U restoranu Markus, pokraj Labina, okupilo se nekoliko umirovljenih inženjera, bivših zaposlenika Prvomajske Raša, kako bi se prisjetili nekih projekata, ljudi i događaja iz dugogodišnjeg rada tvornice. Početak ove priče mogao bi se povezati s jednim čovjekom i jednim strojem. Naime, 1960. godine, prije 65 godina, u Krapnu je pokrenuta industrijska proizvodnja tokarskih strojeva.

U Tvornici alatnih strojeva Krapan (TAS Krapan), koja je bila u sastavu IUR-a Raša, a pod rukovodstvom mladog dipl. ing. Frederica Dusmana, proizvedeno je, prema dokumentaciji Prvomajske Zagreb, prvih pet komada tokarskih strojeva TES-2. Samo pet godina kasnije, 1965. godine, prije 60 godina, TAS Krapan izlazi iz sastava IUR-a Raša te se sa svojih 360 zaposlenih integrira s Prvomajskom Zagreb pod imenom Prvomajska – Pogon Raša, a pod rukovodstvom Josipa Mikca.

(Snimio Branko Biočić)

Od 1975. godine, u vrijeme takozvane "ourizacije", tvrtka posluje pod imenom Prvomajska Raša, pod rukovodstvom Duilija Belića, sve do 1982. godine. Nastavljen je intenzivan razvoj te se krajem 1980-ih godina postiže maksimum sa 1100 zaposlenih, 726 proizvedenih CNC tokarskih strojeva i nekoliko desetaka tisuća konvencionalnih strojeva.

O motivima ovoga okupljanja ing. Dragoljub Đurović iz Rapca, dugogodišnji voditelj projektno-konstrukcijskog biroa (PKB-a), kaže:

– Okupili smo se kako bismo se prisjetili nekih događaja iz 1980. godine. Naime, te je godine na izložbi BIAM u Zagrebu Prvomajska Raša izložila dva nova proizvoda. Jedan, za stručnu i širu javnost vrlo atraktivan i iznenađujući, bio je industrijski robot s pet upravljanih osi i maksimalnom težinom manipulacije od 20 kilograma, IR-20. To je bilo prije 45 godina, a riječ je o prvom industrijskom robotu u Jugoslaviji, proizvedenom 1979. godine. Drugi eksponat bila je CNC tokarilica TN 480, uz koju je vezan jedan kuriozitet. Taj je stroj bio toliko tržišno zanimljiv da ga je njemačka tvrtka „Gebrüder Hoffmann“ uvrstila u svoj prodajni program i pod nazivom „HOMA-Uniturn 480“ plasirala na njemačko tržište u količini od 25 komada.

 Ing. Dragoljub Durović (Snimio Branko Biočić)

Te iste 1980. godine moje kolege Đani Brajković, Lučano Tenčić, Bruno Juvan i ja radili smo na projektu retrofitinga CNC tokarskog stroja za Srednjoškolski centar Mate Blažina u Labinu. Bio je to osebujan i složen projekt s mnogo sudionika. Ključnu ulogu odigrao je ULJANIK TESU Šijana, koji je prihvatio ideju da tek kupljeni CNC tokarski stroj istočnonjemačkog proizvođača WMW, s nepouzdanom elektronikom i hidraulikom, donira SŠC-u Mate Blažina, a da mi obavimo retrofiting. Zauzvrat bi SŠC na tako rekonstruiranom stroju obradio određenu količinu dijelova za njihove proizvode.

Sljedeći korak bio je da se kod tvrtki PHILIPS i INDRAMAT, kao dobavljača Prvomajske Raša, osigura CNC upravljanje i servo-pogoni kao donacija školi, što smo i postigli. Direktor SŠC-a, profesor Anteo Ukušić, nakon što je ideju prihvatio već u samom početku, imenovao je prof. Graciana Kiršića za logistiku unutar škole.

(Snimio Branko Biočić)

Da skratim, sve je išlo vrlo brzo. Kamion Prvomajske Raša prevezao je stroj do SŠC-a, naš 12-tonski viličar iskrcao ga je i postavio u prostor u kojem je prethodno trebalo srušiti dio vanjskog zida. Utrošili smo stotine sati, u popodnevnim i večernjim satima, no trud se isplatio – škola je dobila visoko vrijedan CNC stroj, u cijelosti doniran. Za ovaj projekt Đani Brajković, Lučano Tenčić, Bruno Juvan i ja od SŠC-a smo dobili priznanje i nagradu od po 2000 dinara – ispričao nam je ing. Đurović.

Stroj je radio dulje od jednog desetljeća, ponajviše za TESU, TPS i Torpedo Rijeka, a na njemu je radio vrsni tokar Toni Licul Slivar.

Povezane vijesti

• Sedam filmova na prvom Shpeena DOX-u
• Mozaik kao slikarstvo za vječnost
• Obitelj Diminić - Štifanić pomaže svome zavičaju