Na livadama rta Kamenjak ovih se mjeseci ponovno odvija prizor koji je desetljećima bio dio svakodnevice, a danas ga sve rjeđe viđamo - stado ovaca koje uz pastira slobodno šeće i pase na otvorenom prostoru. Riječ je o aktivnosti u sklopu europskog projekta Central Bic, usmjerenog na obnovu tradicionalnog stočarstva i očuvanje travnjačkih staništa.

O ovcama svakodnevno brine 25-godišnji pastir Muhamed iz Maroka, dok je stado u vlasništvu Resula Malikija.

Ovce u pratnji pastira Marokanca (Snimio Igor Zenzerović)

- Ovi pašnjaci odlični su za ovce zbog kvalitete trave. Nema potrebe za dodatnom soli jer je ona već prisutna zbog mora, što im odgovara. Ovdje smo od 1. studenog i ostat ćemo do 9. travnja, a potom se vraćamo na Malu Učku. Ovcama odgovara da tijekom dana prođu što više terena - cijele dane su na ispaši, kaže nam Maliki.

Ovčar Resul Maliki (Snimio Igor Zenzerović)

Najprirodnije održavanje travnjaka

Upravo takav način ispaše, bez intenzivne mehanizacije, pokazao se kao najprirodniji način održavanja travnjaka, kojih na Kamenjaku ima oko stotinjak hektara. Time se sprječava njihovo zarastanje i čuva iznimno vrijedna bioraznolikost.

O važnosti ovakvog načina održavanja travnjaka govori i ravnatelj Javne ustanove Kamenjak Slobodan Belević.

Slobodan Belević, ravnatelj JU Kamenjak (Snimio Igor Zenzerović)

- To je, u principu, jako potrebno. Prije svega, riječ je o najprirodnijem obliku održavanja travnjaka, gdje je cilj što manji utjecaj čovjeka i minimalno korištenje tehnologije u košnji. Ispaša je prirodan način i ujedno povratak tradicionalnim oblicima upravljanja prostorom na Kamenjaku, kaže Belević dodajući kako su rezultati projekta već vidljivi.

- Izuzetno smo zadovoljni ovim projektom. Iako je formalno završen, nastavljamo dalje s ovom pričom i nadamo se još većem obuhvatu. Nakon sezone planiramo ponovno vratiti ovce na područje, uz boškarine koji su već tradicionalno prisutni, najavljuje.

Povratak ovaca posebno je zanimljiv i posjetiteljima, uključujući i učenike Osnovne škole Banjole koji su Kamenjak posjetili u sklopu terenske nastave, a koje je ovaj susret s prirodom i tradicijom posebno dojmio. Kako su ispričali Nina, Ana Lena, Tia i Luka, tijekom posjeta naučili su mnogo o ovim mirnim životinjama, ali i o zaštićenim biljnim vrstama koje su imali priliku vidjeti šetajući po livadi.

(Snimio Igor Zenzerović)

(Snimio Igor Zenzerović)

S oduševljenjem su nabrajali cvijeće i biljke koje su prepoznali, ističući kako rado dolaze na Kamenjak - ne samo ljeti zbog kupanja, već i u proljeće kada priroda posebno dolazi do izražaja. Ovce su promatrali s distance znatiželjno, ipak ne želeći smetati životinjama, a neki su se poslužili i dalekozorom kako bi ih bolje promotrili.

Kroz projekt Central Bic, prijavljen kroz program Interreg Central Europe, na području Kamenjaka provode se konkretne aktivnosti usmjerene na obnovu tradicionalnih praksi.

- Specifične aktivnosti na Kamenjaku uključuju uređenje tora s nadstrešnicom za ovce, najam stada koje održava travnjake ispašom, kao i uključivanje boškarina u ispašu na tim površinama, kaže Leo Stern Racan. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 2,3 milijuna eura, od čega se 80 posto financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a važno je reći i da u njemu sudjeluje 12 partnera iz osam zemalja. Cilj tog projekta je očuvanje bioraznolikosti s naglaskom na stočarstvo, poljoprivredu, posebno maslinarstvo, te integraciju s održivim turizmom.

