Zahvaljujući podršci Istarske županije, na inicijativu liječnice Kristine Đuherić, već godinu dana djeluje Savjetovalište za rane pri Istarskim domovima zdravlja Istarska županija posljednjih godina aktivno podržava projekte koji poboljšavaju skrb za pacijente i pomažu zdravstvenim djelatnicima da razvijaju svoje ideje. U tom duhu, krajem 2024. otvoreno je Savjetovalište za rane pri Istarskim domovima zdravlja (IDZ) na adresi Palladiova 22 na Verudi u Puli, koje se u kratkom roku pokazalo kao zaista vrijedan i potreban oblik skrbi unutar primarne zdravstvene zaštite.

Savjetovalište je namijenjeno pacijentima kojima je potreban savjet u procjeni i liječenju rana, uključujući kronične rane poput dekubitusa i ulkusa, rane nakon operacija, dijabetičke rane, opekotine te druga oštećenja kože. Osim medicinske skrbi, pacijentima se pruža savjetovanje o pravilnoj njezi rana, prevenciji komplikacija, pravilnom korištenju obloga, kao i o kompresijskoj terapiji. Prostor je opremljen svom potrebnom medicinskom opremom, uključujući i kadicu s tušem za pranje rana, a poseban naglasak stavljen je na edukaciju pacijenata o pravilnoj higijeni, što je jedan od ključnih preduvjeta uspješnog liječenja.

Praćenje i edukacija

Savjetovalište za rane nastalo je na inicijativu liječnice Kristine Đuherić, kao dio nastojanja da se u okviru primarne zdravstvene zaštite organizira sustavnija i dostupnija skrb za pacijente s kroničnim ranama.

- U svakodnevnom radu posljednjih 10 godina u primarnoj zdravstvenoj zaštiti često sam se susretala s pacijentima koji imaju kronične rane koje teško cijele i značajno narušavaju kvalitetu života. Spomenute pacijente prati dugogodišnja stigma zbog zavoja na nogama najčešće, neugodnih mirisa rana itd. Upravo me ta potreba za olakšavanjem svakodnevnice toj grupi pacijenata i boljom organizacijom skrbi potaknula da pokrenem Savjetovalište za rane u sklopu Istarskih domova zdravlja. Ideja je bila omogućiti pacijentima stručnu procjenu rane, pravilno liječenje, kontinuirano praćenje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te povezivanje svih dionika koji sudjeluju u procesu cijeljenja rana, rekla je Đuherić. Medicinska sestra Megi Selak, dugogodišnja djelatnica u zdravstvenoj njezi u kući, uključila se u projekt od samog početka te je danas, uz liječnicu Đuherić, ključna članica malog tima koji vodi savjetovalište.

Đuherić dodaje kako se već nakon prve godine i pol rada pokazalo da je ovakav pristup iznimno koristan.

(Snimio Milivoj Mijošek)

- Pacijenti dobivaju prostor i vrijeme samo za njih (u čekaonici Savjetovališta imaju priliku razgovarati jedni s drugima bez stigme), redovito praćenje i edukaciju o njezi rane, a dobra suradnja tima iz Savjetovališta za rane, izabranih liječnika opće medicine, kolega iz zdravstvene njege u kući i patronažne djelatnosti omogućuje cjelovit pristup liječenju. Reakcije pacijenata su vrlo pozitivne, zahvalni su na trudu i angažmanu, te pratimo kod više od polovice pacijenata koji koriste usluge savjetovališta značajan pomak u cijeljenju dugogodišnjih rana, a kod nemalog broja smo postigli i potpuno cijeljenje. Moram napomenuti da bez velikog angažmana sestre Megi i mene, izvan redovnog rada, ovo ne bi bilo moguće, a sve proizlazi iz ljubavi prema poslu i empatije te želje za boljitkom. Rad u savjetovalištu prilagođavamo potrebi pacijenata odnosno rana, naglašava Đuherić.

Za potrebe rada Savjetovališta, pronađen je prostor od 13 četvornih metara koji zadovoljava sve uvjete - pristupačnost osobama s invaliditetom, mogućnost ventilacije i ugradnje tuša te blizinu parkirališta. U suradnji s domarskom službom ugrađena je tuš-kadica i prilagođen prostor, a nabavljena je i potrebna oprema - kolica, zavojni materijal, sterilizator, računalo, printer te hidraulična stolica koja omogućuje udoban položaj pacijenta i, prema potrebi, ležeći položaj. Prostor je dodatno opremljen germicidnom lampom, sredstvima za dezinfekciju i sustavom za zbrinjavanje infektivnog otpada.

