Međunarodni znanstveno-stručni skup: Prezentirano mnoštvo tema iz raznih oblasti

Međunarodni znanstveno-stručni skup u Labinu, Labinski kulturno-povijesni susreti, došao je do svog petog izdanja i održan je tijekom gotovo cijelog četvrtka u Gradskoj knjižnici Labin.

Skup se održava bijenalno, od 2017. godine, a svako izdanje prati i opsežan zbornik radova s prethodnog izdanja.

Kako je rekao glavni urednik zbornika te organizator i pokretač skupa, koji se održava uz potporu Grada Labina, red. prof. dr. sc. Slaven Bertoša, "cilj ove manifestacije je predstavljati što više raznolikih tema o Labinu i Labinštini na isto tako različite načine, od povijesnih, društvenih, jezičnih i književnih pa sve do prirodoslovnih. Neki su izlagači ovdje prisutni od prvoga izdanja, a svake godine ima i novih te veseli da su tu, uz afirmirane autore, i mladi ljudi. Posebno mi je drago da ima tu i mojih bivših studenata, to uvijek veseli. Iz izdanja u izdanje, predstavljamo vrlo šaroliki tematski spektar radova."

Nakon pozdravnih riječi zamjenika gradonačelnika Grada Labina Gorana Vlačića, koji je istaknuo važnost ovoga skupa za očuvanje zavičajnih posebnosti te za prezentiranje raznih povijesnih i kulturnih tema, te onih manje poznatih, a koje su vrlo bitne, uslijedilo je predstavljanje zbornika radova "4. Labinski kulturno-povijesni susreti". To je zbornik koji sadrži radove sa skupa održanog u travnju 2024. godine. O važnosti zbornika govorili su recenzenti dr. sc. Elvis Orbanić i dr. sc. Marko Jelenić te glavni urednik red. prof. dr. sc. Slaven Bertoša.

Istaknuli su zanimljiv i poticajan rad na realizaciji ovoga zbornika te raznovrsnost zastupljenih tema i autorskih pristupa, što je obilježje ovoga skupa kroz godine.

Novi zbornik donosi ukupno 17 znanstvenih i stručnih radova koje potpisuje 19 autora raspoređenih na 272 stranice, a tiskan je u nakladi od 200 primjeraka. Izdavač ove opsežne publikacije je Grad Labin, a doprinos su dale i općine s Labinštine.

Za lekturu i korekturu bila je zadužena dr. sc. Samanta Paronić, dizajn i prijelom Ivić Dizajn j. d. o. o., odnosno David Ivić. Zbornik je tiskan u Printera grupi d. o. o. Sveta Nedjelja. Orbanić je istaknuo raznovrsnost radova, tema i pristupa, a Jelenić visoku kvalitetu i njihov znanstveno-stručni značaj. Bertoša se osvrnuo na tehničke podatke ističući kontinuitet izlaženja zbornika uz riječi zahvale za Grad Labin i Loredanu Ružić Modrušan prilikom organizacije i pripreme skupa.

Uslijedile su brojne zanimljive teme. Dr. sc. Luka Ilić (Leibniz-Institut für Europäische Geschichte, Mainz, Njemačka) u svome je izlaganju s povijesnom temom prezentirao uz mnoštvo povijesnih podataka problematiku "Protestanti s Labinštine u 16. stoljeću". Kazao je da je Labin grad s najviše ulica u Hrvatskoj čije ulice nose imena protestanata, od Vlačića pa sve do Lupetine. Mladen Bastijanić (Vinež) pozabavio se temom "Labinština u liburnijsko-histarsko-rimsko doba", Kristijan Žgaljardić, mag. hist. (Knjižara "Znanje", Pula) "Pićan i Pićanština od prapovijesti do razvijenog srednjeg vijeka", Ljudevit Anton Maračić, OFMConv. (Franjevački samostan u Cresu) "Odnosi samostana sv. Franje u Labinu i istoimenog u Cresu", a red. prof. dr. sc. Slaven Bertoša (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli) imao je za temu "Labin, Rabac, uskoci: izvješće mletačkog providura za granice Francesca Cornera (1600.)".

Kao što je zorno iz popisa, teme su vrlo raznolike te usredotočene ne samo na Labin nego i na čitavu Labinštinu. Mogli su se saznati podaci o zanimljivostima iz Labinštine kroz stoljeća, što je otvorilo pitanja za nove teme.

Predavanje dr. sc. Alide Perkov (Udruga za povijest, umjetnost i kulturu "Kaiserball", Pula) naslovljeno je "Gospodarska slika Labinštine u austrougarskom tisku (1850.-1918.)", gdje je iznijela zanimljive podatke o životu tijekom toga doba dobivene detaljnom analizom tiska. Dean Škopac (Rabac) imao je izlaganje naslovljeno "Zakonili su se na Trsate (1858.-1917.)", a dr. sc. Samanta Paronić (Osnovna škola Fažana; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli) "Tragom labinskih matica: udovištvo kao mehanizam obnove kućanstava polovinom Ottocenta". Teme obitelji su prisutne tu u svakom izdanju, a vrijedni su to prilozi i za društvene znanosti, kao i za one medicinske.

Dr. sc. Dijana Muškardin (Srednja škola Mate Blažine, Labin) govorila je o temi "Između zakonske obveze i stvarnosti: pohađanje pučkih škola na Labinštini od Pokrajinskog školskog zakona za Istru iz 1870. do Prvoga svjetskog rata", Daniel Mohorović, dipl. oecc. (Srednja škola Mate Blažine, Labin) "Crvene zastave protiv crnih košulja: Labinska republika u poretku kapitala", a Tullio Vorano, prof. (Labin) "Izvješće grofa Carla Mistruzzija o stanju Općine Labin 1925.".

Tema školstva na Labinštini donijela je brojna nova zanimljiva povijesna saznanja.

Nakon toga nazočni su mogli čuti teme, primjerice, o Rommelovoj ofenzivi u Istri, o sudbini Antona Tonija Brešca, o demografskoj dinamici Labinštine, stvaralaštvu Elis Gobo ili pak o labinskim lokvama, a o svemu tome su, između ostalih, govorili Eva Melegi Matković, mag. hist. (Osnovna škola "Ivo Lola Ribar", Labin), Mladen Bastijanić, Josip Šiklić, prof. (Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre, Pazin) i Claudio Pericin (Basel, Švicarska).

Idući skup na rasporedu je za dvije godine, a i njega će pratiti prigodni zbornik, i to s ovogodišnjeg izdanja.

Povezane vijesti

• Labin ponovno čuva domaću riječ: U četvrtak 11. Ćakuloda okuplja pjesnike i ljubitelje dijalekta
• Uskoci u Labinu, protestanti na Labinštini i Barbanci u Argentini. Povjesničari otvaraju zaboravljene priče
• Sačuvajmo tlo, pripremimo vrt za zimu: Nastavlja se ciklus predavanja "Od vrta do stola bez plastike"