Leo Stern Racan (Snimio Igor Zenzerović)

Uz ovce, važan dio priče na Kamenjaku već godinama su i boškarini - autohtono istarsko govedo koje na ovom području boravi od 2012. godine. Upravo u sklopu projekta Central Bic dodatno je unaprijeđena njihova infrastruktura, odnosno obnovljena su dva tora, o čemu nam detaljnije govori glavni čuvar JU Kamenjak Aljoša Ukotić.

- Tor gdje se trenutno nalaze boškarini, ima površinu od 1.200 četvornih metara i nadstrešnicu. U blizini se nalazi još jedan tor, površine 3.000 četvornih metara, s poluzatvorenom nadstrešnicom. Kada ovce odu na ispašu na Učku, boškarini se sele u taj veći tor. Kroz projekt smo osigurali i električnog pastira te svu potrebnu popratnu opremu za dolazak ovaca, objašnjava Ukotić.

Boškarini su na Kamenjaku od 2012. godine, a njihovo održavanje zahtijeva stalnu brigu i organizaciju. Kao i ovce, i oni imaju važnu ulogu u održavanju travnjaka, a na ispašu idu svaki dan kad nije kiša.

- Pozvao bih posjetitelje da ih dođu vidjeti - najčešće su na ispaši u popodnevnim i predvečernjim satima. Mirni su i bezopasni, kreću se u liniji i imaju oko 500 metara do same ispaše, gdje koriste površinu od oko tri hektara. Ta je staza već gotovo 15 godina dobro utabana. Nalaze se blizu mora, pašnjaka ima dovoljno i uvjeti su im dobri, govori.

Glavni čuvar Aljoša Ukotić (Snimio Igor Zenzerović)

- Kamenjak ima 400 hektara, a od toga je skoro 100 hektara pašnjačkih površina. Boškarini nam pomažu, ali posebno je važna reintrodukcija ovaca. Nakon pet-šest godina bez ovaca, uspjeli smo ih kroz ovaj projekt vratiti. Ove godine bile su ovdje četiri mjeseca, a kroz nove projekte osigurana je mogućnost njihova dolaska i u sljedeće dvije godine. Nadam se da ćemo u budućnosti imati snage samostalno svake godine osigurati četiri do šest mjeseci ispaše, s minimalno stotinjak ovaca. Kamenjak je zaštićen upravo zbog travnjaka i dio je mreže Natura 2000, pa je njihovo održavanje naša obveza. Ne možemo sve održavati ljudskim radom - ovce su nam produžena ruka, rekao bih čak i važnije od nas u tom procesu. Riječ je o velikim površinama koje nije moguće održavati ni velikim brojem ljudi ni mehanizacijom, koja ovdje ionako nije dopuštena, ističe Ukotić.

Čak 600 biljnih vrsta

Kamenjak je posebno vrijedan zbog svoje bioraznolikosti.

- Imamo oko 600 biljnih vrsta, među kojima i tridesetak vrsta orhideja, od kojih su dvije endemske - istarska i pulska kukavica. Upravo zato su ovce važne - ne samo za održavanje postojećih travnjaka, nego i za otvaranje novih površina koje su desetljećima zarastale, dodaje.

(Snimio Igor Zenzerović)

Nekada je, podsjeća, stočarstvo na ovom području bilo znatno razvijenije.

- Prije četrdesetak godina ovdje je bilo 400 do 500 ovaca jer su se ljudi bavili stočarstvom. To je s vremenom gotovo nestalo, ali zahvaljujući ovom projektu uspjeli smo dio toga vratiti, kaže Ukotić, uz napomenu da se u narednom razdoblju planira dodatno jačanje edukativne komponente.

- Postavit ćemo edukativne table uz torove kako bi posjetitelji mogli saznati više o boškarinima, ali i o tradicionalnom ratarstvu i načinima na koje se nekada obrađivala zemlja, kaže, istaknuvši da je važno mlađe generacije upoznati s tim dijelom naše baštine.

