Gostom se treba baviti
"Turizam se ne događa sam od sebe". Enzo Crnobori o cijenama, gostima i budućnosti Fažane
Enco Crnobori s djelatnicama Turističke zajednice Općine Fažana (Snimio Milivoj Mijošek)
Iako smo zakoračili u rujan, atmosfera u Fažani je kao u špici sezone - duž rive se prošetavaju brojni turisti, brod za Brijune po rasporedu vozi posjetitelje, a terase restorana su poprilično popunjene. Bila je to najbolja kulisa za razgovor s novim direktorom Turističke zajednice Općine Fažana, Encom Crnoborijem, koji je sredinom lipnja, nakon što ga je Turističko vijeće TZO Fažana 5. ožujka izabralo za novog direktora, preuzeo "kormilo" fažanske Turističke zajednice od Melite Peroković, koja je nakon 24 godine na čelu ove ustanove otišla u mirovinu.
Biografija Enca Crnoborija je zaista bogata - njegova obitelj bavi se turizmom u Banjolama više od 40 godina, a ovaj magistar ekonomije u rad Turističke zajednice Općine Medulin uključen je još od 1994. godine, kada je izabran u Skupštinu i vijeće Turističke zajednice, a od 2019. do 2022. godine bio je i direktor Turističke zajednice Općine Medulin. Bio je i član uprave medulinskog komunalnog poduzeća Med Eko Servis, kao i predsjednik Nadzornog odbora Albaneža i Medulinske rivijere.
Zahtjevna turistička sezona
Javnosti je poznat i kao predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Istarske županije, te kao i vijećnik Skupštine Istarske županije, predsjednik odbora za gospodarstvo i turizma Istarske županije, a u javnosti su manje znani detalji o njegovoj vojnoj karijeri i ulozi pripadnika postrojbe za posebne namjene i ratnika. Tema za razgovor napretek, a krenuli smo s fažanskom turističkom pričom i neizbježnim pitanjem - kakva je bila turistička sezona?
- Ove je godine turistička sezona jako zahtjevna, neki dani su bolji, neki lošiji, no ono što sam primijetio u ovih nekoliko mjeseci na čelu fažanskog TZ-a jest da gosti mijenjaju navike. Naše najjače emitivno tržište jesu gosti iz Njemačke, a ove godine ih je 11% manje u Fažani; nadalje, slovenskih gostiju je 5% manje, Austrijanaca kao i Poljaka 7% manje, kao i 20% manje gostiju iz Velike Britanije. S druge strane, ove godine imamo 10% više gostiju iz Italije, 12% više Nizozemaca, 7% više Norvežana, 6% više turista iz SAD-a, 20% više iz Španjolske, 11% više iz Australije...
U razgovoru s turističkim djelatnicima, najčešća primjedba jest da ti gosti troše opreznije. Siguran sam da je jedan od razloga tomu i činjenica da su turisti bili naviknuti da je Hrvatska, prije ulaska u Europsku uniju, za njih bila jeftinija destinacija. Hrvatska danas više nije jeftina destinacija, a tomu valja pridodati da određene zemlje, poput Italije, subvencioniraju svoje državljane ako odluče odmor provesti na nekoj talijanskoj destinaciji. A dobro znamo da će Talijani doći kod nas ako im je jeftinije ili isto kao u Italiji, inače će ostati doma. U Njemačkoj je pak gospodarska kriza, i to se odražava i u turističkom sektoru, a slično je i s Austrijancima.
Također, mislim da se izgubio onaj "srednji sloj" turista - svjedoci smo da je smještaj s pet zvjezdica u potpunosti popunjen, no ona kategorija turista, gdje primjerice obitelj s djecom koja dođe na more i iznajmi apartman, i troše vanpansionski, te su nekad dolazili na dva ili tri tjedna na odmor - njih je manje, a i borave kraće.
Na fažanskom području imamo sreću što imamo BiVillage, koji je praktički popunjen u sezoni, i gdje dnevno boravi oko 6.000 gostiju. Vjerujem da su njihova kontinuirana ulaganja u infrastrukturu i dizanje kvalitete i marketinške aktivnosti razlog tako dobre popunjenosti.
