(Snimio Milivoj Mijošek)
Saborski zastupnik poručio je da je prijenos posmrtnih ostataka biskupa Jurja Dobrile iz Trsta u Poreč, održan prije nekoliko dana, snažna poruka o identitetu, kontinuitetu i političkoj odgovornosti današnje Hrvatske, naglasivši da taj čin nadilazi crkveni i povijesni okvir te obvezuje na odgovorne politike za budućnost.
U svom govoru u Hrvatskom saboru zastupnik Anton Kliman je izrazio zahvalnost svima koji su sudjelovali u organizaciji i realizaciji čina prijenosa posmrtnih ostataka biskupa Dobrile, od Hrvatske biskupske konferencije i Porečko-pulske biskupije do brojnih pojedinaca, ističući njihovu predanost i ustrajnost. Ocijenio je kako je riječ o "velikom događaju i velikom danu za Istru i Hrvatsku, koji je svojim značenjem i važnošću uvelike nadilazio minutažu koja mu je bila posvećena u javnom prostoru".
(Snimio Milivoj Mijošek)
"Juraj Dobrila nije bio preduvjet hrvatske Istre. On je bio njezin izraz i odraz", poručio je Kliman, naglasivši da je Dobrila bio biskup Hrvatima i Talijanima, ali uvijek i nepokolebljivi hrvatski sin. Kao glas hrvatskog naroda u Istri, u vremenima kada taj glas nije bio ravnopravno priznat, Dobrila je otvorio prostor hrvatskom jeziku, pismenosti i javnom djelovanju.
Kliman je podsjetio da je upravo tim djelovanjem Dobrila dao temelj kasnijim političkim i društvenim procesima, od narodnjačkih i pravaških nastojanja do domoljubnog antifašizma, koji su kulminirali Pazinskim proglasom i odlukama o sjedinjenju Istre s maticom domovinom Hrvatskom 1943. godine. Iako je njegova simbolička vrijednost prepoznata i time što se nalazio na novčanici od 10 kuna, zastupnik je istaknuo da "njegov stvarni značaj za Hrvate u Istri nadilazi svaku novčanu i materijalnu vrijednost".
Poseban naglasak u stavljen je na Dobrilino razumijevanje uloge znanja i obrazovanja. "Narod se ne čuva parolama, nego sposobnošću razumijevanja svijeta oko sebe", istaknuo je Kliman, podsjećajući da se Dobrila borio za školu, jezik, pismenost, tisak i obrazovanje na materinjem jeziku, svjestan da narod koji ne razumije stvarnost lako postaje objekt tuđih odluka.
Tu je povijesnu poruku Anton Kliman jasno povezao sa suvremenim političkim izazovima. Borba za pismenost i školu u 19. stoljeću, naglasio je, danas se nastavlja kroz borbu za znanja i kompetencije koje omogućuju slobodu u 21. stoljeću. "Naša je zadaća da mladi budu digitalno i informatički pismeni, da govore strane jezike, da budu financijski obrazovani i sposobni koristiti suvremene tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju, uz kritičko razmišljanje i vlastitu prosudbu", istaknuo je.
(Snimio Milivoj Mijošek)
U tom kontekstu obrazovanje, prema riječima Klimana, nije apstraktna vrijednost, nego konkretna javna politika. Podsjetio je na ulaganja Vlade Republike Hrvatske u sustav odgoja i obrazovanja kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, od vrtića do sveučilišta, ocijenivši ih nastavkom onoga što je Dobrila u svoje vrijeme radio u bitno drugačijim povijesnim okolnostima.
Kliman je zaključno poručio da je znanje nužna nadogradnja domoljublju i identitetu te da upravo njihova sinteza čini temelj modernog suverenizma. "Narod koji ulaže u obrazovanje stvara samosvjesne, slobodne i kompetentne pojedince sposobne graditi uspješnu i samostalnu državu. Nasuprot tomu, narod koji ne vlada znanjem, uskoro ne vlada ni vlastitim odlukama", naglasio je.
Povratak biskupa Jurja Dobrile u istarski zavičaj i domovinu Hrvatsku, zaključio je zastupnik, potvrđuje da povijesno pamćenje nije nostalgija, nego sidro i oslonac – ako ga znamo pretvoriti u odgovorne politike za budućnost naše djece, društva i države.