(Sandra Zrinić Terlević)
"U tijeku je velika obnova 50 kilometara duge dionice željezničke pruge državna granica - Buzet - Sveti Petar u Šumi, što predstavlja prvu veliku modernizaciju trećine ukupne istarske željezničke mreže, vrijednosti 50-ak milijuna eura, i to bi iduće godine trebalo biti gotovo. No, očekujemo da ćemo prije kraja tog projekta raspisati natječaj za novu fazu radova prema Puli", najavio je jučer, tijekom otvaranja 13. kongresa Hrvatskog društva za ceste i željeznice Via Vita u rovinjskom hotelu Lone, Žarko Tušek, državni tajnik za EU fondove, željezničku infrastrukturu, promet, elektroničke komunikacije i poštu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
(Sandra Zrinić Terlević)
Pojasnio je nadalje da sada predstoji i natječaj HŽ-a, vrijedan gotovo dva milijuna eura, za izradu studijske dokumentacije za željeznički tunel na Ćićariji.
- Ovih ćemo dana, na razini ministarstva, imati prezentaciju nekoliko studijskih rješenja, potom ih razraditi, a nakon toga će se dokumentacija dovršiti, do 2027. -2028. godine, i onda idemo u projektiranje tog tunela prema lokacijskim dozvolama koji je neophodan da bi se istarske željeznice povezale s mrežom Republike Hrvatske. Ono što je također važno reći, iduće godine raspisujemo natječaj za dionicu Škrljevo - Rijeka - Jurdani od 27,5 kilometara, kao sastavni dio glavne koridorske željezničke pruge za međunarodni promet Zagreb - Rijeka. Bila bi to treća dionica nizinske pruge koja ima svoju dinamiku, dok bi za tunel kroz Učku radili projekt koji će krenuti i prije, jer bez njega nema niti spajanja na istarske željeznice. Dakle, nakon izgradnje tog dijela nizinske pruge, krećemo prema tunelu i spajanju željeznice s Istrom, rekao je nadalje Tušek.
Govoreći pritom o budžetu, ustvrdio je da je važno imati pripremljene projekte i, također, istovremeno lobiraju, putem zastupnice u Europskom parlamentu Nikoline Brnjac, da inicijativu, koju su potpisali svi "morski" župani od Istre do Dubrovnika, preda europskom povjereniku za promet, zastupniku u Europskoj komisiji iz Grčke, prema kojoj bi se u novom proširenju TEN-T mreže, ova željeznička dionica uvrstila kao sastavni dio Jadransko-Jonskog koridora.
- Do sada je uključena tek aktivna dionica ličke pruge do Splita, a kada bi se u novoj TEN-T željezničkoj mreži u 2032. godini omogućilo uključivanje i ovog dijela, na što mi kao hrvatska lobiramo, a vjerujem i nadamo se potpori i ostalih članica Europske unije, tada bi 2032. godine to značilo i dostupnost financiranja. Sve to skupa čini jedan paket i vjerujem da ćemo za to dobiti podršku i da će ovaj projekt biti realiziran, ustvrdio je Tušek.
Inače, 13. kongres Hrvatskog društva za ceste i željeznice Via Vita okupio je više od 450 stručnjaka iz sektora, a unatoč tome što je bilo najavljeno sudjelovanje i nekolicine ministara, među kojima i onoga mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, oni nisu došli. Njihovo je odsustvo opravdano pozivom premijera Andreja Plenkovića da se svi ministri u Zagrebu sastanu ne bi li raspravljali o državnom proračunu za 2027. godinu. Stoga su stručni skup otvorili predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir, državni tajnik Žarko Tušek te, u ime grada domaćina, gradonačelnik Rovinja Emil Nimčević.
U inicijalnom obraćanju direktor HC-a Ivica Budimir ustvrdio je da su u proteklih godinu dana intenzivno radili na svom cilju i postigli ga, a to je da se međunarodno bolje povežu sa sektorskim stručnjacima te da i dalje intenzivno rade na donošenju razvojnih odluka kada su graditeljski projekti u pitanju, kao i njihovo izvođenje.
