Kapaciteti za odlaganje otpada u nekim područjima u Hrvatskoj približavaju se granicama, a istodobno se traže prijelazna i dugoročna rješenja. Split se suočava s ograničenjem kapaciteta na Karepovcu, Zagreb na Jakuševcu, a Kaštijun u Istri rješava problem biootpada. Institucije ističu da su odvajanje otpada, edukacija građana i izgradnja novih centara ključni za smanjenje pritiska na postojeća odlagališta.

O zbrinjavanju otpada u Splitu, Zagrebu, Istarskoj županiji i općenito u Hrvatskoj, izgradnji centara za gospodarenje otpadom, poštivanju ciljeva koje je odredila EU - govorili su u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" Andrija Čaljkušić, direktor splitske "Čistoće", Davor Vič, direktor zagrebačke "Čistoće", Mirko Budiša, zamjenik ravnatelja Fonda za zaštitu okoliša i Anja Ademi, direktorica Centra za gospodarenje otpadom Kaštijun.

Budiša: Split mora raditi na mjerama odvojenog prikupljanja otpada 

Prije nekoliko tjedana bio je sastanak ministrice s gradonačelnikom, županom i predstavnicima gradova i općina koji odlažu otpad na Karepovcu, kazao je Mirko Budiša. To je generalni smjer kojim treba ići, kazao je, kako bi se premostio period do otvaranja Lećevice, čiji se početak rada očekuje 2028. godine.- Fond će raspisati natječaj vrijedan 60 milijuna eura gdje će se moći aplicirati i za opremu za odvojeno prikupljanje otpada, opremu za smanjivanje nastanka otpada, kamione za odvoz otpada. Tu će se moći modernizirati i sortirnice otpada, reciklažna dvorišta, ali isto tako imat ćemo i poziv za smanjivanje biootpada vrijedan 2,5 milijuna eura u javnim ustanovama i jedan natječaj od 3 milijuna eura vezan uz sanaciju odlagališta, kazao je Budiša.

Istaknuo je da Split mora raditi na mjerama odvojenog prikupljanja otpada kako bi se smanjio pritisak na Karepovac i to posebno u ljetnim mjesecima. Split i Čistoća trebat će vidjeti u kojoj mjeri se može postojeći kapacitet odlagališta Karepovac koristiti. Osim toga, u cijelu priču, kazao je, uključit će se i tvrtke koje gospodare otpadom kako bi dio otpada preuzimale i obradile ga, odnosno reciklirale.

Odgovarajući na pitanje što se čekalo do sada i jesu li ti natječaji mogli biti i ranije raspisani, kazao je da su oni kontinuirani.

- Svake godine postoje natječaji i to ne samo Fonda, nego postoje značajna sredstva i iz drugih europskih fondova koje naše resorno ministarstvo raspisuje, kazao je.

- Uloga države je da pomogne u sufinanciranju, u tehničkoj pomoći, ali sve operativne mjere se moraju provesti na nižoj lokalnoj razini, rekao je.

Vič: Zagreb je u manje nepovoljnom položaju nego Split

Govoreći o tome može li se Zagrebu dogoditi situacija s odlaganjem otpada kao što je to slučaj u Splitu, Davor Vič je kazao da je Zagreb u manje nepovoljnom položaju nego Split.

- I mi brojimo zadnje razdoblje odlaganja na Jakuševcu, kao što je bilo i planirano. Trenutačne procjene, koje su vrlo konzervativne, govore nam da do kraja 2029. godine još imamo prostora za odlaganje ovom dinamikom, rekao je Vič.

Naglasio je da Zagreb u zadnje tri godine smanjuje količinu miješanog komunalnog otpada. Nakon što su mjere uvedene potkraj 2022. godine, količina otpada je već u prvoj godini pala za četvrtinu.