Boškarin popije do 80 litara vode dnevno

Briga o životinjama na Donjem Kamenjaku podrazumijeva i ozbiljne logističke izazove.

- Boškarini, uz ispašu, tijekom godine pojedu oko 40 tona sijena i slame. Vodu moramo dovoziti jer na Kamenjaku nema vodovodne mreže. Jedan boškarin ljeti može popiti 70 do 80 litara vode dnevno, što za sedam grla iznosi oko pola kubika vode dnevno. Sve to zahtijeva stalnu organizaciju i nadzor, kaže nam Aljoša Ukotić.

(Snimio Igor Zenzerović)

Sijeno dolazi s područja ispod Učke, čime se dodatno osigurava kvaliteta i ekološka održivost.

Pripreme za sezonu

Uz pripreme za sezonu, Javna ustanova Kamenjak provodi i aktivnosti u sklopu projekta "Obnova i očuvanje ciljnih staništa i vrsta zaštićenih područja i područja ekološke mreže poluotoka Kamenjak i okolnog akvatorija" kroz koji su osigurana značajna bespovratna sredstva. O njima nam govori ravnatelj ustanove Slobodan Belević.

- Po pitanju tog projekta aktivnosti su stvarno mnogobrojne. Imamo u planu kroz tri godine odobrenih milijun i 890 tisuća eura bespovratnih sredstava. Uložit ćemo u istraživanja, nabavku strojeva i opreme za održavanje područja, protupožarnu zaštitu, edukaciju zaposlenika i posjetitelja. Izuzetno smo zadovoljni jer nam je sve prihvaćeno i prepoznati smo kao bitan faktor u zaštiti prirode i u poticanju lokalnog stanovništva i tradicionalnih djelatnosti, rekao je Belević.

Uz pozitivne učinke na zaštićeno područje, jedan od prioritetnih ciljeva je i uključivanje što većeg broja dionika u projekt - korisnika područja s kojima ćemo osigurati bolje poznavanje, obnovu, očuvanje i održivo korištenje prostora. Tu je prvenstveno lokalno stanovništvo, mnogobrojni stručni istraživači, vatrogasci, lovci, ronilački klubovi i svi ostali koji svojim djelovanjem mogu utjecati na područje. Svima im se zahvaljujemo te nas veseli daljnja suradnja. Također, zahvalio bih se i zaposlenicima JU Kamenjak bez kojih realizacija ovakvih vrijednih projekata ne bi bila moguća, poručio je Belević.

Jedna od tema koja se iz godine u godinu ponavlja jest stanje prometnica unutar zaštićenog područja. Prašina, gužve i dotrajali putovi problem su na koji upozoravaju i posjetitelji i lokalno stanovništvo, no rješenje još nije doneseno.

(Snimio Igor Zenzerović)

- To je već godinama bolna točka. Problem je usklađenje prostornih planova s ekološkim materijalima. Danas takvi materijali postoje, ali moramo pribaviti sve potrebne certifikate i imati dokaz da je riječ o ekološkom proizvodu koji stvarno funkcionira. Nema smisla da radimo puteve s neekološkim materijalima koji će se za dvije godine opet pohabati, rekao je.

Dodaje kako se trenutačno provodi istraživanje tržišta kako bi se pronašlo najbolje rješenje.

- Ne mogu sa sigurnošću reći kada će se to realizirati, ali aktivno radimo na tome. Pokušat ćemo barem glavnu prometnicu stabilizirati, da se smanji prašina i da sve bude urednije, zaključio je ravnatelj.

Povezane vijesti

• Ministarstvo: Za centre za posjetitelje 6,5 mil. kn
• Od 2. svibnja dnevna ulaznica sa 40 na čak 80 kuna!
• NESTALI NOVAC IZ JU KAMENJAK IZ 2018. Još nije otkriveno koliko je javnog novca netko stavio u privatni džep, ni tko su bili pojedinci uključeni u lanac prevare