Također, imamo i Brijuni Rivijeru, tj. kamp Pineta, koji je zaista jedinstven, i gdje se posljednjih nekoliko godina intenzivno investira, i vjerujem da kamp Pineta, s podizanjem kvalitete smještaja i ulaganja u Infrastrukturu, može biti zvjezdica više našeg turizma u Fažani.
Znači li to da je sve veća potražnja za kvalitetnijim smještajem?
- Tako je. Nekad je bilo dovoljno imati u apartmanu televiziju, a nakon toga je bila obavezna klima, pa bazen, pa jacuzzi, pa neki dodatni sadržaj... Jednostavno, dio prihoda od turističke sezone treba uložiti, jer ta investicija se dugoročno vraća.
Što se tiče privatnog smještaja, svi koji nude kvalitetan smještaj i nisu dizali cijene, bili su dobro popunjeni. Smještaj nešto niže "kategorizacije" - oni su pak imali problema s popunjavanjem, jer jednostavno, ponuda je velika, i turisti mogu birati.
Mislim da je kampanja "Local Host" koju je pokrenulo Ministarstvo odlična stvar, jer su upravo ti ljudi koji se bave obiteljskim smještajem zapravo "pioniri", jer oni su stvarali taj turizam koji danas imamo. Jer, kad ti gost dođe doma, ti se s njim moraš baviti, i to je na neki način taj direktan marketing. Moja obitelj se time bavi doma već skoro 40 godina - počeli su moji roditelji, sad smo mi i već se time bave i moja djeca, generacija koja će to nastaviti. I imamo goste koji dolaze kod nas svake godine, i to već skoro 30 godina. Taj gost zna što ga čeka u tom smještaju, što se sve promijenilo kroz godine... a i nakon toliko godina - jednostavno, postali smo prijatelji. Zato ponavljam - vrlo je važno baviti se s gostom. Svi oni koji misle da se turizam dešava sam od sebe, oni su u krivu.
Čelni ljudi Hrvatske turističke zajednice, kao i Turističke zajednice Istarske županije, jako puno rade na promociji naše destinacije. Mislim da turisti još uvijek dolaze zbog našeg čistog mora i sunca, a mislim da je sljedeći korak da turisti moraju imati razlog dolaska na destinaciju.
Na što konkretno mislite?
- Turistička infrastruktura je preduvjet za podizanje turizma na višu razinu. Konkretno, tu mislim na aglomeraciju Pula Sjever koja je vrlo važna za Fažanu i razvoj turizma, zatim optika za brzi internet, jer je sve više turista kojima je brz internet neophodan, a vrlo su važne i prometnice - dobro znamo kakve su gužve u smjeru Fažane u sezoni, a to bi se riješilo prometnicom koja bi se direktno spojila na Istarski Y u Vodnjanu.
O cjelogodišnjem turizmu
Ono što najviše nedostaje u Fažani, a preduvjet je za cjelogodišnji turizam, jest hotelski smještaj. Danas Fažana ima sveukupno 130 hotelskih kreveta, a optimalno bi bilo da ima minimalno jedan hotel s 300 kreveta. Jedan takav je planiran na području bivše Badelove tvornice, a riječ je o privatnoj investiciji, pa ćemo vidjeti kako će to napredovati.
Također, Općina Fažana, Županijska lučka uprava Pula i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture rade na projektu dodatne lučice i lukobrana, što će zasigurno biti dodatni poticaj za razvoj nautičkog turizma.
Šetnica od Peroja do Hidrobaze je odlično realizirana i vrlo posjećena, a jedina stvar na teritoriju Fažane na koju ne možemo utjecati jest MUP-ovo odmaralište u Valbandonu, koje bi uz određena ulaganja u uređenje, zasigurno podigao sliku cijele destinacije na višu razinu. Jer - cijela slika destinacije treba biti jedinstvena.
Što bi vi osobno izdvojili o Fažani?
