Požar ne poznaje granice
Pogranična sela traže brže intervencije i novac EU za protupožarne koridore
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Višegodišnji projekt čišćenja, odnosno izgradnje međudržavnih protupožarnih putova, u aktualnoj su protupožarnoj sezoni intenzivirali u selima buzetskog i koparskog područja uz hrvatsko-slovensku državnu granicu, pri čemu računaju i na podršku lokalne i područne, regionalne samouprave, kao i sredstva Europske unije.
Obostrana suglasnost
Na tu je temu svojevremeno potpisan memorandum na nivou mjesnih zajednica Štrped s hrvatske strane i Gračišče sa slovenske, podsjetio je Edo Podreka iz Štrpeda, jedan od inicijatora potpisivanja memoranduma i član bivšeg saziva MO-a Štrped, te kazao kako to znači da je na nivou lokalne samouprave u načelu data obostrana suglasnost.
- Što se tiče hrvatske strane, razgovarao sam sa županijskim vatrogasnim zapovjednikom Dinom Kozlevcem i usuglasili smo se da bi bilo poželjno da se nađemo s čelnim osobama Grada Buzeta. Kozlevac podržava ovaj projekt, a sastanak će se održati najkasnije do početka rujna. Do tada treba pripremiti idejni plan, lokalitet putova i još neke parametre uskladiti s obje strane. Podsjećam nadležne institucije, a i građane, na nedavnu izjavu glavnog vatrogasnog zapovjednika Republike Hrvatske Slavka Tucakovića da se lokalni putovi koji su neprohodni ili djelomično prohodni čim prije moraju dovesti u takvo stanje da tehnika kojom danas raspolažu vatrogasne zajednice može doći do požara dok je malog intenziteta jer je gašenje učinkovitije, a samim tim manje su štete, manja opasnost od stradavanja vatrogasaca i tehnike. Čemu ta tehnika ako se ne može do požara, pita se Podreka.
Šumski požari, kazao je također Podreka, dosežu velike temperature da i najmodernija tehnika teško izlazi na kraj, ali sva sreća da u tim trenucima pomoć dolazi iz zraka. Kanaderi, Air Tractor, helikopteri, pokazali su se najučinkovitijim rješenjem kod gašenja velikih požara, ali oni mogu biti potrebni na više kritičnih lokacija istovremeno, zato, istaknuo je Podreka, treba osigurati koliko je to moguće da kopnena tehnika u pograničnom području može doći što bliže mjestu izbijanja požara, jer požar ne poznaje granice.
Za projekt bi se uglavnom koristili već ucrtani putovi u katastarskim planovima koji bi bili malo prošireni čime bi se osigurao nesmetan pristup protupožarne tehnike što bliže inicijalnom požaru.
- Treba vidjeti postoji li mogućnost dobivanja europskih sredstava za takve projekte, ali treba znati da i imovina ima, ne samo svoja prava, već i obaveze. Potrebno je definirati dužinu protupožarnih međudržavnih putova kako na hrvatskoj tako na slovenskoj strani, nakon što se odredi njihova točna lokacija. Jedan od njih je put Banici - Sv. Simon od oko 800 metara dužine, od čega je oko 120 metara na hrvatskoj strani.
Oživljavanje starih putova
Prijedlog Darija Ugrina iz Mlini je da se u plan stavi put koji od Pija vodi prema Maršičima, svojevremeno glavna cesta za Kopar, i to u širini od šest metara zbog protupožarnih potreba, ali i da se u sezoni kada se s traktorom ide na polje, ne prave gužve na državnoj prometnici. - Mjesni odbor bi radio nešto, ali nema podrške. Sve ovisi o Gradu Buzetu, što on kaže to se radi, istaknuo je Ugrin.
Stara austrougarska cesta prema Maršičima, nadovezao se Vinko Zupančič iz slovenskog sela Pisari, bila je jedina prometna veza među pograničnim područjima. Današnje prometnice, kazao je, napravili su Talijani kada su vozili ugljen iz Raše za što im je trebala ravnija trasa.
- Naša ideja je da se vrednuju putovi koji su nekada bili vrlo živahni i povezivali pogranična područja. Granica je to poremetila. Nadamo se da ćemo upravo preko koncepta protupožarnih prosjeka, ponovno oživiti putove koji su svojevremeno povezivali naša sela. Nema ih puno, a s druge strane moguće ih je jednostavno očistiti s obzirom da imaju čvrstu podlogu jer su se desetljećima koristili. Uspostavili smo kontakt sa slovenskim šumarskim zavodom i predložili projekt koparskoj općini. Računamo da bi se u ovoj godini počeli čistiti barem neki glavni putovi u kontekstu protupožarnih prosjeka i da ih upotrebljavamo kao nekada. Ako nemamo infrastrukturu nitko neće doći živjeti u ove pogranične krajeve koji su i demografski ugroženi i ovo je jedan od doprinosa kako bi ih ponovo oživjeli i dali im prvobitnu namjenu, poručio je Zupančič.
Pitanje kategorizacije
Voditelj Krajevne enote Kozina, Zavoda za gozdove Slovenije Dane Miloševič Štukl, naglasio je kako šumarski zavod planira protupožarne prometnice, potrebe po gradnji i održavanju. Većina njih na ovom pograničnom području trenutno je druge kategorije, a želja je svih da budu prve kategoriji da njima mogu prometovati veća vatrogasna vozila, cisterne.
Većina novih protupožarnih prosjeka koji se grade u Sloveniji se financira iz programa razvoja ruralnih područja, odnosno zajedničke agrarne politike, djelomično ih sufinanciraju EU i Republika Slovenija, ali je to dosta zahtjevno jer je za novu izgradnju potrebno dobiti sve suglasnosti vlasnika zemljišta, a velik problem su neriješeni imovinsko-pravni odnosi i sami tehnički elementi trase.
