Neobična berba

Na imanju Šime Martinovića u kolovozu nikle divlje šparoge

| Autor: Branko Biočić
(Snimio Branko Biočić)

(Snimio Branko Biočić)


Na imanju Šime Martinovića u labinskom prigradskom naselju Vinežu u kolovozu su niknule divlje šparoge. Niknulo je stotinjak šparoga koje je Šime posadio i još niču eksperimentalno radi terminirane berbe.

Dvije berbe u godini

- To radim u sklopu suradnje s TZ Sukošan, Zadarskom županijom i Sveučilištem u Zadru gdje sam dobio veliku potporu za moj projekt sadnje divljih šparoga. Plan je da tamo organiziramo i ljetnu šparogijadu, planiramo saditi divlje šparoge ispod kivija, žižula, pistacije, maslina i badema. Ovdje u Vinežu imamo najveći rasadnik divljih šparoga u Hrvatskoj s 20 tisuća sadnica na skladištu u plasteniku i vani. Na jesen idemo s tisuću i pol sadnica kod Vodnjana i kod Zadra s pet tisuća sadnica. Bio sam i na Visu gdje sam održao edukativno predavanje jer tamošnji poduzetnik planira zasaditi dva hektara pistacija i divljih šparoga, također u planu je sadnja na plantaži šparoga na Krku i otoku Sestrunj iza Ugljana u kombinaciji šparuga, maslina, smokava i badema, govori nam Šime koji naizmjenično ljeti boravi na Vinežu i u rodnom Sukošanu iz kojeg je u Labin stigao s roditeljima kao dvomjesečna beba.

No veze s rodnim krajem iz kojega potječu njegovi roditelji nisu prestale, naprotiv sada kada je u mirovini još su pojačane. Prije pet, šest godina Šime je krenuo sa svojim eksperimentalnim projektom sadnje ljetnih divljih šparoga koje rode dva puta na godinu, drugi rod tempira po želji. Kaže kako je preporučljivo da šparoge drugu berbu imaju svake tri ili četiri godine kako bi se ojačao korijen. Njegov projekt sadnje divljih šparoga poduprli su Veleučilište u Rijeci i Sveučilište Zadru s kojima surađuje, ali još nije naišao na veću i konkretnu potporu u Labinu i Istri, osim one verbalne.

Šime pojašnjava kako bi Labin mogao organizirati ljetnu šparogijadu i tako biti brendiran po tome prvi u svijetu.

(Snimio Branko Biočić)(Snimio Branko Biočić)

- Od šparoga bi se mogao napraviti svjetski brend za Istru i Hrvatsku, kao što su to primjerice tulipani za Nizozemsku. U Labinu sam dobio samo verbalnu potporu u sklopu maslinarstva, dok se u Dalmaciji već radi konkretno s institucijama. U Sukošanu sam već posadio sadnice divljih šparoga u vrtu Dječjeg vrtića, u dvorištu osnovne škole, ispred zgrade općine i s partnerom u rasadniku u selu Debeljak. Korado Korlević mi je u Istri dao potporu, jer je i on prije 20 godina imao istu ideju i viziju ali nije je uspio realizirati zbog pratećih stručnjaka. Ja sam sve sam napravio, od ideje, projekta do realizacije. Treba mi zemlja, stoga pozivam sve zainteresirane OPG-ove da mi se jave radi edukacije jer toga nema u literaturi, mogli bi imati određenu količinu šparoga na svom terenu.

Turistički proizvod

Dodaje kako je sustav spor pa se boji da će nas netko drugi prešišati.

- Ja nemam potporu lokalnih vlasti ovdje za svoj projekt, možda zato jer sam ranije bio politički aktivan s oporbene pozicije pa sam ih često kritizirao preko društvenih mreža, ali sam nudio i rješenja, kaže Martinović.

Ističe kako za Veliku Gospu može imati istovremeno branje ljetnih šparoga i smokava, a to bi bilo prvi puta u svijetu. Kaže kako bi šparoge mogli brati i potrebiti u kolicima što bi im bio jedan vid rehabilitacije, ali i turisti što bi proširilo turističku ponudu.

- Planiram to organizirati u Dalmaciji gdje imamo plantaže za dvije, tri godine kada bude bilo dovoljnih i većih količina šparoga. Sada će biti minimalno pet tisuća šparoga u Zadarskoj županiji, za dvije do tri godine biti će više od 20 tisuća sadnica. U Istri već imamo tisuću sadnica kod stancije Celija pored Vodnjana, na jesen idemo s još tisuću i pol stanica, a za tri godine sve skupa u Istri bit će deset tisuća sadnica divljih šparoga, zaključio je Šime Martinović.

Priznanja iz Zadra

Šime Martinović je entuzijasta, inovator i pionir u sadnji divljih šparoga, kao i član Inovatorskog društva Faust Vrančić u Šibeniku. Oni su ga pozvali i učlanili kao inovatora u poljoprivredi, a župan Zadarske županije i direktor tamošnje agencije za ruralni razvoj dali su mu na raspolaganje prostorije za edukaciju i teren u Agenciji AGRRA u Donjem Zemuniku za sadnju šparuga gdje već rastu uz zalijevanje kap na kap. Na jesen će tamo biti zasađeno još nekoliko stotina sadnica šparoga u suradnji sa Sveučilištem u Zadru.

Povezane vijesti










Trenutno na cestama