Mjesečna konferencija

"Kaštijun ne smije smrdjeti": Miletić otkrio gdje vidi problem i što bi ga moglo riješiti

| Autor: Jelena Milović
(Snimio Milivoj Mijošek)

(Snimio Milivoj Mijošek)


Župan Boris Miletić održao je danas redovnu mjesečnu konferenciju na kojoj se, osim već poznate priče oko revizije u Istarskom veleučilištu, govorilo i o radu Kaštijuna, ali i otpadu općenito.

Problem oko, u najmanju ruku, neugodnih mirisa iz ovog Centra za gospodarenje otpadom i ovog je ljeta ponajviše u žiži interesa na području Općine Medulin, no ništa manje neugode nisu pošteđeni ni ostali mještani u širem okruženju, pa i u Puli. Župan je pozdravio ideju osnivanja holdinga i gradnje bioplinskog postrojenja, koju zagovara pulska gradska vijećnica Koviljka Aškić, te podsjetio da je i sam još prije nekoliko godina promovirao čvršće povezivanje prikupljanja otpada od kućanstava i gospodarstva.

Osnivači komunalnih poduzeća su jedinice lokalne samouprave, općine i gradovi, a svima je jasno da je ključni problem sastav otpada koji stiže na Kaštijun, odnosno njegovo primarno prikupljanje. Problem su količina vlage i vrlo visok udio biorazgradivog otpada - ostataka hrane, pojasnio je župan.

(Istarska županija)(Istarska županija)

- Kad bi to bio jedan zaokružen sustav, puno bi bolje funkcionirao. Predlagao sam, a gradonačelnik Pule Peđa Grbin i prihvatio, da se u prvom koraku ispoštuju stavke sporazuma koji je potpisan još 2013. godine između Županije te gradova i općina u Istarskoj županiji. Po tom bi sporazumu oni koji sudjeluju u otplati kredita bili i vlasnici unutar samog društva, kako bi mogli imati pravodobnu informaciju i suodlučivati. Gradonačelnik je taj prijedlog prihvatio i drago mi je zbog toga, jer je Grad Pula 51-postotni većinski suvlasnik i bez njihove privole to se nije moglo ni pokrenuti u protekle četiri godine, rekao je Miletić.

Osim sastava otpada, bitno je i kvalitetno upravljanje procesima koji se odvijaju na Kaštijunu, istaknuo je. Jedan od njih je polje na kojem se odlaže otpad, a pritom je pohvalio direktoricu da to trenutno dobro radi. Drugi dio koji značajno utječe na smrad su količine pohranjenog SRF-a, goriva iz otpada, za koje vjeruje da će u naredne dvije godine biti zbrinute.

Treći dio je samo postrojenje. Slijedom razgovora s potencijalnim dobavljačima koji imaju tehnička rješenja za hvatanje neugodnih mirisa, može se napraviti značajan iskorak, smatra župan. Prema njegovim riječima, takva rješenja nisu ni pretjerano skupa.

- Mislim da smo na dobrom putu da se ti neugodni mirisi smanje, a nakon što se zbrinu postojeće bale i gorivo iz otpada, da se i potpuno uklone, poručio je.

Do tada, složio se župan s opaskom novinara, Kaštijun ne smije smrdjeti.

Tehnologija, kaže, nije upitna jer djeluje u više od 200 takvih centara u Europi, ali dio posla mora se napraviti na terenu, s gradovima i općinama - promijeniti sastav i količine otpada koji se prikupljaju u ljetnim mjesecima.

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

Pritom zagovara veću stopu odvajanja i zasebno adekvatno zbrinjavanje viškova hrane koja nastaje u kućanstvima, ali poglavito u ugostiteljskim objektima koji proizvode najviše takvog otpada.

"Kaštijun nije Gospić"

Župan Miletić nikako ne bi usporedio Kaštijun s Gospićem, rekao je odgovarajući na pitanje. Za slučaj u Gospiću konstatirao je da su tamo bile na djelu kriminalne radnje - nezakonito odlaganje pri kojem nije prikazana struktura otpada. Međutim, sustav je pokazao manjkavosti i treba ga unaprijediti. "Pričamo o europskom otpadu", podsjetio je, zauzimajući se za rigoroznije uvjete nadzora i cjelovito praćenje puta otpada. "Otpad treba zbrinjavati na mjestu gdje nastaje", drži Miletić.

