Buzet nije primorski grad pa ipak najmanje su dva broda, jedrenjak i polukontejnerski brod, nosila njegovo ime, pronoseći ga svjetskim morima. Posve slučajno ovih je dana "izronio" podsjetnik na njegovu morsku povjesnicu. Zavičajni muzej Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda", došao je u posjed razglednice na kojoj je prikazan brod "Buzet" u porečkoj luci.

Ponukani time, u Zavičajnom muzeju istražili su sudbinu jedrenjaka s razglednice.

- Izgrađen je 1883. godine u Malom Lošinju, kao jedan od četiri jedrenjaka koji su te godine isplovili iz brodogradilišta. Kasnije je plovio u vlasništvu Josipa Craglietta, vlasnika brodogradilišta u Cresu između dva rata i Josipa Bačića, također iz Cresa. Bio je u floti Jadranske slobodne plovidbe iz Rijeke, pa Brodarskog poduzeća Rijeka, Obalne plovidbe Rijeka i Lošinjske plovidbe. Prešao je potom u vlasništvu Poljoprivredne zadruge iz Raba, a potonuo je u nama nepoznatim okolnostima 5. rujna 1961. godine. Njegova je ukupna nosivost bila 120 metričkih tona (DWT deadweight tonnage), prenio je Saša Nikolić, voditelj Zavičajnog muzeja.

Dijana Kolaković Prodan, Matija Nežić i Saša Nikolić kod makete broda "Buzet" (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Postojao je još jedan brod imena Buzet, kojem je, kazao je Nikolić, kada ga je kupila Jugolinija i preimenovala u Buzet, kuma bila pokojna Zorka Krajcar iz Buzeta. Brod je izgrađen u njemačkom brodogradilištu Weser Seebeck u Bremenhavenu i porinut 1979. godine pod imenom "Seaway Clipper". Međutim, 1980. godine preimenovan je u "Holstenclipper", a 1982. godine u "Buzet". Pod imenom "Asmas" prodan je 2002. godine kao posljednji u floti Croatia Linea. Godinu dana kasnije prodan je kao "Nordina G.", a u rezalištu je završio 2010. godine. Bio je dugačak 144,7 metara, širok 23 metara, brzina mu je iznosila 17 čvorova, a nosivost (DWT) 12.430 tona.

Brodovi imena Buzet

Maketa broda koja je izvorno bila izložena u nekadašnjoj Crvenoj sali u zgradi Skupštine općine, danas je to ured tajnice gradonačelnika u zgradi gradske uprave, već se godinama nalazi u stoljetnom Narodnom domu. Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda" upravo će je izložiti u holu Narodnog doma u sklopu lipanjske izložbe koja tematizira brodove imena Buzet. Uz maketu polukontejnerskog broda "Buzet", izložit će se fotografije s posjeta delegacije Jugolinije u Buzetu, daleke 1982. godine i drugi prateći materijali.

Delegacija Jugolinije osamdesetih godina u Buzetu (Memoria Pinguentina)

- Izložba je realizirana u sklopu projekta "Buzet u sjećanjima - Memoria Pinguentina" kojeg od 2019. godine s ciljem prikupljanje, obrade i prenošenja informacija o lokalnoj povijesti, provode djelatnici Učilišta Matija Nežić, Saša Nikolić i Mirjan Flego, naglasila je ravnateljica Učilišta Dijana Kolaković Prodan.

U knjizi "Jugolinija, Croatia Line, Sumrak kvarnerskog brodarstva", autora Igora Stipanovića, kako su istražili u sklopu projekta "Buzet u sjećanjima - Memoria Pinguentina", zabilježeno je da je brod "Buzet" bio porinut 1. prosinca 1978. godine, a primopredaja je izvršena u travnju 1979. godine. Kobilica je prvobitno položena za brod imena "Holstenclipper" te je prije porinuća preimenovana u "Seaway Clipper". Brod je 1980. godine ponovo preimenovan u "Holstenclipper" u vlasništvu brodarske kompanije Claus Peter Offen K. G. iz Hamburga. Jugolinija 1982. godine kupuje polovni brod i daje mu ime "Buzet". Primopredaja je izvršena u remontnom Brodogradilištu "Viktor Lenac", a u ime Jugolinije brod je primio kapetan Marijan Pajalić te predao zapovjedništvo kapetanu Miloradu Vukoši. Samozatajnom kapetanu Vukoši rodom iz Kostrene Sv. Barbare, kako je to jednom prilikom sam naglasio, bio je to najdraži brod, na njemu je pet puta bio zapovjednik.

