Ljetno preopterećenje
Pad s traktora, gušenje djeteta, reanimiran ronilac, infarkt, moždani... Samo jedan dan istarske Hitne medicinske službe
(Arhiva Glasa Istre)
Zbog velikih vrućina koje zadnjih dana pogađaju cijelu Hrvatsku pa tako i istarski poluotok, stručnjaci danima izdaju upozorenja za najosjetljivije skupine, od djece do starijih osoba. No, unatoč tome, raditi se mora, izlaziti po suncu također, a to onda posljedično donosi i probleme. Kako saznajemo, hitna medicinska služba ima pune ruke posla.
U dva mjeseca 10.000 pacijenata
Tijekom nedavnih koncerata u pulskoj Areni, ističu čitatelji, razne slabosti i dehidracije pogađale su gledatelje. Slično je i tijekom dana. No, osim vrućine, hitna izlazi na teren i zbog brojnih prometnih nezgoda i drugih intervencija. I tijekom nedavna posjeta ministrice zdravstva dr. Irene Hrstić pulskoj bolnici, sama ministrica je izjavila da se u prosjeku svaka tri sata diže helikopter ili isplovljava brodica da bi se spasio ljudski život.
A kako saznajemo, tako je bilo i jučer. Već u jutarnjim satima, timovi hitne medicinske pomoći intervenirali su zbog pada osobe s traktora, gušenja djeteta te pada ograde na petogodišnje dijete. U Premanturi je reanimiran ronilac koji je doživio srčani zastoj, a brodom je prevezen do uvale Polje, gdje ga je preuzeo tim hitne medicinske službe. Zabilježeni su i akutni infarkt miokarda, više prometnih nesreća te tri intervencije zbog moždanog udara. Helikopterska hitna medicinska služba aktivirana je dva puta.
- Tijekom turističke sezone opterećenje hitne medicinske službe značajno raste te se bilježi oko 50 posto više intervencija nego izvan sezone, saznajemo od ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu istarske županije, dr. med. spec Tatjane Čemerikić. - U pojedinim danima timovi samo tijekom dnevne smjene odrade i do 80 intervencija na terenu. Istodobno Medicinski prijavno-dojavni centar Zavoda (dispečerski centar) tijekom dnevne smjene zaprimi između 200 i 250 poziva, a tijekom noćne smjene dodatnih oko 100 poziva, veli ravnateljica.
U razdoblju od 1. lipnja do 7. kolovoza ove godine, iznosi nadalje ravnateljica, timovi hitne medicinske službe na području Istarske županije zbrinuli su ukupno 11.548 pacijenata, od čega 5.800 na terenu. U istom razdoblju prošle godine zbrinuta su ukupno 10.172 pacijenta, od čega 4.916 na terenu. To znači da ove godine u istom periodu bilježimo 13,5 posto više ukupno zbrinutih pacijenata te 18 posto više intervencija na terenu, otkriva ona.
Povećan je i broj poziva u Medicinskom prijavno-dojavnom centru Zavoda. Naime, od 1. lipnja do 7. kolovoza ove godine zaprimljeno je 23.500 poziva, što predstavlja povećanje od 12,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Helikopter pozvan 73 puta
- U istom razdoblju bilježimo i veći broj aktivacija hitne helikopterske medicinske službe. Od 1. lipnja do 7. kolovoza ove godine hitna helikopterska medicinska služba aktivirana je 73 puta, u odnosu na 63 aktivacije u istom razdoblju prošle godine, što predstavlja povećanje od 15,9 posto, pojašnjava dr. Čemerikić.
Tijekom ljetnih mjeseci bilježe vrlo širok spektar intervencija, od ozbiljnih i životno ugrožavajućih stanja do lakših akutnih zdravstvenih tegoba.