- Fažana je prekrasno mjesto s dušom, a ono što je ovdje najvrijednije, jesu ljudi, koji ovdje žive i rade. Također, preko puta su Brijuni, za koje volim reći da su najljepše mjesto na svijetu.
Volio bih da Fažana ne bude više tranzitno primorsko mjesto na putu do Brijuna, već da bude mjesto u koje će se dolaziti zbog nečega - dobrog restorana, dobrog hotela ili nečeg drugog. Fažana i Brijuni trebaju živjeti kao jedna cjelina, a kvaliteta koja se nudi na Brijunima nije dostatna, potrebno je napraviti veliki zaokret na bolje. Razina turističke ponude i usluga trebala bi biti ista na Brijunima i Fažani.
Sva ta infrastruktura koju sam prethodno naveo preduvjet je za daljnji turistički razvoj Fažane, a mislim da je odlična stvar što se u Fažani nije dogodila prevelika apartmanizacija, i da je stara jezgra zadržala svoj izvorni izgled i identitet.
Također, smatram da se u posljednjih 30-ak godina jako puno napravilo u Fažani, a za to su zaslužni svi ti ljudi koji danonoćno stvaraju turizam. I upravo zbog toga je jako važna suradnja između javnog i privatnog sektora, gdje javni sektor mora čuti probleme privatnog sektora. Znam da svaki pojedinac ima svoj interes, i to je normalno. Međutim, ova riva, placa, ove ulice moraju biti naš zajednički interes. Moramo čuti što muči naše ugostitelje, prodavače i druge, da se koordiniramo i razgovaramo, pa da javna uprava napravi da to bude još ljepše i bolje.
Naslijedili ste na čelu fažanske Turističke zajednice dugogodišnju direktoricu Melitu Peroković, koja je snažno promovirala identitet Fažane kao malog ribarskog mjesta.
- Melita Peroković je vodila fažansku Turističku zajednicu praktički od osnivanja, i uložila je jako puno truda i rada u turistički razvoj Fažane, i želim joj se i javno zahvaliti na izuzetno velikom trudu i na tome što je stvorila fažanski brend sa sardelom kao zaštitnim znakom. Svakako ćemo voditi računa da njenu ostavštinu zaštitimo i baštinimo i dalje - evo čak i fažanski restorani su se prilagodili toj priči sa sardelom na svojim menuima, zatim imamo cestu sardela i znamo što možemo preporučiti gostima.
Moram istaknuti da je Melita Peroković jako veliku pažnju posvetila detaljima, a valja znati da fažanska Turistička zajednica nije "klasična", u smislu da se nekom dadne sredstva da odradi nešto. U svaki detalj i program je uloženo puno vlastitog truda i rada, i djelatnice Turističke zajednice, koje su i danas u uredu, su fantastične, u jako kratkom roku smo počeli odlično funkcionirati.
Posla ima jako puno, ali uvjeren sam da svi skupa to možemo odraditi i posložiti. Svakim danom, što sam više tu, Fažana mi se sve više sviđa.
U Fažani je i niz manifestacija u znaku sardele...
- Tako je - od Škole soljenja sardela u travnju, gdje su sudjelovale 32 ekipe, zatim More na stolu u lipnju, pa Ča ribari znaju u kolovozu, gdje se ocjenjuju rezultati Škole soljenja sardela... a nedavno smo zatvorili ciklus ljetnih manifestaciju s Rapsodijom u plavom, u novouređenom parku Fažanski olivari, koji je posvećen maslinama, gdje su i dvije masline starije od 400 godina. U tom segmentu razvijamo novu priču - ove godine uveli smo vođene ture na hrvatskom, engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku po Fažani do Fažanskih olivara, gdje se gosti mogu upoznati s lokacijom tvornice amfora u kojima se skladištilo maslinovo ulje, kao i poviješću Fažane, s finalom na Trgu sv. Kuzme i Damjana, gdje su se mogla degustirati fažanska maslinova ulja, i gosti su mogli zapravo i okusiti cijelu tu fažansku priču.
