Dugogodišnja direktorica
Nakon 24 godine Melita Peroković odlazi iz fažanskog turizma: Žena koja je malo ribarsko mjesto pretvorila u prepoznatljivu destinaciju
(Snimio Milivoj Mijošek)
Melita Peroković nakon 24 godine napušta mjesto direktorice Turističke zajednice Fažane i 13. lipnja odlazi u mirovinu. Njeni mandati pamtit će se kao razdoblje kad se Fažana iz zapuštenog mjesta oblikovala u prepoznatljivu destinaciju, s nebrojenim sadržajima i manifestacijama. Direktorica na odlasku na to tek skromno odgovara da nije zaslužna samo ona, nego cijela zajednica, međutim, nitko ne može osporiti njenu stručnost, silan angažman i entuzijazam kroz sve ove godine. To pokazuju i rezultati.
Početak uz Feštu od srdela
Općina Fažana osamostalila se od Vodnjana 2001. godine, TZ je osnovana 16. veljače 2002. godine, a Peroković je po natječaju postala direktorica 1. lipnja iste godine. Fažana se tada još uvijek mogla nazvati malim ribarskim mjestom - s jednim kampom.
- Fažana se značajno promijenila od tada, što vide i mještani po kvaliteti i po dinamici života. U turističkom smislu ona je bila skroz neprepoznatljiva. Kad je 2002. donesena odluka o formiranju TZ-a, svi smo bili svjesni da je turizam osnovna grana na kojoj Fažana može graditi perspektivu, s obzirom da su njeni dotadašnji resursi, poput tvornica, bili uništeni. To je bio konsenzus apsolutno svih, svi smo tada disali za turizam. I kroz pet, šest godina vidio se značajan napredak, posebno temeljne infrastrukture, a zatim i turističke. Jasno, glavni proizvod nam je i tada bio "sunce i more". Dakle, trebalo je urediti plaže i ponuditi sve ono što ide u taj segment ponude. A onda i kreirati ostale doživljaje. Tada se nametnula potreba za manifestacijama.
Te manifestacije su i odredile Fažanu i u tome vidimo vašu zaslugu.
- Kako smo počeli prve godine, tako smo si zadali zadatak da moramo nešto napraviti za goste. Do tada smo bili sastavni dio općine Vodnjana i imali smo samo Feštu od sardela. Turističko vijeće oformilo je tijelo koje je donijelo odluku što bi se moralo i moglo napraviti prvog ljeta, s obzirom da su sredstva još uvijek bila nikakva. Temelj svega bila je naša povijest i tradicija koju smo željeli pokazati i turistima, ali i mještanima, s obzirom da nije bila vidljiva. Podigli smo je na površinu i napravili znakovitu izložbu "Fažana ispod pločnika" kojom je predstavljena 2000 godina stara povijest. Predstavili smo i sve ono kulturno materijalno i nematerijalno blago i tradiciju malog ribarskog mjesta. Kroz naredne godine smo to i dodatno razvijali. Ali bez potpore mještana ništa od svega toga ne bi bilo.
- I danas je vidljivo da su uključeni brojni mještani. Dojam je kao da se sve odvija spontano, osjeti se intima i složnost zajednice.
- Tada su još uvijek bili živi mnogi Fažanci koji su se bavili tradicijskim načinom ribolova, prepoznali su moment zajedništva i uključili se u te manifestacije. Ne bi bilo Male ribarske akademije sardela da nije bilo njih. Nažalost, mnogih od njih više nema, ali su nama prenijeli svoja znanja, a mi se trudimo prenositi ih dalje.
Malo po malo uključivali su se i ostali mještani koji su prepoznali da daju nešto vrijedno svom mjestu. Uključuju se i danas, od najmlađih i dječjih vrtića, osnovne škole, brojnih udruga, Općine... Već godinama TZ u vlastitoj režiji, i uz njihovo sudjelovanje, organizira više od 50 manifestacija. A gotovo sve su utemeljene na našoj povijesti i baštini. Kad se još pogledaju i manifestacije u organizaciji tih udruga i Općine, Fažana je zaista prepoznatljiva kroz taj segment.
