(Institut za poljoprivredu i turizam Poreč)
Znanstvenici Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča u istraživanjima starih maslinika u Fažani te na području Bala i Kaštelira identificirali su osam genotipova maslina koji dosad nisu bili evidentirani u korištenim bazama podataka. Među njima su i dvije masline starije od 400 godina, nazvane Oceana i Vasiana, čija je priča postala inspiracija za gastronomsku večeru u restoranu s Michelinovom zvjezdicom.
Chef Jeffrey James Vella predstavio je 19. studenoga u restoranu Cap Aureo rovinjskog Grand Park Hotela večeru The Extravirgin Gala, održanu u povodu 20. Dana mladog maslinovog ulja u Vodnjanu, u okviru koncepta THE DNA OF ISTRIA – THE FIRST PRESS.
(Institut za poljoprivredu i turizam Poreč)
Oceana i Vasiana rastu u starom masliniku u središtu Fažane, dijelu nekadašnjeg biskupskog maslinika Svetog Lovre. U sklopu projekta Fažanski olivari stručnjaci porečkog Instituta izradili su elaborat o sortimentu i starosti nasada, u kojem su pojedina stabla procijenjena na između 150 i 433 godine.
Morfološkom analizom na tom su području identificirane sorte Rosinjola, Karbonaca, Buža, Smartel i Moražola, dok je analiza DNK dvaju najstarijih stabala, provedena 2024. godine, donijela neočekivane rezultate.
Njihovi genetski profili nisu se podudarali ni s jednim profilom iz baze podataka Instituta, kao ni s dostupnim međunarodnim referentnim podacima.
(Institut za poljoprivredu i turizam Poreč)
- Tijekom istraživanja maslina u Fažani izdvojili smo dva uzorka čiji se genetski profili nisu podudarali s profilima pohranjenima u našoj bazi podataka, ali ni s dostupnim profilima iz međunarodnih baza. To znači da smo identificirali dva dotad nezabilježena genotipa masline. Posebno je zanimljivo što je riječ o stablima starijima od 400 godina, koja su generacijama rasla na istom području, a njihov identitet nije bio poznat, objasnila je dr. sc. Danijela Poljuha, molekularna biologinja i voditeljica Genetičkog laboratorija Instituta.
U istraživanju je sudjelovao i dr. sc. Marin Krapac sa suradnicima.
Zanimljive rezultate donijelo je i istraživanje provedeno 2023. godine u maslinicima na području Bala i Kaštelira, u okviru projekta posvećenog autohtonim sortama, očuvanju bioraznolikosti i prirodne baštine Istarske županije.
Projekt je financirala Istarska županija, a rezultati su objavljeni 2024. godine.
Znanstvenici su analizirali biljni materijal s 12 odabranih stabala i utvrdili devet različitih genotipova. Tri su odgovarala poznatim sortama, Porečkoj rosulji, poznatoj i kao Črna, Bovi i Moražoli, dok preostalih šest nije bilo prethodno identificirano.
U istraživanju su uz Poljuhu i Krapca sudjelovali Mirela Uzelac Božac, mag. oecol., te maslinari Emanuel Grubić iz Bala i Alfredo Cossetto iz Kaštelira, koji su surađivali na terenskom dijelu projekta.
Za analizu su prikupljani podaci o položaju maslinika, GPS koordinate, fotografije i opisi lokacija, kao i karakteristike stabala, plodova i listova.
Znanstvenici identitet maslina utvrđuju kombinacijom morfoloških istraživanja i molekularnih metoda. Iz biljnog materijala, najčešće mladih listova, izolira se DNK, nakon čega se analiziraju dijelovi genetskog materijala koji omogućuju razlikovanje pojedinih genotipova.
(Institut za poljoprivredu i turizam Poreč)
Tako nastaje svojevrstan genetski otisak prsta, koji se uspoređuje s referentnim profilima poznatih sorti.
Metoda omogućuje potvrđivanje sortnog identiteta, utvrđivanje genetske podudarnosti različitih stabala te prepoznavanje genotipova koji nisu zastupljeni u postojećim bazama.
Ipak, znanstvenici naglašavaju da otkriće jedinstvenog genetskog profila samo po sebi ne znači da je otkrivena nova sorta masline.
Za utvrđivanje svojstava pojedinog genotipa potrebna su dodatna istraživanja, uključujući praćenje rodnosti, kvalitete ploda i ulja te prilagodljivosti različitim uvjetima uzgoja.
Posebno je zanimljiva mogućnost da neki stari lokalni genotipovi posjeduju svojstva koja bi mogla biti korisna u uvjetima suše, niskih temperatura ili pojave određenih bolesti. Takve se karakteristike, međutim, ne mogu potvrditi samo analizom genetske različitosti.
(Institut za poljoprivredu i turizam Poreč)
- Molekularna karakterizacija jedan je od koraka u identifikaciji određenog genotipa masline. Nakon toga potrebno je istražiti njegove proizvodne karakteristike, od rodnosti i svojstava ploda do kvalitete ulja i prilagodljivosti uvjetima uzgoja. Tek na temelju takvih rezultata možemo govoriti o eventualnoj gospodarskoj vrijednosti i mogućnostima daljnjeg uzgoja, rekao je dr. sc. Marin Krapac.
Za službeno utvrđivanje i priznavanje sorte potrebna su višegodišnja istraživanja u skladu sa zakonskim propisima.
Rezultati istraživanja važni su i za očuvanje biljne genetske baštine, rasadničarsku proizvodnju, programe oplemenjivanja maslina te zaštitu autentičnosti poljoprivrednih proizvoda.