Uz staru jezgru i Fažanske olivare, ove godine manifestacije se održavaju i na novoj lokaciji - Dječjem igralištu.
- Tradicionalna Fešta od sardela je ove godine održana na Dječjem igralištu, iz jednostavnog razloga što je fažanski trg postao premali za tako brojne posjetitelje. Riječ je o fešti koja se održava već pet desetljeća, i jedna je od najposjećenijih u Istri, a ove godine bilo je oko 4.000 posjetitelja, a tu je bilo prostora i za dodatne sadržaje za djecu. Već za sljedeću godinu imamo u planu neke novitete - da uz šetnicu prema moru bude nekoliko roštilja, i da se sardele peku na gradelama.
Rapsodiju u plavom, ove godine smo obogatili dodatnim programom - vinskom rapsodijom, uz nastup naših opernih pjevača, Mile Soldatić i Dionigija D’Ostunija, i vjerujem da takve vrste manifestacija odlično funkcioniraju u Fažanskim olivarima, tako da nam je namjera s tim kulturnim turizmom podignuti Fažanu na viši nivo kvalitete.
Fažana ima puno odličnih lokacija za takve manifestacije - od Trga sv. Kuzme i Damjana do trga kod župnog stana, gdje je fontana sardela... Jedna od ideja jest više kulturnih programa, gdje valja istaknuti i povijest Fažane, koja je između ostalog i bila dijelom Mletačke tj. Venecijanske republike, zatim je tu bio i vizionar i inovator Paul Kupelwieser koji je ostavio neizbrisiv trag na Brijunima put kojih je polazio iz Fažane brodom...
To su planovi za sljedeću godinu, a ove godine imamo još nekoliko programa u rujnu - to su tradicijske večeri s gourmet ponudom, zatim "Fažani s ljubavlju", pa humanitarna utrka Memorijal Ivan Todorić te Vladimir skate film festival. Na dan župe sv. Kuzme i Damjana 26. rujna nakon svete mise podružiti ćemo se zajedno s našim mještanima, ugostiteljima i turističkim djelatnicima uz tonove klape Kambi.
Manifestacije nisu izolirani događaji, već se međusobno nadopunjuju i zajedno grade prepoznatljiv identitet destinacije. Manifestacije nastojimo graditi iz onoga što Fažana jest - sardela, batana, maslinovo ulje, vino, brudet, čripnja, glazba i tradicija nisu samo sadržaji koje nudimo turistima - to su elementi našeg identiteta. Kada ih pretvorimo u doživljaj, dobivamo turistički proizvod koji je autentičan i teško ga je kopirati.
Uz širenje ponude programa, znači li to da se radi na povećanju broja turista koji će Fažanu odabrati kao destinaciju za odmor?
- Prema trenutnim brojkama, ove godine će biti za nekoliko posto manje posjetitelja u odnosu na prošlu godinu, no to je i dalje u skladu s planom, i mislim da su rezultati jako dobri ako se uzme u obzir svjetska gospodarska i energetska situacija, kao i brojni drugi faktori koji utječu na turističke brojke.
Ako i sljedeća godina bude kao ova - mislim da će to biti odlično. Također, valja voditi računa i o ljudima koji ovdje žive i rade - zbog toga manifestacije traju najkasnije do ponoći, a trebamo razmišljati i o održivom turističkom razvoju, a mislim da je Fažana to dobro izbalansirala.
Ono što mislim da bi trebalo još organizirati jest jedan prostor i sadržaj za mlade, kako kroz cijelu godinu, tako i za vrijeme turističke sezone. Također, predsezona i posezona su nam važni, a to se može razvijati kroz sportski turizam - sad imamo dva nova terena, a za razvoj takvog turizma potreban nam je hotel.
Prije dolaska na čelo fažanske Turističke zajednice, niz godina ste radili u turizmu, između ostalog i kao direktor Turističke zajednice Općine Medulin.