- Nemamo puno vremena, od toga ne bježimo, ali se upravo zato i Centar za gospodarenje otpadom odvija. Trenutačno se aktivnosti odvijaju po dinamici koja je planirana. Studija utjecaja na okoliš je napravljena. Očekujemo lokacijsku dozvolu, paralelno s time radi se glavni projekt koji je zapravo podloga za javni natječaj za odabir izvođača građevinskih radova i same tehnologije, a time i izvedbenog projekta.

- Očekujemo da bi 2027. i 2028. godinu imali izvedbu radova i kraj 2028. dočekali s Centrom koji kreće u tzv. pokusni, odnosno probni rad koji svi centri za gospodarenje otpadom moraju proći kako bi se tehnologija prilagodila i kako bi onda napokon mogli zaprimati planiranih 395.000 tona, naglasio je Vič.

Napravljena je, kaže, i projekcija što će se događati s otpadom do 2060. godine - po pitanju odvajanja otpada i količina.

Kaštijun se suočava s preopterećenjem u ljetnim mjesecima

Centar za gospodarenje otpadom Kaštijun postoji već sedam godina. Međutim, građani Medulina i jednog dijela Pule su izuzetno nezadovoljni i nedavno su ponovno prosvjedovali pred gradskom upravom zbog neugodnih mirisa koji dolaze i koji im značajno otežavaju život. Grad Pule obećao pomoći kao većinski vlasnik.

Anja Ademi kazala je kako potpuno razumije probleme zbog neugodnih mirisa.

- S njima se suočavamo svaki dan i radimo na poboljšanju u svim dijelovima procesa. Važno je naglasiti da Kaštijun nije zakazao tehnologijom (..) nego se suočavamo s preopterećenjem, količinom i kvalitetom otpada koji se događa u ljetnim mjesecima, izjavila je.

Zajedno sa svim komunalnim društvima u Istarskoj županiji partnerski pristupaju tom problemu. Radimo na tome da se prikuplja biootpad. Sva komunalna društva u Istarskoj županiji su to već započela i mi očekujemo rezultate u što kraćem roku, izjavila je.

Problem je, kaže, sezonalnost. U okviru projektne dokumentacije bilo je planirano da će se biootpad prikupljati u kućanstvima i davati oporabitelju.

- Taj dio nije pratio ritam izgradnje CGO-a i to je problem s kojim se suočavamo danas. Baš zbog toga mislim da je politički veliki pritisak na komunalna društva da što više odvajaju biootpad i ti rezultati bi trebali biti vidljivi u vrlo kratkom roku, dodala je.

Komentirajući tu situaciju Budiša je rekao da onda kada se projektirao Centar, išlo se s nekim stopama odvojnog prikupljanja otpada, ali da ti ciljevi očito nisu dosegnuti. Istarska županija je na razini 37% odvojnog prikupljanja otpada, a trebala bi biti na 55%. Upravo ta razlika, kaže, čini dodatni pritisak na sam Centar Kaštijun. 

- Tijekom ljetnih mjeseci, kada nastaje veća količina otpada, prvenstveno taj biootpad, koji je najproblematičnija sastavnica komunalnog otpada, ne odvaja se, ne daje se oporabiteljima, nego se predaje u Centar i zbog toga je Centar Kaštijun primoran sve te viškove voziti na obradu izvan Istarske županije, rekao je.

"Najvažnije je da bude što manja razlika između zatvaranja Karepovca i otvaranja Lećevice"

U vezi s odlaganjem otpada Čaljkušić smatra da je i dalje potrebna edukacija građana. Oni su, kaže, početak u tom lancu koji utječe na samo odlagalište. S većim odvajanjem otpada, tvrdi, produljio bi se vijek trajanja Karepovca i time bi troškovi Čistoći, a i građanima bili manji. 

- Najvažnije je da ta razlika između zatvaranja Karepovca i otvaranja Lećevice bude što manja kako bi nama svima troškovi bili manji, rekao je.

Županijski centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije "Lećevica" trebao bi se realizirati 2028. godine. Iako je u vezi s tim bilo mnogo zastoja, Čaljkušić je optimističan i napominje da se za projekt očekuje odabir izvođača u nekoliko mjeseci. Rok trajanja radova je 18 mjeseci. Misli da se u vezi s tim došlo pred sam kraj i da kašnjenje ne bi trebalo biti veliko.