Na pitanje koliko je bilo izazovno pokrenuti ovakav projekt unutar sustava primarne zdravstvene zaštite, Đuherić kaže:

- Kao i kod većine projekata u zdravstvenom sustavu, od ideje do realizacije potrebno je određeno vrijeme jer treba uskladiti organizaciju rada, uključiti različite službe i osigurati podršku sustava. Ipak, potreba za organiziranom skrbi za pacijente s kroničnim ranama bila je vrlo jasna, pa je ideja relativno brzo dobila podršku. Svake godine Istarska županija daje priliku zdravstvenom kadru izložiti ideju za nešto novo ili unapređenje postojećeg, tako sam iskoristila tu priliku, a Istarska županija i Istarski domovi zdravlja prepoznali su važnost ovakvog oblika skrbi za pacijente. Zahvaljujući toj institucionalnoj podršci bilo je moguće pokrenuti projekt i omogućiti da Savjetovalište postane dostupno pacijentima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koje je u potpunosti besplatno za pacijente, napominje Đuherić.

Pacijenti u savjetovalište najčešće dolaze na preporuku svojih izabranih liječnika, uz prethodni telefonski ili e-mail kontakt, ali i samoinicijativno te na preporuku liječnika iz Opće bolnice Pula ili privatnih ambulanti. Zbog redovnih obveza savjetovalište radi u poslijepodnevnim terminima, dva do tri puta tjedno, najčešće u prekovremenom radu, prema potrebama pacijenata.

Na pitanje jesu li kronične rane pomalo "nevidljiv" problem zdravstvenog sustava, Đuherić kaže kako se o toj temi još uvijek premalo govori u javnosti.

- O njima se u javnosti govori manje nego o nekim drugim bolestima, iako mogu značajno narušiti kvalitetu života pacijenata i zahtijevaju dugotrajno i strpljivo liječenje. Pri tome je važno naglasiti da je svaki pacijent, kao i svaka rana, specifična i zahtijeva individualan pristup. Ključno je na vrijeme prepoznati i ukloniti slabe točke u procesu cijeljenja - od pravilne higijene, pravilnog korištenja kompresivne terapije i adekvatne prehrane, do utjecaja polipragmazije i brojnih kroničnih bolesti koje pacijenti često imaju. Jednako je važno jasno definirati o kakvoj se vrsti rane radi kako bi se odabrao odgovarajući način liječenja. Važan dio skrbi je i redovito praćenje rane, jer se tijekom liječenja često moraju prilagođavati terapija i način njege. Pacijentu je pritom iznimno važno pružiti osjećaj sigurnosti - da ima mjesto gdje se može javiti, dobiti stručan savjet i kontinuiranu podršku tijekom cijelog procesa cijeljenja, poručuje liječnica.

U savjetovalište se, kaže, pacijenti najčešće javljaju zbog kroničnih rana poput venskih i arterijskih ulkusa potkoljenice, dijabetičkog stopala, dekubitusa, egzulceriranih karcinoma, limfedema te akutnih rana, najčešće opeklina.

Na pitanje gdje zapravo nastaje najveći problem kod kroničnih rana - dolaze li pacijenti prekasno, nedostaje li edukacije ili je riječ o nedovoljno organiziranoj skrbi - Đuherić kaže kako problem nastaje na više razina.

- Često pacijenti dolaze prekasno jer sami pokušavaju ranu liječiti kod kuće ili ne prepoznaju koliko je važno potražiti stručnu pomoć na vrijeme. S druge strane, edukacija pacijenata i njihovih obitelji o pravilnoj njezi rana još uvijek nije dovoljno zastupljena. Zdravstveno osoblje u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti često zbog preopterećenosti sustava i nedostatka vremena ne može posvetiti rani adekvatnu pažnju, a za pravilno liječenje kronične rane potrebno je minimalno 45 minuta po pacijentu svaki put. U praksi smo često zatrpani različitim medicinskim tretmanima i oblogama, dok su zanemarene osnovne postavke holističkog pristupa pacijentu - pravilna higijena, kompresivna terapija, prehrana, edukacija zdravstvenog osoblja i jačanje zdravstvene pismenosti pacijenata. Upravo zato je važna organizirana skrb kroz savjetovalište, gdje pacijent dobiva individualan pristup i kontinuirano praćenje cijelog procesa cijeljenja, objašnjava Đuherić.

