održana prigodna svečanost

Antifašizam ima univerzalnu vrijednost: Obilježena 81. obljetnica oslobođenja Grada Buzeta

| Autor: Gordana Čalić Šverko


U povodu obilježavanja 81. obljetnice oslobođenja Grada Buzeta, u Roču je, u organizaciji buzetske Udruge antifašista i Grada Buzeta, održana prigodna svečanost. U svom uvodnom obraćanju, predsjednik Udruge antifašista Edo Jerman govorio je o antifašističkoj borbi u Istri, pa time i na području tadašnjeg kotara Buzet te istaknuo da je 28. travanj 1945. godine, povijesni dan za Buzeštinu. Borci vojnopozadinske jedinice ušli su u Buzet, a krenuli su iz sela Sv. Donat. Doček je bio veličanstven i dostojanstven.

- Buzet je oslobođen bez ispaljenog metka, jer su ga njemačke jedinice i fašističke snage napustile odmah nakon prodora naših jedinica prema Učki, Vranji i Roču. Neprijatelju je 27. na 28. travnja zadatak bio minirati Istarski vodovod, međutim do totalnog uništenja nije došlo zahvaljujući intervenciji Jakova Klarića, radnika vodovoda, koji je uspio presjeći glavnu žicu i time deaktivirati postavljene mine, dok je takozvana centrala Kras do temelja uništena, kazao je Jerman. Istaknuo je da su se borbe koje su se vodile na Buzeštini, vodile u izuzetno teškim uvjetima, oslonjene na narod, te uz masovnu podršku stanovništva.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Evociranjem sjećanja na događaje iz NOB-a, na ličnosti koje su u toj borbi dale svoj izuzetan osobni doprinos, želja je, naglasio je također, da se onemogući iskrivljavanje povijesne istine i da se da poseban podstrek za objektivnu istinu svakog događaja koji je proizašao upravo iz ovakve borbe i osigurao pobjedu Buzećana i Istrana.

- Naša je obaveza i dužnost ponavljati događaje iz NOB-a. Kako zaboraviti preko milijun poginulih u tadašnjoj Jugoslaviji, oko 290.000 Hrvata, preko 17.000 Istrijana, 621 žrtvu Buzeštine, od toga 78 žrtava Roštine. Čuvajmo slobodu, koju su nam podarili partizani na čelu s Josipom Brozom Titom i u Domovinskom ratu branitelji, poručio je Jerman.

Predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije Ada Damjanac istaknula je kako je nažalost netko pustio zloduha fašizma iz boce i sada ga treba vratiti tamo gdje mu je mjesto, u prošlost i zaborav.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)(Snimila Gordana Čalić Šverko)

- Ima onih koji zaboravljaju ili pokušavaju revidirati povijest i povijesne činjenice i gledajući što se događa u našem okruženju, od novog oblika fašizma, iridentizma, diskriminacije, pljačke, kršenja ljudskih i moralnih prava, čini mi se da ih povijest, prošlost i žrtve nisu ništa naučile. Zato smo kao antifašisti, kao normalni ljudi, ovdje da prenosimo našim mladima naše antifašističke vrijednosti i da se stradanja nikada više ne ponove. Zato ćemo se boriti za mir, pravednost, socijalnu sigurnost, ravnopravnost, za bolji i dostojanstveni život naših mladih i starih, poručila je Damjanac.

Gradonačelnik Buzeta Damir Kajin u svom se obraćanju dotaknuo jedne ankete.

- Zemlja koja je pluralistička, koja ima slobodne medije na koje veći utjecaj možda ima opozicija nego stranka na vlasti, zemlja u kojoj se manjine drži kao malo vode na dlanu, u kojoj se ne odgovara za izgovorenu riječ, ne može biti ni filoustaška, ni filofašistička, ali imamo, a tek bi mogli imati, problem s mladima ako ih ne suočimo s punom istinom. Tu mislim na razdoblje Drugog svjetskog rata, ali i poraća. Nažalost, rad s mladima je zapostavljen pa i u Istri, i tu smo podbacili i mi gradonačelnici i županija i zastupnici i škole i tisak. Citirao bi medijsko istraživanje iz ožujka ove godine, gdje je postavljeno pitanje na čijoj bi strani stali u Drugom svjetskom ratu. Ono što me drži u nevjerici je da 20 posto Istrana podržava NDH, a 32 posto antifašiste, da 19 posto Ličana podržava NDH, a 35 posto antifašiste, da 27 posto Dalmatinaca podržava NDH, a 26 posto antifašiste..., i ako to želimo promijeniti onda istina mora biti potpuna jer s poluistinama ne možemo mijenjati to raspoloženje i zato pristup Drugom svjetskom ratu i partizanskom pokretu treba lišiti ideologizacije, ali i današnjeg revizionizma od strane zatucanih pojedinaca, poručio je Kajin.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Župan Boris Miletić naglasio je kako za njega nema dileme. Narodnooslobodilački rat, kako mu i sam naziv kaže, potekao je iz naroda, s ciljem oslobođenja. - Svima dobronamjernima i svakom tko drži imalo do sebe jasno da je to bio rat protiv zla, protiv nacizma, protiv fašizma, u konačnici i današnja ujedinjena Europa svoj dan slavi povodom 9. svibnja, a to je dan pobjede nad nacifašizmom, kazao je župan.

Izrazio je zadovoljstvo što obljetnice poput buzetske okupljaju i sudionike iz Liburnije, Primorsko goranske županije, Slovenije, često puta Italije. Antifašizam, kazao je, ima univerzalnu vrijednost koja povezuje sve ljude dobre volje, ljude koji se zalažu za jednakost, ravnopravnost.

- Mi u Istri smo po meni uvijek bili na pravoj strani, mislim na dvadesete, na četrdesete, mislim i na devedesete, jer su naši hrvatski branitelji iz Istre pokazali kako se voli domovina. Imali smo najveći odaziv mobilizaciji i posebno mi je drago kada sve bitne datume iz doba NOB-a, ali i iz doba Domovinskog rata, zajednički obilježavamo antifašisti i branitelji i to je ono što čini snagu Istre, poručio je župan. Kazao je također kako je siguran da velika, velika većina misli ispravno kada se govori o vrijednostima antifašizma pa u konačnici, naglasio je, i Dan istarske županije, 25. rujna, slavi se povodom slavnih pazinskih odluka o pripojenju Istre matici domovini.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)(Snimila Gordana Čalić Šverko)

U sklopu svečanosti u Roču nastupila je ročka Limena glazba, a na Ljetnoj pozornici predstavili su se i Gunjci Arkul i Ženska vokalna skupina ŽKUD-a "Renato Pernić" Roč. Recitacije su izvele učenice Osnovne škole "Vazmoslav Gržalja" Buzet, Područne škole Roč, Natali Vidović i Nela Žulić, nastupila je pjesnikinja Marija Ribarić, glazbenik Damir Ugrin i mlada pjevačka nada Karla Havić u duetu s ocem Elvirom. Uoči svečanog skupa položeni su vijenci kod spomen obilježja ispred ročkog Doma kulture, a u jutarnjim satima, i u centralnom Spomen parku u Buzetu.


Podijeli: Facebook Twitter







Trenutno na cestama