"Najgora predrasuda je da sav otpad završava na istom mjestu"

Jedna od najgorih predrasuda građana je kad kažu da neće odvajati otpad, jer da sve završi na istom mjestu, tvrdi Vič i dodaje da to nije istina, jer da su sustav, državne inspekcije i zakonski propisi posloženi tako da otpad ne smije završavati na jednom mjestu.

U Zagrebu nema problema ondje gdje su spremnici za odlaganje otpada pod ključem, ali ih ima ondje gdje su spremnici na javnim površinama, tvrdi Vič. Podsjetio je da za drugi slučaj postoji mogućnost izgradnje tipskog boksa, a grad Zagreb bi troškove refundirao. Apelira na predstavnike suvlasnika stanara da se aktiviraju u vezi s tim pitanjem.

Kako Kaštijun rješava problem neugodnog mirisa?

Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun u proteklih sedam godina, kaže Ademi, dosegnuo je tu razinu da se o njemu više ne govori kao o odlagalištu, već je postao tvornica, a otpad je sada - resurs. Kvaliteta ulazne sirovine određuje kvalitetu suživota s lokalnom zajednicom. Najveći izazov je, kaže, sezonalnost i udio biootpada u miješanom komunalnom otpadu.

U slučaju da se i ovoga ljeta počne stvarati smrad koji će smetati građanima, Ademi je objasnila na koji način će se to nastojati spriječiti.

- Dužni smo preuzeti i obraditi sav miješani komunalni otpad kojega donose komunalna društva. Mi ćemo, kao i do sada, pokušati se najbolje organizirati da to napravimo u našem Centru. Ono što ne možemo obraditi, a kako bi smanjili neugodne mirise, obrađivat ćemo na drugim lokacijama, kazala je Ademi.

"Najveći izazov je zaštita okoliša"

Hrvatskoj je cilj bio da 2020. godine reciklira minimalno 50% od ukupne mase komunalnog otpada. Prema podacima iz 2024. odvojeno prikupljanje otpada je 49%, a recikliranja 38%.

- Bitan je krajnji cilj koji nas čeka 2035. godine, kada Hrvatska treba reciklirati 65% komunalnog otpada, a do 10% otpada će se moći odlagati na odlagališta, kazao je Budiša.
Vič ne smatra da Hrvatska zbog infrastrukture kaska za EU oko pitanja odlaganja otpada. Fond za zaštitu okoliša je, kaže, sudjelovao i osiguravao izvore financiranja za nabavu sve bazične infrastrukture. Ako je to bila izlika prije nekoliko godina, onda danas, tvrdi Vič, to više nije slučaj.

Najveći izazov danas je tema zaštite okoliša, pa i gospodarenje otpadom, rekao je. Vidimo što se danas događa. Najmoćnije države izlaze iz klimatskog sporazuma i mislim da tu temu moramo vratiti u javni diskurs, kroz edukaciju, kroz upozoravanje što se može dogoditi ako budemo kaskali.

Cijeli prilog pogledajte na stranicama HRT-a.

Povezane vijesti

• UMJESTO PREDVIĐENIH 400, DNEVNO STIŽE 200 TONA OTPADA VIŠE! S KAŠTIJUNA SE ŠIRI NESNOSAN SMRAD: Mještani Pomera, Banjola, Medulina i Vinkurana guše se u mirisu ustajalog smeća već mjesecima
• U SKUPŠTINI ISTARSKE ŽUPANIJE KIPILO ZBOG KAŠTIJUNA: Župan Radin priznao odgovornost. Grünbaum: To je ekološki kriminal. Radolović Rosanda: Kaštijun je crna rupa Istre!
• Zabrinuta čitateljica: KOD MENE NA VALMADAMA NIČE NOVI KAŠTIJUN. VIDJELA SAM I AZBEST. Provjerili smo o čemu se radi...