- Visoke temperature i toplinski valovi kojima smo izloženi tijekom ljeta svakako utječu na zdravlje ljudi, a posebno su osjetljive skupine djeca, osobe starije od 65 godina te kronični bolesnici, osobito srčani i plućni bolesnici te osobe s dijabetesom. Tijekom velikih vrućina građani nam se često javljaju zbog vrtoglavice, dehidracije, kolapsnih stanja, opće slabosti, lupanja srca i oscilacija krvnog tlaka, ali i zbog bolova u prsima i otežanog disanja. Visoke temperature mogu dodatno opteretiti organizam i dovesti do pogoršanja postojećih kroničnih bolesti. Naši timovi istodobno zbrinjavaju i najteža hitna stanja poput srčanog zastoja, akutnog koronarnog sindroma, moždanog udara, a česte su i intervencije zbog alergijskih reakcija, febrilnih stanja te posljedica prekomjerne konzumacije alkohola, pojašnjava ona.
- U ljetnom razdoblju bilježimo i porast broja prometnih nesreća te različitih trauma, osobito ozljeda nastalih pri padovima, skokovima u more i drugim ljetnim aktivnostima, kao i slučajeva utapanja. Ljeto tako donosi kombinaciju hitnih stanja povezanih s visokim temperaturama, pojačanim prometom, većim brojem ljudi i rizičnim ponašanjima, što dodatno opterećuje sustav hitne medicinske službe.
Toplinski udar i posljedice
- Visoke temperature posebno opterećuju srce i krvožilni sustav. Kako bi se tijelo rashladilo, krvne žile se šire i pojačava se znojenje. Gubitkom tekućine smanjuje se volumen krvi, krvni tlak može pasti, a srce mora ubrzati rad kako bi održalo odgovarajuću cirkulaciju. Zbog toga se mogu javiti slabost, vrtoglavica, lupanje srca ili kolaps, osobito nakon duljeg boravka na vrućini ili pri naglom ustajanju. Kod osoba koje već imaju srčane i druge kronične bolesti takve promjene mogu dodatno pogoršati postojeće zdravstveno stanje, opisuje ravnateljica.
Toplinski udar znatno je ozbiljnije i potencijalno životno ugrožavajuće stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Organizam tada više nije u stanju učinkovito regulirati tjelesnu temperaturu, koja može porasti i iznad 40 °C. Posebno su alarmantni znakovi poremećaja funkcije središnjeg živčanog sustava: smetenost, dezorijentiranost, promjene ponašanja, grčevi te poremećaj ili gubitak svijesti. Kod sumnje na toplinski udar potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku službu i započeti rashlađivanje osobe do dolaska tima, podsjeća Čemerikić.
- Građanima savjetujemo da tijekom toplinskog vala izbjegavaju boravak na otvorenom i veće fizičke napore u najtoplijem dijelu dana, osobito između 10 i 17 sati, redovito uzimaju dovoljno tekućine te rashlađuju prostor u kojem borave. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti djeci, starijim i nemoćnim osobama te kroničnim bolesnicima. Osobe koje uzimaju diuretike ili lijekove za regulaciju krvnog tlaka trebaju biti dodatno oprezne jer visoke temperature i gubitak tekućine mogu utjecati na krvni tlak i opće stanje. Propisanu terapiju ne treba samoinicijativno mijenjati niti prekidati, već se u slučaju tegoba ili nedoumica treba posavjetovati s liječnikom, zaključuje ravnateljica.
Toplinska iscrpljenost
Toplinska iscrpljenost jedan je od čestih razloga zbog kojih građani tijekom velikih vrućina traže pomoć.
- Nastaje uslijed duljeg izlaganja visokim temperaturama, osobito uz fizičku aktivnost i nedovoljan unos tekućine. Mogu se javiti izražena slabost i umor, vrtoglavica, glavobolja, mučnina, jaka žeđ, pojačano znojenje, ubrzan puls i grčevi. Osobu je potrebno odmah skloniti s vrućine u hladniji ili klimatizirani prostor, prekinuti fizičku aktivnost, ukloniti višak odjeće i započeti s rashlađivanjem. Ako je osoba pri svijesti i može normalno gutati, potrebno je postupno nadoknađivati tekućinu, u manjim gutljajima, savjetuje doktorica.
