KOMEMORACIJA
Od prvog oružanog sukoba u južnoj Istri prošle su 83 godine: "Istra je vajka znala prepoznati istinske vrijednosti i nikada nije bila do kraja pokorena"
(Snimila Jelena Milović)
Prije 83 godine u Jadreškima je došlo do oružanog sukoba ustanika i njemačkih snaga. Nakon povlačenja ustanika uslijedila je odmazda, a među četvero ubijenih bila je i sedmogodišnja Marija Milevoj "Sistemi i režimi su jeno. I države se kambivaju. Postoji samo jedna stvar - ili si čovik ili nisi."
Te su riječi odzvanjale danas u Jadreškima, gdje je obilježena 83. obljetnica prvog oružanog sukoba u južnoj Istri, događaja koji se u ovom kraju pamti kao "crni petak". Na mjestu na kojemu se prije 83 godine odvijao oružani sukob, u školskom dvorištu u Jadreškima, položeni su vijenci i odana počast poginulima.
Vijenac su položili načelnik Općine Ližnjan Marko Ravnić, predsjednica Općinskog vijeća Laura Špada-Manzin, predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije Ada Damjanac te predsjednik Saveza antifašističkih boraca Ližnjan Edi Serbus, koji se obratio okupljenima.
Govoreći o Istri i njezinoj povijesti, Serbus je naglasio kako su se njezini ljudi kroz različite povijesne okolnosti borili za slobodu, dostojanstvo i jednakost.
- U stalnoj borbi za dostojanstvo čovika, Istra je vajka znala prepoznati istinske vrijednosti i nikada nije bila do kraja pokorena. Nikada ni bila odnarođena, iako je propatila mnogo zla pod raznim vlastima i režimima. Mnogo je mladosti, mnogo je života dano za slobodu, za pravicu, jednakost među ljudima, upravo za našu Istru, kazao je.
Podsjetio je i da su se u toj borbi rame uz rame našli Istrijani različitih nacionalnosti - Hrvati, Talijani, Slovenci i drugi - što je, kako je rekao, jedan od primjera veličine ideje za koju su se borili.
- Istrijani su svojim pozitivnim djelovanjem premošćivali granice, povezivali smo i danas povezujemo različite i često suprotstavljene svjetonazore. Naša je Istra regija kulture i tolerancije. Nismo mi u Domovinskom ratu branili nikakvu imaginarnu Hrvatsku, već upravo Hrvatsku koju su stvorili borci NOR-a, poručio je Serbus.
Od pulskog zatvora do Magrana i "crnog petka"
Okupljenima je pročitao i dio Rujanskih odluka iz 1943. godine, kazavši da "meritaju ove beside".
"Duh Istre je ostao nepokoren. Mi nismo htjeli postati poslušno roblje. U ovim odlučnim časovima naš narod pokazao je visoku nacionalnu svijest. Dokazao je svima i svakome da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati", citirao je.
Uslijedio je podsjetnik na događaje koji su prethodili 17. rujnu 1943. godine. Ubojstva, pogibije i uhićenja ljudi obilježili su dane uoči sukoba. Iz pulskog zatvora tada je pobjeglo 190 osoba, pri čemu su Talijani na izlazu odmah ubili trojicu, dok je više od 20 ljudi ubijeno od strane Nijemaca na Medulinskoj cesti. U takvim okolnostima ustanici su se okupljali u Jadreškima, u Magranu, s namjerom da se odupru nacističkim snagama.
A onda je došao 17. rujna – dan koji se u južnoj Istri i danas pamti kao "crni petak". Njemačke snage napale su ustanike u Jadreškima. U sukobu su poginula trojica njemačkih vojnika, uz više ranjenih, dok su na strani ustanika bila dvojica lakše ranjenih.
Serbus je pritom podsjetio i na dvojicu Talijana koji su se u Magranu borili zajedno s ustanicima protiv njemačkih snaga, prepoznajući opasnost fašizma. "Zato simboli na kraju nisu bitni, već osobe", kazao je.
No, sam sukob nije bio kraj tragedije. Nakon povlačenja ustanika njemačke su snage u Jadreškima izvršile odmazdu. Ubijeni su braća Miho i Blaž Jadreško, Anton Komparić, radnik iz Marčane, te sedmogodišnja Marija Milevoj, koja je poginula u razmjeni vatre. Marija je ostala zapamćena kao najmlađa žrtva tog sukoba na pulskom području. Njihova su imena i danas uklesana na spomeniku u Jadreškima.
- Ta imena nakon 83 godine nalaze se na spomeniku u Jadreškima, a nama treba služiti na čast da su ti ljudi dali svoje živote za ono što danas uživamo. Sve se mijenja, ali je najbitnije u svemu ostati čovik, zaključio je Serbus.
Počast žrtvama odana je i na Komunalu, gdje su također položeni cvijeće i svijeće. Obilježavanje su svojim sudjelovanjem uveličali i Dino Berbić i Luca Antonio Šuran iz Udruge uprizoravatelja povijesti Valter Ližnjan, dajući događaju i dodatnu povijesnu dimenziju.