- Općina Medulin je jedna od perjanica hrvatskog turizma, te je najjača općina po broju noćenja, dosegla je jedne godine 2,8 milijuna noćenja. Tamo je zastupljen drugačiji turizam - veća je površinom, ima više naselja, a i jako puno kampova, pored sedam velikih, u Banjolama ima i 20 malih privatnih kampova, i ima Kamenjak, koji je izuzetna vrijednost. Nažalost, na medulinskom području se dogodio masovni turizam, i treba voditi računa kako izbalansirati cijelu tu priču.
Fažana nije teritorijalno velika, ima perspektivu, i rade se sportski centri u Fažani i Valbandonu, što će sigurno imati odjeka i u turističkom segmentu.
Od vojne karijere do turizma
Osim rada u turističkom sektoru, imate zaista podugačak popis poslova kojima ste se bavili.
- Gdje god sam bio, na kojoj god sam poziciji bio, prije svega mi je u prvom planu bio rad i posao. Uvijek kažem da je dobro odraditi posao i malo više od onog za što si plaćen, da daš neku dodanu vrijednost teritoriju gdje si bio. Kad sam radio u Medulinu, bio sam doma i svi te znaju. Ljudi su znali zvati u bilo koje doba dana i noći, i tražili pomoć za rješenje problema. Bilo je svakakvih situacija, i uvijek sam se potrudio to riješiti, pomoći ljudima.
Primjerice, kad sam bio direktor komunalne tvrtke, MedEko servisa, imali smo kaos s otpadom na javnim površinama, i bio je veliki izazov da to dovedemo u red. No, iako je bilo jako teško, uspjeli smo podijeliti mještanima i ugostiteljima kante i uspostaviti sustav prikupljanja otpada od vrata do vrata, a trebalo je i puno truda dok ljudi nisu promijenili navike - trebalo je svakoga saslušati i svakome objasniti. Danas je Medulin općina primjer po selektivnom odvajanju otpada, a operativa i tehnika su također posloženi, no prostora za napredak uvijek ima.
Uvijek kažem - u životu moraš probat delat svašta. Primjerice, prije tjedan dana kad smo u Fažani organizirali Rapsodiju u plavom, kad smo došli na lokaciju, došle su kolegice iz TZ-a, te su one sa mnom počupale travu i pokupile smeće, da ambijent bude kako treba. Čovjeku ne treba ništa biti teško. Odgojen sam u obitelji radnika, poljoprivrednika, moj pokojni dide je ima štanciju, imali smo priko 20 krava, brajde, ulike... I dan danas brat i ja smo nastavili delati ulike od tate, 400 ulika u Banjolama. A uz to delamo i turizam... tako da smo radne navike stekli otkad smo se rodili. Sjećam se kad sam bio mlad i izlazio van, ura mi je bila da u jedan dođem doma, ali ujutro u 6 sati bi mi tata tuka na barkun: "Gremo u kampanju, u ulike, u brajdu...".
I to je vrijedilo i za mene i za mog brata, i tako pokušavamo učiti i našu dicu. Iako su se vremena promijenila. Imam tri sina, i htio sam da moj najstariji sin bude kao ja. No kasnije sam ipak promijenio mišljenje - ne treba biti kao ja, neka bude bolji od mene. Svatko je drugačiji i ima svoje vrline.
Nije me strah delati, ja sam radoholičar, a vrlo mi je važno iza sebe ostaviti čistu situaciju, i to prvenstveno zbog moje djece. Doma sam uvijek na raspolaganju bilo kome kad nešto treba, što mogu, pomognem, usmjerim, napravim.. U Fažani sam jako zadovoljan kako su me prihvatili kolege iz Turističke zajednice, zahvalan sam Turističkom vijeću TZ-a Fažane i predsjedniku Koraču na ukazanom povjerenju i što su me izabrali za direktora, a ja ću se potruditi da to povjerenje opravdam maksimalno. U ovom poslu je lijepo kad znaš dan si nešto isplanirao, osigurao novce za to i u konačnici manifestaciju realizirao. Onda se čovjek osjeća dobro. A onda je dobro i svima drugima.
Puno je tu rada i discipline - je li tu i dio iskustva iz vojne karijere?