I kroz sadržaje koji su definitivno promijenili fažanski prostor.
- Bitno nam je bilo povijest i tradiciju predstaviti kroz muzejski ili interpretacijski prostor, ali kako nismo imali zatvoreni prostor, tako je TZ donijela odluku da stvari prezentiramo na otvorenom. Tako imamo Rimsku stazu Vasianum, Cestu sardela i Park sardela, Stazu dobrih vibracija i Stazu Antonija Smareglie. Kroz mozaike je prezentirana rimska vila u Valbandonu, kroz snorkeling antički mol na rtu Mede, prošle godine je otvoren park maslinarstva Fažanski olivari... Na taj smo način uspjeli potaknuti nečiju maštu i prenijeti spoznaje što je formiralo Fažanu. Uspjeli smo sačuvati neka sjećanja i oplemeniti prostor. A sad smo i na tragu realizacije prvog velikog interpretacijskog centra kojim će se prezentirati fažanska tvornica amfora...
Sardela kao inspiracija
Možete objasniti o čemu se radi?
- Svjesni smo da je Fažana stvarno bila gospodarsko središte u vrijeme Rima - od tvornice amfora, preko uljara, do 17 rimskih vila, i da bi sve to bilo dobro prezentirati. Arheološki muzej Istre kontinuirano istražuje i stalno nam izlaze na vidjelo nalasci koji potvrđuju našu priču. Imaju i jako puno artefakta s našeg područja, poput amfora, koje ne mogu primjereno predstaviti. Općina je stoga donijela odluku da zaokružimo Rimsku stazu Vasianum interpretacijskim centrom u nekadašnjoj vodospremi preko puta Vile San Lorenzo. Idejni projekt je već napravljen i to bi se, po meni, moglo dogoditi već iduće godine.
Sve vam manifestacije imaju originalnost, drže se nekog koncepta, i uvijek je važan taj edukativni element i doživljaj.
- Manifestacije su otpočetka bile jedinstvene. Svako je mjesto imalo ribarsku feštu, ali mi smo 2003. prvi ponudili cjelovitu prezentaciju malog ribarskog mjesta na temelju naše povijesti, ribarske bratovštine iz 16. stoljeća i tvornica sardela koja je odredila gospodarska situaciju u Fažani, kao i na temelju autentičnih ribara. Projekt Male ribarske akademije ponudio je edukativnost, gastro-ponudu, Cestu sardela i Park sardela, interpretaciju kroz prostor... Sve je bilo zaokruženo i jedinstveno, kao i interaktivnost naših radionica. I onda je 2004. došla jedinstvena Škola soljenja sardela, kroz koju je prošlo više od 5.000 polaznika.
Sa "sardelama" su došle i brojne nagrade. Netko je prepoznao njenu vrijednost.
- Da, 2004. i 2006. nagrađeni smo Zlatnom kozom TZ-a Istarske županije, za cjelokupni projekt i Park sardela, a 2017. smo dobili nagradu "Simply the best", nagradu Udruga putničkih agencija. Godina 2016. i 2017. uručena nam je nagrada HTZ-a kao autentičnoj primorskoj destinaciji. Sve su to nagrade vezane za taj jedinstveni projekt. A prošle smo godine s Klasterom Južne Istre dobili Zlatnu kozu za projekt Camino južne Istre.
Ipak, malo je od tog imidža ribarskog mjesta ostalo danas. Rekli ste da je nekad u luci bilo 17 batana, a danas ih je samo četiri, od čega su dvije TZ-a.
- Mi smo se uvijek trudili da bude autentično. Priznajem da je danas jednim dijelom to kazališna predstava, s obzirom na situaciju s ribolovom i sardelom. Ali puno manje nego u drugim mjestima. Još uvijek u tome sudjeluju Fažanci, a ne glumci. To su ljudi koji se trude i znaju prenijeti kako je nekad bilo.