Važnost komunikacije i edukacije

U prvoj godini rada pregledana su 22 pacijenta, od kojih se osam aktivno prati, a četiri kronične rane uspješno su zatvorene nakon jedne do tri godine trajanja.

- Izuzetno je važna komunikacija zdravstvenog osoblja koje je uključeno u liječenje rana na razini primarne zdravstvene zaštite, kao i povezanost sa sekundarnom razinom, svjedoci smo toga u ovih godinu dana i vjerujem da smo na dobrom putu, zaključuje Đuherić.

U radu savjetovališta važnu ulogu ima i edukacija. Istarska podružnica Hrvatske liječničke komore donirala je ABI uređaj, čime je omogućena objektivna procjena arterijskog protoka, a organizirana su i stručna predavanja te radionica kompresivne terapije za djelatnike IDZ-a u suradnji s doc. dr. Tamarom Sinožić i doc. mag. Mirnom Žulec. Savjetovalište je svoj rad predstavilo i na stručnim skupovima, uključujući međunarodni kongres Udruge za rane u Zagrebu, gdje su uspostavljene suradnje s domaćim i stranim stručnjacima. Planovi za budućnost uključuju povezivanje sa Savjetovalištem za prehranu Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, suradnju s psihološkom službom IDZ-a, izradu protokola i standarda za sve ispostave te prikupljanje epidemioloških podataka za područje Istre.

Usluge Savjetovališta su besplatne

Glavni ciljevi savjetovališta su poboljšati kvalitetu života pacijenata, stručno i učinkovito zbrinjavati akutne i kronične rane te smanjiti bol i uspješno kontrolirati kroničnu bol u suradnji s liječnicima obiteljske medicine.

(Arhiva Glasa Istre)

Jednako važan cilj je povećati zdravstvenu pismenost pacijenata i njihovih njegovatelja, smanjiti potrebu za upućivanjem u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i bolničke hospitalizacije, ali i racionalnije koristiti medicinski materijal kako bi se smanjili ukupni troškovi sustava. Rad Savjetovališta temelji se na međunarodno priznatim smjernicama i standardiziranim protokolima (EWMA, WUWHS, NICE), uz individualizirani pristup svakom pacijentu i svakoj rani. Kako bi kvaliteta rada bila u potpunosti usklađena s najnovijim preporukama, liječnica je trenutno u procesu dodatne edukacije iz područja modernog zbrinjavanja rana, kompresivne terapije i dijagnostike perifernog arterijskog protoka.

U praksi se pokazalo da je ovakav način rada i organizacijski i financijski opravdan
model u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Zahvaljujući sustavnom praćenju pacijenata smanjen je broj upućivanja u specijalističke ambulante, osobito u vaskularnu ambulantu Opće bolnice Pula, rjeđe dolazi do hospitalizacija zbog komplikacija kroničnih rana, a potrošnja obloga i medicinskog materijala postala je racionalnija jer se terapija planira ciljano i prema stvarnim potrebama pacijenta. Sve usluge Savjetovališta pritom su u potpunosti besplatne.

O doktorici Kristini Đuherić

Kristina Đuherić nakon studija na Medicinskom fakultetu u Rijeci odlučila se za
obiteljsku medicinu, kojom se, kako kaže, željela baviti od samog početka. U Istarskim domovima zdravlja radi od 2016., gdje je nositeljica tima ambulante obiteljske medicine u Barbanu.

Tijekom karijere bila je uključena i u rad uprave - najprije kao pomoćnica ravnatelja za kvalitetu, zatim kao vršiteljica dužnosti ravnatelja, a potom i zamjenica ravnatelja. Danas se, zbog rada u ambulanti, palijativnoj skrbi i Savjetovalištu za rane, u potpunosti posvetila kliničkom radu.

Uz zbrinjavanje akutnih i kroničnih rana, posebno područje njezina interesa je palijativna skrb, kojoj se posvećuje kroz svakodnevni rad s pacijentima.

*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom

Povezane vijesti

• "OVO JE KAO NAŠE DRUŠTVO. RASULO!": Robna kuća na Verudi je poluprazna, pokretna vrata ne rade već 15 dana
• Komunalni redari obišli zapuštenu zgradu: ROBNA KUĆA NA VERUDI JE NEOPASNA
• PROJEKTI NA VIDIKOVCU, VERUDI, STOJI I SISPLACU: Grade se parkirališta i novi kružni tokovi. Direktor Pulaprometa Igor Škatar govorio o dodatnim  autobusnim linijama