(Sandra Zrinić Terlević)
- Infrastrukturna politika određuje koliko će Hrvatska napredovati u iskorištavanju svojih infrastrukturnih potencijala. Nesporno je da razvoj određenih dijelova naše zemlje ovisi o dolasku infrastrukture. I upravo su danas o značaju takvog pristupa trebali govoriti ministri. Međutim, i njihovo odsustvo iz rečenih razloga, a to je rasprava o proračunu RH za 2027. godinu, govori u prilog tome koliko je bitno da se oni izbore za naš građevinski sektor. I tu moram reći da dobro stojimo, jer mi je premijer Andrej Plenković u razgovoru rekao "ceste su bitne i sve što si tražio, dobit ćeš". Dakle, strateški interes ove zemlje doista jest infrastruktura, prije svega ceste, a sve više i željeznica kojoj se polako pridaje značaj koji zaslužuje, rekao je Budimir.
Pritom je naglasio kako je vrlo važna dobra i temeljita priprema svih projekata te jasne odluke jer to uvelike skraćuje realizaciju, jednom kada se osigura financiranje.
- Na nama je da snosimo odgovornost za rokove i kvalitetu rada, jer taj dio posla mora, u konačnici, imati ime i prezime. S druge strane, odgovorni smo ljudima koji imaju pravo biti informirani o tome zašto se nešto radi i kada će biti gotovo, rekao j Budimir, kolegama poželio kvalitetan rad i razmjenu znanja jer, kako je naglasio, znanje je tu da se dijeli, inače nestaje. Uputio ih je također na otvoreni razgovor o problemima, ali da istovremeno nude i rješenja, da iznose iskustva, ali i greške, jer "tko nije griješio, nije niti radio, a ova zemlja ima ljude koji znaju i mogu dobro i kvalitetno raditi", ustvrdio je na kraju svog govora Ivica Budimir.
Gradonačelnik Rovinja Emil Nimčević izdvojio je važnost prometne infrastrukture za Rovinj, ali i cijelu Istru, ne samo zbog turizma, već i zbog razvoja poduzetništva i gospodarstva.
(Sandra Zrinić Terlević)
- Moderna infrastruktura važna je za život stanovništva, ali i za dugoročni razvoj cijele regije, ustvrdio je Nimčević i pritom izdvojio važne projekte poput probijanja druge cijevi tunela Učka te izgradnju ipsilona u punom profilu.
- Ova ulaganja su za Istru povijesni iskorak i donose veću sigurnost i protočnost, ali i dostupnost destinacije. Uz razvoj cestovnog prometa svakako je nužno istaknuti važnost ulaganja u modernizaciju željeznice te ovom prilikom mogu samo pozdraviti odluku državnog vrha o ulaganju u željezničke pruge u Istri, jer u tom razvoju leži veliki potencijal za održivu mobilnost, rasterećenje cestovnog prometa, ali i daljnji razvoj gospodarskih grana, rekao je Nimčević te se osvrnuo i na kapitalne lokalne investicije uz sudjelovanje države poput ulaganja u sjevernu luku San Pelagio, lučku infrastrukturu, kao i sjeverni lukobran na otoku Sveta Katarina. Ovi projekti pokazatelj su važnosti suradnje lokalne i državne razine, rezimirao je rovinjski gradonačelnik.
Državni tajnik Žarko Tušek nadovezao se na prethodne govore i također naglasio interakciju različitih razina vlasti, ali i strukovnu. osvrnuo se i on na državni proračun za 2027. godinu i ustvrdio da su svi dosadašnji prioriteti sadržani i u tom financijskom aktom što znači da svi mogu očekivati kontinuitet strateških projekata i biti optimistični što se tiče osiguravanja financiranja. Naveo je pritom niz strateških investicija od važnih prometnih čvorova u državi, povezivanja sve do Dubrovnika, kao i završetak autoceste Zagreb-Macelj koji predstoji. Naglasio je da je sada u fokusu i razvoj željeznice za što je osigurano ukupni budžet od 1,7 milijardi eura, a jedan od prioriteta je upravo nizinska pruga Zagreb-Rijeka kao najveća investicija za koju je izbor izvođača radova po novom Alliance modelu ugovaranja planiran za 2028. godinu. Nabrajajući investicije u željezničku mrežu, spomenuo je i spoj Istre i Primorsko-goranske županije kao projekt koji treba biti uvršten u razvojne projekte HŽ-a.