Svjetska preporuka
Dva istarska gradića uvrštena među 11 najneobičnijih destinacija u Hrvatskoj
(Snimio Nikola Pušonjić)
Ugledni geografski portal WorldAtlas uvrstio je Grožnjan i Hum među 11 nekonvencionalnih hrvatskih destinacija koje preporučuje posjetiti tijekom 2026. godine. Istarski gradići izdvojeni su zbog umjetničke tradicije, glagoljaške baštine i običaja koji su se sačuvali do danas.
Hrvatska je turistima poznata po jadranskim plažama, kamenim gradićima i povijesnim znamenitostima, no WorldAtlas je ovoga puta pozornost usmjerio na manja mjesta koja se od uobičajenih odredišta razlikuju svojim pričama, tradicijama i krajolicima.
Na popisu 11 neobičnih hrvatskih mjesta našla su se dva iz Istre – Grožnjan i Hum. Svako od njih, navodi WorldAtlas, na vrlo malom prostoru čuva obilje posebnosti kakve je teško pronaći drugdje.
Grožnjan se iz gotovo napuštenog mjesta pretvorio u grad umjetnika
Grožnjan je predstavljen kao istarski gradić koji je nakon velikih demografskih promjena poslije Drugoga svjetskog rata mogao ostati tih i gotovo napušten. Umjesto toga, u njegove prazne kuće počeli su se useljavati umjetnici, a mjesto je tijekom 1960-ih izgradilo identitet Grada umjetnika.
Ta je preobrazba i danas vidljiva u brojnim galerijama i ateljeima smještenima u starim kamenim kućama. WorldAtlas posebno ističe Gradsku galeriju Fonticus, suvremene izložbe te umjetnička djela koja se mogu susresti tijekom šetnje srednjovjekovnim ulicama.
Grožnjan tijekom ljeta postaje osobito živ zahvaljujući radionicama i tečajevima za mlade glazbenike. Glazba tada izlazi iz zatvorenih prostora na trgove i ulice, pretvarajući cijeli gradić u svojevrsnu otvorenu pozornicu.
Kao dodatni razlog za posjet istaknuta je i Parenzana, nekadašnja uskotračna željeznička pruga između Trsta i Poreča. Njezina trasa danas privlači bicikliste i pješake, vodeći ih kroz tunele, vinograde i krajolik podno Grožnjana.
Hum čuva glagoljicu, stari način izbora župana i recept za bisku
WorldAtlas Hum predstavlja kao mjesto koje je steklo iznimno veliku reputaciju unatoč tome što ga je moguće obići za svega nekoliko minuta. Turistički se promovira kao najmanji grad na svijetu, no autori navode kako njegovi stari običaji i kulturna baština pružaju još zanimljivije razloge za posjet.
Hum se nalazi na jednom kraju Aleje glagoljaša, približno sedam kilometara duge staze koja ga povezuje s Ročem. Duž Aleje nalazi se 11 spomen-obilježja posvećenih glagoljici i njezinu značenju za hrvatsku kulturnu povijest.
Posebno mjesto zauzima tradicionalni izbor župana. Prema starom običaju, glasovi se bilježe urezivanjem znakova u drveni štap, odnosno raboš. Riječ je o tradiciji koja se znatno razlikuje od suvremenih izbora i predstavlja jednu od najprepoznatljivijih humskih posebnosti.
Uz Hum se veže i biska, istarska rakija aromatizirana imelom. U mjestu se održava i godišnja smotra rakija, na kojoj proizvođači predstavljaju različite vrste biske te drugih voćnih i biljnih rakija.
Srednjovjekovne zidine, glagoljaška baština, neobičan izbor župana i biska tako su, prema ocjeni WorldAtlasa, Humu osigurali mjesto među najoriginalnijim hrvatskim odredištima.
Od Kumrovca i Ludbrega do Imotskog i Lastova
Uz dva istarska gradića, WorldAtlas je na popis uvrstio još devet hrvatskih mjesta.
Kumrovec je izdvojen zbog Muzeja Staro selo i rodne kuće Josipa Broza Tita, dok je Ludbreg predstavljen kroz svoju titulu "središta svijeta" i Svetište Predragocjene Krvi Kristove.
Đurđevac se na popisu našao zahvaljujući Picokijadi, legendi o pijetlu i Đurđevačkim pijescima, a Varaždinske Toplice zbog rimskog termalnog kompleksa Aquae Iasae. Ozalj je izdvojen zbog staroga grada, hidroelektrane Munjare i povezanosti sa slikaricom Slavom Raškaj.
Nin je privukao pozornost ljekovitim blatom, solanom i crkvom svetoga Križa, dok su među posebnostima Sinja navedeni Sinjska alka, tvrđava i marijansko svetište. Imotski je uvršten zbog Modrog i Crvenog jezera, a Lastovo zbog prepoznatljivih fumara i višestoljetnog običaja Lastovskog poklada.
WorldAtlas zaključuje kako upravo lokalni običaji, legende i neobični krajolici pokazuju da hrvatska turistička ponuda ne počiva samo na plažama, dvorcima i srednjovjekovnim ulicama. Grožnjan i Hum pritom su još jednom dobili međunarodnu potvrdu da se nalaze među mjestima čija posebnost uvelike nadilazi njihove skromne dimenzije.
