Razvoj poljoprivrede, očuvanje autohtonih pasmina, jačanje zaštićenih proizvoda i priprema velikih projekata obilježili su rad Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije u 2025. godini, dok je za 2026. najavljen niz novih iskoraka, od festivala autohtonih pasmina do organiziranog uzgoja svinja za proizvodnju istarskog pršuta. O svemu tome razgovarali smo s pročelnikom Eziom Pinzanom.

- U 2025. godini provodili smo redovni program Istarske županije za razvoj poljoprivrede, od potpora udrugama i manifestacijama do izravnih potpora poljoprivrednicima. Manifestacije su bile vrlo uspješne i dobro posjećene, no godina je imala i ozbiljne izazove, ističe Pinzan.

Bolest plavog jezika

Jedan od najvećih problema bila je pojava bolesti plavog jezika, bolesti ovaca, koja je zahvatila i Istarsku županiju.

- Svaka ovca nam je iznimno važna jer je naš stočni fond osjetljiv, osobito autohtone pasmine poput istarske ovce i istarske koze. Imali smo uginuća, no zahvaljujući discipliniranom i stručnom pristupu uzgajivača spriječeno je širenje bolesti i veći gubici.

(Arhiva Glasa Istre)

Od bolesti je uginulo oko 50 istarskih ovaca, dok u Županiji danas ima oko 3.000 grla istarske ovce, odnosno ukupno 12.000 ovaca. Posebno težak bio je i slučaj u Valturi, gdje je tijekom ljeta uslijed udara groma stradalo 78 ovaca, većinom istarske pasmine.

Unatoč izazovima, 2025. godina donijela je i veliki iskorak. Istarski ovčji sir dobio je zaštićenu oznaku izvornosti. To je iznimno važno za razvoj stočarstva jer omogućuje povećanje stada, proizvodnje mlijeka i sira te lakši plasman na europsko tržište, uz veću cijenu proizvoda. Cijeli postupak proizvodnje strogo je kontroliran, od uzgoja ovaca do finalnog proizvoda. Među prvima koji će proizvoditi istarski ovčji sir s oznakom izvornosti je Agrolaguna, koja ima najveće stado istarske ovce u Županiji. To je premium proizvod i snažna poruka o važnosti naše autohtone pasmine, ističe Pinzan.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Istarski vinari i maslinari i dalje potvrđuju svjetsku izvrsnost.

- Naši vinari osvojili su velik broj medalja na najuglednijim svjetskim natjecanjima poput Concours Mondial de Bruxelles i Decantera. To je golema promocija za malvaziju i teran. Posebno se ističu platinaste medalje, koje predstavljaju sam vrh svjetske vinske kvalitete.

Maslinari su, pak, još jednom potvrdili status najbolje maslinarske regije na svijetu. Imamo vrhunsku tehnologiju, zdrave plodove i velik broj uljara koje masline prerađuju isti dan. Kvaliteta je u Istri postala konstanta, no u nekim segmentima i dalje postoje ozbiljni izazovi, navodi dalje pročelnik.

(Arhiva Glasa Istre)

Jedan od njih je nedostatak certificirane sirovine za istarski pršut. Danas samo manji dio proizvedenih pršuta nosi zaštićenu oznaku izvornosti, upravo zbog nedostatka certificiranih svinjskih butova. Zbog afričke svinjske kuge i zatvaranja tržišta, pršutari sve češće ostaju bez dogovorene sirovine.

Zato se u suradnji s uzgajivačima i županijskom agencijom AZRRI pokreće organizirani uzgoj svinja u Istri. Plan je da se početkom godine nabave tovljenici, uzgoje u Istri i do kraja godine osigura certificirana sirovina za proizvodnju istarskog pršuta sa zaštićenom oznakom izvornosti. Iako Istra godišnje ima pet do šest milijuna turista, domaća proizvodnja pršuta ne zadovoljava ni deset posto potreba.

U tijeku je i završetak postupka zaštite istarske kobasice, a pripremaju se specifikacije za pancetu, ombolo i druge tradicionalne suhomesnate proizvode. Paralelno se provodi i postupak zaštite istarskih rakija - biske, travarice, medice i drugih.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Velika tema u 2026. bit će i zaštita motovunske šume i istarskog bijelog tartufa. Motovunska šuma je malo i iznimno osjetljivo stanište, a bijeli tartuf resurs koji se lako može nepovratno izgubiti. Županija, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, Hrvatskim šumama i udrugama tartufara, radi na izmjenama pravilnika kako bi se onemogućilo nekontrolirano tartufarenje, osobito stranih berača.

Festival autohtonih pasmina

Jedan od najavljenih projekata za 2026. je prvi Festival autohtonih pasmina Istarske županije. Cilj je okupiti istarsko govedo, boškarina, istarsku ovcu, kozu, magarca i istarske goniče na jednom mjestu, uz stručni skup i festival otvoren građanima i gostima. Naglasak je na edukaciji, promociji, očuvanju bioraznolikosti i povezivanju proizvodnje s tržištem.

