Ilustracija (Snimio Nikola Pušonjić)
Za kupnju stana od 60 četvornih metara u Istarskoj županiji građanin s prosječnom neto plaćom morao bi za mjesečnu ratu stambenog kredita izdvajati čak 49,2 posto svojih primanja. Pokazuje to analiza priuštivosti nekretnina koju je predstavila platforma EstateIQ, prema kojoj je Istra druga najnepovoljnija županija u Hrvatskoj za kupnju stana u odnosu na visinu plaća.
Lošija je situacija jedino u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje bi kreditna rata odnosila 57,4 posto prosječne neto plaće.
Izračun se temelji na kupnji stana površine 60 četvornih metara, uz kredit na 25 godina, kamatnu stopu od 2,91 posto i početno učešće od deset posto vrijednosti nekretnine.
Korišteni su podaci Državnog zavoda za statistiku o prosječnim neto plaćama po županijama u drugom tromjesečju 2026. godine te prosječne cijene prodanih stanova u 2025. iz Pregleda tržišta nekretnina Ministarstva prostornoga uređenja i Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Posebno zabrinjava podatak da bi u pet hrvatskih županija mjesečna rata prema ovom modelu premašila 45 posto prosječne plaće, što je granica koju Hrvatska narodna banka propisuje za udio ukupnih mjesečnih otplata duga u dohotku pri odobravanju stambenih kredita, uz određene iznimke.
(EstateIQ)
Svih pet nalazi se na obali. Uz Splitsko-dalmatinsku i Istarsku, riječ je o Dubrovačko-neretvanskoj županiji s udjelom od 48,3 posto, Primorsko-goranskoj s 46,3 posto te Zadarskoj s 45,1 posto.
Na razini cijele Hrvatske prosječna mjesečna rata za promatrani stan iznosila bi 664 eura, odnosno 42,8 posto neto plaće.
Najpriuštivije nekretnine prema ovom izračunu nalaze se u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje bi rata od 284 eura predstavljala 20,2 posto prosječnih primanja. Slijede Požeško-slavonska s 20,4 posto i Sisačko-moslavačka županija s 21,8 posto.
Zanimljivo je da ni Grad Zagreb, unatoč najvišoj prosječnoj neto plaći od 1.784 eura, ne stoji osobito dobro. S procijenjenom ratom od 742 eura, odnosno 41,6 posto primanja, nalazi se na 16. mjestu među 21 županijom.
Iz EstateIQ-a upozoravaju da visoke cijene nekretnina mijenjaju ponašanje kupaca, koji sve češće odustaju od prvotno željenih lokacija i nekretnine traže u okolnim gradovima i naseljima.
- Tipičan razgovor izgleda ovako: par u siječnju traži trosobni stan u Trnju, a u svibnju gleda dvosobni u Velikoj Gorici, objašnjavaju iz platforme.
(EstateIQ)
Razlika u cijeni može biti znatna. Prema analizi, prosječan stan od 60 četvornih metara u Zagrebačkoj županiji stoji približno 52.000 eura manje nego u Gradu Zagrebu.
Ipak, niže prosječne cijene ne znače nužno i jednaku dostupnost svih vrsta stanova. U tri županije s najpovoljnijim odnosom cijene nekretnine i plaće polovica prodanih stanova stara je najmanje 45 godina, zbog čega kupci novogradnje mogu očekivati znatno više cijene od prikazanog prosjeka.
Podaci pokazuju i koliko je kupnja vlastite nekretnine postala financijski zahtjevna. Stan od 60 četvornih metara u Hrvatskoj u prosjeku vrijedi 8,4 godišnje neto plaće, dok se jednom godišnjom plaćom može kupiti tek 7,1 četvorni metar stambenog prostora.
Prosječna cijena četvornog metra prodanog stana u Hrvatskoj tijekom 2025. porasla je za 10,3 posto. Istodobno su velike regionalne razlike ostale izražene, pa je četvorni metar u Splitsko-dalmatinskoj županiji približno tri puta skuplji nego u Vukovarsko-srijemskoj.
Riječ je o modelskom izračunu temeljenom na prosječnim plaćama i ostvarenim prodajnim cijenama, a ne o konkretnim ponudama banaka. Stvarna mogućnost kreditiranja ovisi i o prihodima kućanstva, postojećim obvezama, vlastitom učešću te uvjetima pojedine banke.