Brod "Buzet" ulazi u riječko brodogradilište - Jugolinija (Memoria Pinguentina)

Brod je plovio u kontejnerskom servisu između Jadrana, istočnog Mediterana i Perzijskog zaljeva. U vrijeme preuzimanja bio je to 66. brod Jugolinije u ukupnoj nosivosti flote od 795.642 tone. Zbog agresije na Hrvatsku te radi zaštite hrvatske imovine, 27. listopada 1991. godine na njemu je podignuta zastava Malte, a 17. siječnja 1996. godine zavijorila se zastava Hrvatske. Brod je 10. siječnja 1999. godine doplovio u riječku luku i bio na mrtvom vezu. U prosincu 2002. godine prodan je za 850.000 dolara, te je pod imenom "Asmas" isplovio iz riječke luke. Bio je to zadnji brod nekada velebne flote riječkog brodara. Godinu dana kasnije preprodan je pod imenom "Nordina-G", potom je 2009. godine preprodan i preimenovan u "Asharaf-B" da bi u siječnju 2010. godine otišao u raspremu i bio nasukan u rezalištu Alang, zabilježio je u knjizi "Sumrak kvarnerskog brodarstva" njen autor Igor Stipanović.

Kuma broda iz Buzeta

Svečana primopredaja broda "Buzet" tadašnjoj Jugoliniji, održana je 22. travnja 1982. godine u Rijeci. Čast da bude kuma pripala je Zorki Krajcar iz Buzeta. U svom tekstu o brodu "Buzet", objavljenom u nekadašnjem gradskom glasilu Buzetskom listu, tadašnja urednica Ana Pisak prenijela je 2010. godine sjećanja supruga pokojne Zorke, Josipa Krajcara. Prisjetio se kako su čelni ljudi Jugolinije odlučili prinovu u svojoj floti nazvati po istarskom gradu Buzetu. Tu su odluku priopćili aktualnoj buzetskoj vlasti, koja je za kumu izabrala Zorku. Bila je silno uzbuđena i ugodno iznenađena jer do tada "obični ljudi" nisu mogli biti kumovi. Misiju kume obično su odrađivale žene predsjednika država ili nekih drugih važnih političara.

U Crvenoj sali kod makete broda: Zorka Krajcar, Claus Peter Offen i Marijan Pajalić (Memoria Pinguentina)

Učiteljica engleskog jezika u buzetskoj osnovnoj školi, aktivno se bavila politikom. Uz sve vrline potjecala je iz ugledne obitelji, pa je moguće i time motivirana odluka da upravo ona bude predstavnica Buzeta koja će razbiti o pramac bocu šampanjca. Sam čin krštenja bio je nešto posebno, od izbora jela i pića pa do, kasnije, ponašanja Jugolinije. Za svaku značajniju svečanost dobivala je pozive, a jednom ili dvaput godišnje Jugolinijina delegacija posjećivala je Buzet. Nije joj prošao rođendan, a da je se nisu sjetili. Imala je, čak, pravo na neograničeno putovanje svjetskim morima. Takva nagrada je bila nezamisliva, toliko da je bila neiskoristiva, prenio je Josip Krajcar. Nedugo nakon toga je obolila, a preminula je 1986. godine, u 43. godini života.

U buzetskoj delegaciji koja je prisustvovala velikom događaju, bili su još i predstavnici tadašnje općinske vlasti: Josip Cerovac, Milenko Nikolić i Anteo Jakac. Jakac se prisjetio kako je u Rijeku, na dok Viktora Lenca išao posebnim autom. Vozio je bačvicu od 50 litara vina, koju su Buzećani, uz veliku sliku Buzeta poklonili posadi broda.

Maketa broda "Buzet" (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Zapljena 10 tona droge

O brodu "Buzet" pisalo se kada su, u njegova dva kontejnera koje je iz pakistanskog grada Karačija dopremio u Veneciju, 1989. godine talijanska financijska policija i karabinjeri otkrili 10.388 kilograma hašiša vrijednog na crnom tržištu oko 70 milijardi tadašnjih dinara. Kako je prenio Glas Istre od 28. travnja 1989. godine, deset tona droge trebalo je zapravo stići u Rijeku i dalje kanalima za zapadnu Europu, ali je slučajno kontejnerski teret greškom iskrcan u Veneciji. Droga je otkrivena kada se prilikom iskrcaja nenamjerno oštetio jedan od kontejnera tipa "flat rack". Policajci u mjestu Mestre, gdje je kontejner pohranjen, primijetili su da iz dvostrukog dna kontejnera viri jutena vreća. Pozvani su policijski psi koji su se odmah u dvostrukom dnu dva kontejnera pronašli pogače hašiša omotane u celofan i jutu.

Jugolinijin brod "Buzet" tada je bio u najmu jedne nizozemske kompanije. Nakon Venecije brod je otplovio za Rijeku gdje se zadržao samo jednu noć da bi se zatim uputio prema Port Saidu. Na pitanje novinara za komentar, posada broda kao i zapovjednik Zlatko Uršičić, tvrdili su da nemaju nikakve veze s drogom, a slično je priopćenje stiglo i iz Jugolinije.

Povezane vijesti

• TEXTILE INSTALLATION Ajle Hebib Špoljarec u Buzetu
• ZAVIČAJNI MUZEJ BUZET: Zbirka fotografskih aparata i opreme
• "POTREBNOST NEPOTREBNOG": Kolažiranje koje upozorava na ovisnost o predmetima