Neovisno o kakvom je razlogu riječ, svaka osoba koje se nađe pred ovolikim brojem posječenih stabala ostat će zatečena prizorom od kojeg se, htjeli to mi ili ne, mora zgrčiti trbuh. Na području Laste u gradu Rovinju, na mjestu gdje se nekad nalazila šuma, sada je - livada. Trupci sada mrtvih stabala, još uvijek su na zemlji, ostavljeni uz korijen iz kojeg je do jučer bujao život. No, i oni će uskoro, po završetku posla, otići zajedno s djelatnicima Šumarije koji ih još uvijek režu i pile.

Četiri faze sanacije

Ovaj pomalo apokaliptičan prizor natjerao je brojne sugrađane da fotografski protestiraju zbog već učinjenih radova koji se i opet povezuju s mogućom stanogradnjom koja bi se, ukoliko Gradsko vijeće to odobri izmjenom UPU-a za to područje, trebala dogoditi i na ovom atraktivnom području Rovinja - u blizini centra i nadomak mora.

Upit s pitanjem zbog čega je uklonjeno drveće, poslali smo na adresu Hrvatskih šuma, koje su i nadležne za ove aktivnosti.

"Riječ je o radovima četvrte faze sanacije u odsjeku 10 a, Gospodarske jedinice Priobalne šume Rovinja i odnose se na uklanjanje stabala oštećenih u nevremenu 16. lipnja 2025. Kao posljedica nevremena evidentirana je u tom odsjeku na površini od 8,34 hektara šteta na 137 stabala. U vremenskom razdoblju od nekoliko mjeseci Šumarija s ostalim službama odradila je prvu fazu sanacije koja je uključivala otvaranje prometnica i omogućavanja funkcioniranja infrastrukture, drugu fazu u kojoj su se uklanjala opasna stabla oko gradskih ustanova i užih zona oko hotela i kampova, pješačkih staza, treću faza koja je uključivala sanacije površina evidentiranih kao potencijalno opasne, točkasto raspoređenih po cjelokupnoj površini Grada Rovinja. Četvrta faza obuhvaća sanacije na većim površinama gdje su stabla oštećena u većim grupama najvjerojatnije zbog vrtložnih vjetrova koji je nastajao prilikom nevremena. Evidentirane su tri takve zone - Monte Mulini, Laste i Otok sv. Katarina", piše u samom uvodu odgovora.

Uklonjeni stari borovi

"Na lokaciji Laste radi se o starim borovim stablima velikih krošanja gdje je došlo većim dijelom do vjetroloma, a manjim do vjetroizvala na površini od otprilike 0,6 hektara. Vjetroizvale su nažalost dodatno opteretile polomljena stabla tako da je cijela zona postala izrazito opasna. U periodu od nevremena u toj zoni dolazilo je do dodatnog izvaljivanja stabala, pucanja i padanja dijelova krošnje na tlo", kažu nadalje u svom odgovoru nadležni iz Hrvatskih šuma.

Nažalost, dodaju, zona se nalazi unutar naseljenog područja i sa svih strana omeđena je prometnicama, a koristi se i kao prostor za rekreaciju, stoga se takvo stanje nije se moglo zanemariti. Nedjelovanjem u takvim situacijama bili bi ugroženi životi i imovina građana Rovinja kao i posjetitelja, tvrde u HŠ-u.

(Snimila Nina Orlović Radić)

"Radovi su zbog blizine groblja planirani poslije Dana svih svetih, a daljnje odgađanje radova samo bi povećavalo opasnost od pojave potkornjaka", piše u odgovoru s potpisom Hrvatskih šuma uz dodatak kako "stabla koja su otpornija od borova na udare vjetra i čija statika nije narušena kao npr. čempresi i mlada stabla hrasta crnike i ostale autohtone vegetacije nisu doznačena (neće se sjeći) i formirat će buduću šumsku sastojinu, biološki mnogo stabilniju od prethodne. Nepotpun sklop borove sastojine doveo je do pojave autohtone vegetacija na dijelu površine, a u sklopu radova sanacije predviđeno je i popunjavanje progaljenih površina sadnicama autohtonih vrsta hrasta, pišu.

Put za hrast crniku

Uz to, doznajemo kako se "drugi šumarski rad u toj zoni odnosi na redovni etat u odsjeku 9.b (šumska sastojina iznad groblja) koji je propisan u važećem Programu gospodarenja Gospodarskom jedinicom Priobalne šume Rovinja odobrenom od strane dvaju ministarstava Republike Hrvatske.

"Cilj navedenog rada je uklanjanjem prekobrojnih, prezrelih i nekvalitetnih stabala povećati stabilnost sastojine, omogućiti bolji rast preostalih borovih stabala i postupno otvarati pomladne jezgre kako bi se autohtona stabla hrasta crnike mogla razvijati", kažu u Hrvatskim šumama i tvrde kako su oba rada usmjerena povećanju sigurnosti zajednice kao i k povećanju biološke otpornosti same sastojine.

"Nažalost, ponekad tako opsežni radovi javnosti djeluju pretjeranima, no nužni su kako bi se šuma pravovremeno obnovila", kažu nadalje i iz Hrvatskih šuma apeliraju na sugrađene da ne ulaze u navedenu zonu radova.

Povezane vijesti

• Sječa indonezijskih šuma mogla bi tvrtke stajati 10 milijardi dolara - studija
• Kod Kostajnice posjekao i ukrao 430 stabala vrijednih 250 tisuća kuna