Na Velikom Brijunu, u četvrtak, 4. rujna od 18 do 21 sat održati će se Noć šišmiša.

Hrvatska se može pohvaliti iznimnim bogatstvom šišmiša – na našem području zabilježeno je čak 33 vrste od ukupno 51 europske vrste. Ta brojka svrstava našu zemlju među europske rekorderke po raznolikosti šišmiša te svjedoči o očuvanoj prirodi i vrijednim staništima. Sve vrste šišmiša u Hrvatskoj strogo su zaštićene, a mnoge su uvrštene i u europsku ekološku mrežu Natura 2000. Neke su ugrožene, a za pojedine vrste još uvijek nedostaju podaci, stoga su daljnja istraživanja nužna.

Čudesni svijet eholokacije

Šišmiši su jedini aktivno leteći sisavci i noćni lovci s nevjerojatnom sposobnošću – eholokacijom. Glasaju se ultrazvukom od 10 do 120 kHz (izvan dosega ljudskog sluha) te osluškivanjem odjeka precizno određuju smjer i udaljenost plijena. Vrste koje love na otvorenom koriste niže frekvencije s većim dometom, dok šumske vrste koriste visoke frekvencije za preciznu navigaciju.

Ova prilagodba detaljno je istražena tek sredinom 20. stoljeća razvojem ultrazvučnih mikrofona – tzv. bat detektora – koji i danas pomažu znanstvenicima u istraživanju migracija, hranjenja i ponašanja šišmiša.

Zašto su šišmiši važni?

Unatoč predrasudama i strahovima, šišmiši su iznimno korisni saveznici čovjeka. Svake noći pojedu ogromne količine kukaca, uključujući i komarce. Poljoprivrednicima su dragocjeni jer prirodno štite usjeve od štetnika, a cijeli ekosustav ima koristi od njihove prisutnosti.

Skloništa šišmiša

Skloništa su ključna za preživljavanje šišmiša jer osiguravaju mjesta za razmnožavanje, hibernaciju i odgoj mladih.

Podzemna skloništa: špilje, rudnici i tuneli s konstantnim uvjetima. U njima obitavaju vrste poput potkovnjaka (Rhinolophus), dugokrilog pršnjaka (Miniopterus schreibersii) i nekih vrsta roda Myotis.

Nadzemna skloništa: duplje stabala, pukotine stijena, ispod kore, ali i tavani, crkveni zvonici i mostovi. Sve popularnije postaju i kućice za šišmiše, koje građani i poljoprivrednici postavljaju radi prirodne kontrole komaraca i štetnika.
Kako pomoći mladim šišmišima

Početkom ljeta šišmiši donose mlade. Ako mladunče ispadne iz skloništa, najbolje ga je zaštititi od sunca, ponuditi malo vode i navečer vratiti na mjesto pronalaska – majka će ga prepoznati. Ako to nije moguće, pomoć pružaju stručne udruge poput Udruge Tragus (više na: www.tragus.hr). Ako šišmiš zaluta u kuću, dovoljno je otvoriti prozore i vrata. Ako sam ne izađe, možete ga pažljivo uzeti rukavicama i pustiti van s povišenog mjesta.

Program uključuje kreativne radionice i edukativne igre, priče za djecu te potragu za šišmišima uz stručno vodstvo Udruge Tragus (broj mjesta ograničen radi zaštite šišmiša).

Raspored brodova Fažana – Veliki Brijun:

Polazak: u 18.00 i 19.00 sati
Povratak: u 19.30 i 21.00 sati

Cijena ulaznica je 15 eura, a za djecu do 7 godina je besplatno.
Broj ulaznica ograničen je kapacitetom broda.

Kupnja isključivo online putem web shopa NP Brijuni od 3. rujna u 12.00 sati.
Rezervacije i povrat novca nisu mogući

Povezane vijesti

• Noć šišmiša na Kamenjaku
• Cilj je podizanje vidljivosti i kvalitete turističke ponude Novigrada
• DO 7. KOLOVOZA DILJEM PULE To je ležerno, ali u isto vrijeme i vrlo profesionalno muziciranje