Odgovore kako plastika i mikroplastika mijenjaju more potražili smo u Centru za istraživanje mora u Rovinju.

– Jadran je sigurno biser Europe i Mediterana, međutim nije on samo ova plava površina koju vidimo, lijepa i čista, nego postoji i jedna druga priča, a to je ono što se događa unutar njega, rekla je predstojnica Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković.

Pokazala je uzorak uzet na milju od obale Rovinja.

– To vam je sve mikroplastika. To su čestice manje od pola centimetra. Prosjek u Jadranu je 250 tisuća čestica na kilometar kvadratni, a naša istraživanja pokazuju da taj broj može dosegnuti i do 600 tisuća, istaknula je.

Mikroplastika ulazi u morske organizme, a posredno i do čovjeka. Teško je reći da je to "tihi ubojica" dok nemamo doka "ze, napomenula je.

Mikroplastika u more dolazi otpadnim vodama, kišom i otpadom s brodova.

– Jadran ne može amortizirati sav taj pritisak. Zagađenje iz industrije, poljoprivrede i građevinskih radova na obali ostavlja trag u ekosustavu. Naš udio u zagađenju Jadrana već danas ima vidljive posljedice koje nisu u našu korist, rekao je dr. sc. Martin Pfannkuchen, voditelj Laboratorija za evolucijsku ekologiju IRB-a, prenosi HRT.

Smodlaka Tanković naglasila je da problem ne može rješavati netko drugi.

– Treba krenuti od sebe, da malim koracima stvaramo manje plastike i gradimo sustave na kopnu koji će spriječiti ulazak plastike i mikroplastike u more, kazala je.

Pokazala je i primjer mikroplastike iz odjeće i upozorila: "Izračunato je da pri svakom pranju između 1800 i 2000 vlakana završi u morskom ekosustavu".

Izazovi su veliki, ali zaštita Jadrana počinje od nas samih.

Čitavu reportažu možete pogledati putem linka.