I koji je neki osnovni zaključak Plana?
- To ćemo vidjeti za otprilike mjesec dana kada bude prva prezentacija, prvo svim članovima turističkih vijeća Klastera.
Očekivanja i planovi za 2026.
Fažanski adut prije 20 godina bio je da obala nije preizgrađena, da je očuvana stara jezgra, da ima priliku razviti se u pravom smjeru. U međuvremenu nam se opet dogodila prenapregnutost kao što se događa i drugima.
- Ne bih donosila zaključak, to će reći stručnjaci kroz Plan upravljanja i oni koji znaju na koji se način mjeri prenapregnutost; koliki su potrebni i prihvatljivi kapaciteti pojedinih destinacija, što je kvaliteta turizma i kvaliteta življenja mještana i što mještani s takvim oblikom turizma dobivaju. A onda je na Općini i na mještanima, jer će Plan ići na savjetovanje, donijeti odluku što žele dalje.
Nekad se u cijeloj Istri govorilo da nemamo što tražiti u masovnom turizmu, da je naša prednost ekskluzivnost, da bi na koncu ipak ogrezli u masovnost.
- Mi još uvijek tepamo Fažani da je "Čarobno malo mjesto", što je sintagma koju je rekao Pier Paolo Passolini. I kad smo došli mislili smo, i još mislimo, da je to nešto najljepše kako se može opisati Fažanu i da to ona zaslužuje. Na ljudima je da oni dalje donesu odluku.
Kakva su vaša predviđanja za nadolazeću sezonu?
- Svaka je posebna, nijedna nije lagana. Do korone se nekako kotrljalo i uvijek smo bili sigurni u realizaciju. A onda je došla epidemija, kao zemljotres. Mislili smo da smo iz toga nešto naučili: da se moramo više razvijati, a ne rasti, da moramo ići u kvalitetu, a ne u kvantitetu. Ali nakon korone i opet smo svi samo priželjkivali brojke od prije epidemije. I opet, uglavnom – rast! Fažana se brzo oporavila: 2022. smo bili na 85 posto, 2023. dosegli smo predkoronske brojke, ali 2024. smo opet imali manje noćenja jer nismo bili svjesni da su se otvorila neka nova tržišta. Za 2025. smo se bolje spremili, okrenuli na nova tržišta i nove metode promocije, razvili neke nove doživljaje i opet stekli najbolji rezultat ikad. Iako je bilo dosta izazova uspjeli smo i došli do zaključka da za 2026. moramo okrenuti stranicu. Idemo oprezno, svjesni smo i geopolitičke situacije i gospodarske krize, tako da planiramo 5 posto manje, ali smatram da će ipak biti dobra sezona.
Eto, opet pitanje rasta ili razvoja, kvalitete ili kvantitete...
- Eto... Protekla je sezona bila teška, i po pitanju kvalitete i neregularnosti poslovanja, i po pitanju prenapregnutosti infrastrukture jer smo u neko doba znali ostati bez struje, a i kanalizacijski ispusti su bili kakvi jesu. Da o divljanju cijena i ne pričam.
Posvetit ću se planinarenju
Cijeli radni vijek ste u turizmu, zar ne?
- Zapravo i nisam. Istina je da sam počela u turizmu na Brionima, kad su se tek otvorili, još u srednjoj školi i na fakultetu, a nakon fakulteta sam se tamo i zaposlila. Došlo je tada 20-ak mladih visokoškolovanih ljudi punih poleta i elana. Ali je zatim, nažalost, došao rat, otišla sam i radila u komercijali rezervnih brodskih dijelova, a nakon toga u POU u Puli kao voditeljica škole HTT-a i stranih jezika. Tako da sam i u Učilištu bila u doticaju s turizmom. Kako je turizam moja velika ljubavi i kako se formirao TZ, tako sam se javila na natječaj i ponudila svoja znanja i volju i ljubav prema Fažani. Kao rođena Fažanka željela sam sa svima nama da Fažana dobije što zaslužuje. Zato veliko hvala svima koji su mi to omogućili. Koliko god je bilo i teško, uživala sam u poslu, zahvaljujući i Fažancima i fantastičnom timu unutar Turističkog ureda, ali i Turističkog vijeća i Skupštine u kojima djeluju izuzetni ljudi.