Na pitanje o potrebi spalionice odgovara da za to treba pitati struku, dok situaciju s otpadom u Pazinu bez zadrške opisuje kao klasični primjer kriminala.

- Imate trgovačko društvo koje je zatražilo dozvolu za odlaganje neopasnog otpada, zakupilo poslovni prostor u privatnom vlasništvu i počelo dovoziti otpad koji nije takav. Kad se to utvrdilo, zatražena je obustava te dozvole. Društvo se žalilo, nadležno Ministarstvo im je ukinulo dozvolu, ali otpad je tamo u tom vremenskom periodu već skladišten i treba ga zbrinuti. Sad će se to sanirati, ali to je upravo jedan od primjera kako se ne smije raditi. Taj otpad je, pretpostavljam, došao iz Italije. Sve ove stvari trebale bi se puno preciznije i rigidnije definirati na tlu čitave EU, rekao je župan, sugerirajući da otpad mora pratiti stvarna dokumentacija.

O reviziji Veleučilišta

O reviziji i revizijskom izvješću o financijskom i operativnom poslovanju Istarskog veleučilišta za 2024. godinu Miletić je ponovio da nije utvrđeno ništa što bi potvrdilo ranije tvrdnje o pronevjeri novca, nenamjenskom i prekomjernom trošenju.

Novac nije pronevjeren, nije nestao i sredstva nisu nenamjenski korištena, nema fiktivnih računa i dekan nije ostvario osobnu korist, poručio je.

Istodobno, revizija je utvrdila određene propuste, ponajprije u postupanju vanjskog računovodstvenog servisa i naknadnom otključavanju već zaključene poslovne 2024. godine. Miletić kaže da su sve preporuke revizije prihvaćene, većina već provedena, a preostale su u postupku provedbe.

Ulaskom Veleučilišta u riznicu Istarske županije dodatno je, kaže, ojačan nadzor nad financijskim poslovanjem.

Kao osnivač, očekuje da se sve preporuke provedu u najkraćem roku, a u poslovanju Veleučilišta odgovornost, zakonitost i transparentnost - uostalom, bez iznimke, kao i u svim institucijama kojima je Županija osnivač.

(Istarska županija)(Istarska županija)

Vrijedni projekti

Župan je izrazio zadovoljstvo početkom radova na rekonstrukciji i obnovi zgrade Istraživačkog centra METRIS u Puli. Zahvaljujući sredstvima istog Fonda realiziran je i projekt "U Istri pod svojim krovom", kojim je zgrada u sklopu nekadašnje Mornaričke bolnice u Puli prenamijenjena u stambenu zgradu s 22 stana namijenjena priuštivom stanovanju.

U kolovozu je obavljena i primopredaja šest novih ambulantnih i sanitetskih vozila. Na konferenciji je bilo riječi i o savjetovanju s javnošću koje je u tijeku o Nacrtu Plana razvoja volonterstva Istarske županije za razdoblje od 2027. do 2030. godine. Istarska županija prva je hrvatska županija koja izrađuje strateški dokument u cijelosti posvećen sustavnom razvoju volonterstva.

Banka hrane

Početkom kolovoza župan je potpisao ugovor o kupnji nekretnine za buduću Banku hrane Istarske županije. Riječ je o investiciji vrijednoj 2,1 milijun eura, koju Istarska županija u cijelosti financira vlastitim proračunskim sredstvima.

- Banka hrane pridonijet će smanjenju bacanja hrane jer će kvalitetna i sigurna hrana, umjesto da završi kao otpad, doći do onih kojima je najpotrebnija. Time istodobno jačamo socijalnu osjetljivost i smanjujemo količine biootpada u sustavu gospodarenja otpadom. To je dobar primjer kako solidarnost i održivost mogu ići ruku pod ruku, rekao je istarski župan.

Povezane vijesti










Trenutno na cestama