bit svega čak im i nije financijska strana. Na prvom mjestu je izazov, okušati se u nečem novom i primarno proizvoditi pivo koje se i njima sviđa. Svi imaju stalne i sigurne poslove. Za sada im je pivarstvo dopunski posao, a s vremenom, poveća li se potražnja, netko od njih morat će se prebaciti u pivovaru ili će zaposliti nekoga novoga.

Ideja je nabaviti malu punionicu boca kapaciteta 350 - 400 boca na sat jer time dobivaju pristup širem tržištu. Možda i kroz crowdfunding kampanju, koja je kao način financiranja ideja, doslovno procvjetala. Osmisliš dobru ideju, dobro je prezentiraš putem crowdfunding platforme i pronalaziš potencijalne investitore.

Zlatnožuta tekućina dobiva se fermentacijom ekstrakta slada, s dodatkom hmelja pri kuhanju i kvasa kod fermentacije. Od samo četiri osnovne sirovine, a to su voda, ječmeni slad, hmelj i kvasac, može se dobiti cijelu paletu različitih proizvoda. Sirovine nabavljaju preko web trgovina, u Hrvatskoj, ali i u Sloveniji, Italiji, Velikoj Britaniji, gdje su u pravilu jeftinije. Rade pretežno ale piva, znači fermentaciju gornjeg vrenja, ali ne bježe ni od lagera, čak su se okušali i u nekim belgijskim stilovima.

- Postrojenje za kuhanje je malog kapaciteta pa možemo eksperimentirati, to je prednost, ali i prokletstvo takvog sustava jer treba češće kuhati za zadovoljiti potražnju. Pivo plasiramo pretežno po Buzetu i po Istri. Ideja vodilja je da je craft pivarstvo prvenstveno lokalnog karaktera. Drukčiji je to koncept od industrijskog piva, craft pivo je u pravilu nefiltrirano, nepasterizirano, često sa dodatkom aromatičnih hmeljeva zbog kojih smo se i zaljubili u takvo pivo, pojašnjava nam Dragan.

Pivarski znalci pivo svrstavaju u tri velike obitelji ili grupe piva, lager, ale i lambic. Svaka od tih grupa međusobno se razlikuje po vrsti korištenog kvasca i načinu fermentacije. Danas postoji više od osamdeset stilova piva, zahvaljujući upravo craft sceni koju neki nazivaju i scenom zanatskoga piva. Upravo su te obrtničke ili zanatske pivovare donijele posebnu kulturu pivarstva i pijenja piva i velika im industrija doista može biti zahvalna zbog osvježenja pivske scene.

Povezane vijesti

• Američki znanstvenici stvorili pivo bez hmelja s okusom hmelja
• Kampanjola je sakramenska eko bira ku su načinili Peko i Siljan
• Rekordna mjesečna prodaja piva u Njemačkoj