Kakvi su Vam planovi u mirovini?
- Koliko mi je posao pružao zadovoljstva, toliko je i krao privatnog vremena. Tako da ću stvari koje me vesele, poput putovanja, staviti u fokus. Završila sam i kulinarsku akademiju pa se veselim kuhanju, a idem i na tečaj branja poljskog bilja i veselim se prirodi. Posvetit ću se svojoj drugoj ljubavi - planinarenju. Planinari obično idu vikendom, a ja sam vikendom imala manifestacije. Veselim se suncu, moru i ljetu i da provedem večeri onako kako želim, što u ove 24 godine, zbog obaveza i preklapanja sadržaja, nije bilo moguće.
Stvarno, nikad nije bilo manifestacije u Fažani, a na kojoj ne bi bilo i Melite. Svugdje ste i uvijek bili prisutni.
- Možda nisam znala drugačije. Mislila sam da tako treba i tako sam radila. To je moj način rada.
Moramo biti svjesni neregistriranih kapaciteta
Nisu li i turisti 2025. bitno drugačiji od turista 2002.? Koliko oni doživljavaju takve sadržaje?
- Može se reći da smo i mi na neki način na raskrsnici i moramo vidjeti u kojem pravcu ćemo ići i donijeti neke nove ciljeve. Oni moraju biti jedinstveni – kao što smo 2002. konsenzusom gradili destinaciju, tako moramo biti jedinstveni u kojem smjeru napraviti iskorak. Fažana je premala da bi gradili različite ciljeve u pogledu turizma. Putokaz će nam dati i Plan upravljanja destinacijom. To je jedinstveni plan na razini klastera, ali rezultati su iskazani za svaku JLS. TZ je dobio zadatak da ga vodi, a Općina ga usvaja. Bitno je da smo imali konzultacije svih dionika turizma i mještana. Plan je pri kraju i ove će godine biti prezentiran.
Ali da se vratimo na turiste: Generacije koje su dolazile 1990-ih željele su sve više aktivnosti, adrenalinske sportove i outdoor. A onda su nova istraživanja pokazala da nove generacije turista, kojima je život sam po sebi stresniji, više cijene mir i staložen godišnji odmor. I ponovno traže autentičnost. Kako smo se 20 godina "trudili" da je uništimo, tako bi je sad trebali opet iskopati i vratiti, a naravno da je ne možemo vratiti potpuno. Imamo i nove momente u turizmu, novi način marketinga, sve je online.... Tako da treba uvesti promijene. Ali Fažana prvo treba donijeti odluku o svojim kapacitetima. I da na temelju kapaciteta, što nije problem samo Fažane, donese odluke što želimo dalje. S jedne strane moramo gledati kategorizirane kapacitete, ali moramo biti svjesni i onih koji nisu registrirani, a koji itekako utječu i na prostor i na kvalitetu života i turizma.
Fažanski turizam u brojkama
Kad je osnovan TZ Općine 2002. godine, Fažana je raspolagala s 5.935 turističkih kreveta, od čega ih je 529 bilo u privatnom smještaju. U 2025. godini bilo je 15.738 kreveta, od čega 4.963 u privatnom smještaju te još 3.225 nekomercijalnih u privatnim objektima.
Te 2002. zabilježeno je 34.191 dolazak i 278.243 noćenja, dok je u 2025. ostvareno 166.780 dolazaka i 1.167.601 noćenje!
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