- Dvadeset godina vojne karijere - dali smo svoj dug državi, kad je trebalo. Početkom 1992. godine obukao sam odoru, a skinuo sam je 2012. godine. Bio sam pripadnik postrojbe za posebne namjene glavnog stožera Oružanih snaga RH. Bili smo posebni, i sretan sam što sam upoznao dečke iz cijele države, bilo nas je sveukupno 350, a provjere za ulazak u postrojbu su bile jako rigorozne. I odradili smo posao na najvišoj razini za našu državu.
O političkom angažmanu
Aktivni ste i u političkoj sferi.
- Nakon što sam završio mandat u Medulinu, ondašnji predsjednik HSU-a Veselko Gabričević, inače hrvatski general s kojim sam se susretao na ličkom bojištu još 1993. godine, te sam bio s njim u kontaktu, molio me da mu dam kontakte nekih ljudi u Istri.
Nije bio zadovoljan kako je funkcionirala stranka, i Gabričević je došao s tadašnjim tajnikom, a danas predsjednikom stranke Marinkom Lukendom, i ponudili su mi da preuzmem vodstvo istarskog HSU-a. Tada nisam uopće razmišljao o bavljenju politikom, a uz to, smatrao sam da sam premlad za stranku umirovljenika. "Nema to veze što si mlad, imaš naše povjerenje, posloži to", rekli su mi. Kad sam to preuzeo, stranka je bila dosta devastirana, imali smo samo četiri izabrana vijećnika. U tih par godina uspjeli smo to posložiti, organizirali smo podružnice u Puli, Medulinu, Fažani, Poreču, Novigradu, Umagu, Pazinu, Buzetu, Raši...
Uvijek kažem da je jedna razina politike na državnoj razini, druga je na regionalnoj, a treća u jedinicama lokalne samouprave, jer jedinice lokalne samouprave samostalno odlučuju kako će funkcionirati. U kratkom vremenu smo uspjeli nešto napraviti, na zadnjim izborima dobili smo praktički 11 mandata, ušli smo u Županijsku skupštinu... I borimo se da se nešto pokuša riješiti, prije svega za naše umirovljenike, na razini države postignuti su veliki rezultati i ciljevi, nikad se nije dogodila takva mirovinska reforma.
Istina, inflacija to nagriza, a ono na što sam sad ponosan jest što je ministar branitelja Tomo Medved, predložio dodatak na mirovinu za hrvatske branitelje koji su bili u borbenom i neborbenom sektoru. Neki će reći da je to malo, ali treba dati onoliko koliko se može dat, jer da biš nekom dao, nekom moraš uzeti. Također, ukidaju se i porezi na mirovine, kao i krizni porezi, tako da mislim da možemo biti zadovoljni kojim smjerom to ide. Nažalost, mnogi ljudi koji su sve to zaslužili nažalost više nisu među nama. HSU se pomlađuje i ima perspektivu ispred sebe.
Kao županijskom vijećniku, koji su prioritetni problemi koje valja riješiti?
- Veliki je problem sa smještajem u domovima za starije - u Istri su samo četiri županijska doma za starije, nedavno je dovršen i dom u Medulinu. Također, smještaj u privatnom domu za starije ne košta malo - u prosjeku oko 1.200 eura, a onaj tko treba u dom za starije ne može birati, jer je to stvarno potreba. Moj je prijedlog, koji podržavaju i kolegica Nansi Tirelli i kolega Branko Ružić, da bi trebalo naći model kako to izjednačiti, na način da se sufinancira smještaj u domu onima slabijeg imovinskog statusa.
S obzirom da sam stanovnik općine Medulin, i da svaki dan s tim živim, ogroman je problem Kaštijuna, kojemu definitivno tamo nije mjesto, a i tehnologija na tom odlagalištu otpada je zastarjela i prevaziđena. Sa situacijom oko Kaštijuna, mislim da je najljepši dio istarske obale, što uključuje i Kamenjak, jako oštećen, prvenstveno u segmentu razvoja gospodarstva i budućeg ulaganja u turizam.