(Snimio Milivoj Mijošek)

- Istarska županija godišnje kroz javne pozive i potpore ulaže više od milijun eura u poljoprivredu, čime se podupiru udruge, manifestacije, gradove i općine, ali i izravno poljoprivrednici. Prva velika aktivnost u 2026. godini bit će nabava certificirane sirovine kako bi pršutari, putem AZRRI-ja, mogli proizvesti istarski pršut sa zaštićenom oznakom izvornosti, najavljuje Pinzan.

Županijska agencija AZRRI, ima važnu ulogu u razvoju poljoprivrede. Provodi brojne europske projekte kroz programe Interreg i prekograničnu suradnju s Italijom i Slovenijom te druge međunarodne inicijative. Agencija djeluje kao stručna podrška poljoprivrednicima, uz suradnju s Agronomskim i Veterinarskim fakultetom te nizom vanjskih stručnjaka koji izravno dolaze na teren.

Osim savjetodavne uloge, AZRRI ima i vlastitu proizvodnju odnosno oko dvjestotinjak grla istarskog goveda u tovu, poljoprivredne površine za proizvodnju hrane te plasman mesa i suhomesnatih proizvoda.

- Danas gotovo da nema restorana ili konobe u Istri koja u ponudi nema meso istarskog goveda. Potražnja je znatno veća od proizvodnje, no ograničavajući faktor je manjak radne snage, upozorava Pinzan.

(Arhiva Glasa Istre)

Jedan od najvećih problema u svim granama poljoprivrede je nedostatak radne snage. Sve je teže motivirati mlade za stočarstvo, a još teže pronaći radnike za rad u štalama i na poljima. To nije problem samo Istre, već cijele Europe. Zbog toga se procesi sve više automatiziraju, od berbe grožđa do drugih radova u poljoprivredi, iako ekološka proizvodnja zbog potrebe za ručnim radom ostaje dodatno opterećena.

Istraživanja u ribarstvu

U području ribarstva u 2026. godini fokus je na znanstvenom radu. Centar za ribarstvo u Rovinju, zajedno s Institutom Ruđer Bošković, provest će istraživanje rebraša, organizama koji u određenim razdobljima onemogućuju ribolov jer pune mreže ribara. Osim toga, provodit će se monitoring invazivnih vrsta na školjkama te projekt Brave, kao nastavak projekta Argos. Projekt traje tri godine i obuhvaća sve jadranske regije s talijanske strane te sve hrvatske županije do Dubrovnika. Cilj je cjelovito upravljanje Jadranskim morem i održivi razvoj ribarstva. U suradnji s pulskim akvarijem planira se i repopulacija morskih vrsta na područjima gdje su nestale.

Pročelnik nadalje navodi da u 2026. godini predstoji i veliki administrativni posao kao što je obnova ugovora za svih 38 lovačkih društava u Istri.

- Svakih deset godina ugovori se moraju obnavljati. To je složen proces, ali nužan jer lovačka društva imaju ključnu ulogu u gospodarenju s divljači. Istra bilježi oko 700 naleta vozila na divljač godišnje, što je najveći broj u Hrvatskoj. Bez rada lovačkih društava situacija bi bila neusporedivo gora, naglašava.

Jedan od društveno najvažnijih projekata je osnivanje banke hrane u Istarskoj županiji.

- Umjesto bacanja ispravne hrane, ona će se prikupljati i distribuirati onima kojima je potrebna, u suradnji s Crvenim križem. Projekt je dio šire europske inicijative smanjenja otpada od hrane. Osim toga, posebno se ističu projekti u pčelarstvu kao što je međunarodni kongres o kvaliteti meda u Poreču, centar za pčelarstvo, apiterapiju i apiturizam u Labinu te daljnja promocija istarskih medova sa zaštićenom oznakom izvornosti. Cilj nam je ne samo promocija, već i uključivanje mladih u pčelarstvo. I za kraj, koncem ove godine Hrvatska će ugostiti Svjetski kongres agrarnih novinara, a dio programa održat će se u Istri. To je iznimna prilika da stručnim novinarima iz cijelog svijeta pokažemo našu viziju Istre kao bioregije, našu poljoprivredu, proizvode i agroturizam, zaključuje pročelnik Pinzan.

Povezane vijesti

• OIV: pandemija bi mogla prepoloviti prihode od prodaje vina u Europi
• KAKO JE ISTARSKA POLJOPRIVREDA PREŽIVJELA KORONAKRIZU "Uspjeli smo da grožđe ne ostane neobrano i nijednu litru mlijeka nismo bacili!"
• Ministrica poljoprivrede Marija Vučković obišla istarske OPG-ove, vinare i tartufare. Govorila je o velikim ulaganjima Vlade u Istru