Kuća fresaka u Draguću
Zemljanim pigmentima oslikavali glagoljski inicijal vlastitog imena
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Za ljubitelje kulturne baštine nadasve je jedinstveno iskustvo izraditi u Kući fresaka u Draguću vlastitu mini fresku u tehnici "buon fresco" pod stručnim vodstvom fresko slikara Harija Vidovića iz Roča, kostimiranog u srednjovjekovnog slikara. Svima koji su se odazvali drugoj kolovoškoj radionici izrade fresaka bio je to prvi susret s ovom drevnom tehnikom.
Suvenir iz Istre
Pod budnim okom majstora fresko slikarstva, upustili su se u pripremu žbukane podloge, dva sloja vapnene žbuke, arriccio i intonaco, te kistovima od životinjske dlake, na svježe ožbukanoj i zaglađenoj podlozi stare tavelice, glinene pločice, zemljanim i drugim pigmentima oslikavali glagoljski inicijal vlastitog imena. Malene freske ponijeli su kući kao kao originalan i unikatan tradicionalan suvenir iz Istre. Ovom prilikom radionice su posvećene Kastavskoj slikarskoj školi, jednoj od središnjih pojava kasnogotičkog zidnog slikarstva na području Istre, slovenskog Krasa i Hrvatskog primorja zapadno od Rječine.
U Kući fresaka u Draguću tri su radionice financirane kroz europski projekt Terra Gothica Incognita kojemu je Povijesni i pomorski muzej Istre pristupio prošle godine, u čast godišnjici oslikavanja crkve sv. Marije na Škrilinah u Bermu 1474. godine. Koliki su interes pobudile, pokazuje podatak da se razmišlja i o organizaciji četvrte radionice.
Profesor likovne kulture, samouki fresko slikar iz Roča koji je do svojih spoznaja došao proučavajući literaturu, a izradu freske u buon fresco tehnici usavršio sistemom pokušaja i pogreške, interpretator je kulturne baštine koji i u svom ročkom ateljeu turistima prezentira tehniku nastajanja freske. Kulturno-turistički projekt Ročka freskoslikarska radionica koji, uz radionicu freski obuhvaća i obilazak crkvica te uvid u zidno slikarstvo, pokrenut prije petnaest godina, bio je i do danas ostao jedinstven takve vrste u Hrvatskoj.
- Na moju sreću, interes za specifične projekte kulturnog turizma u laganom je uzlaznom trendu. Ima još jako puno prostora za napredak, ali to se, pogotovo u ovom segmentu turističke ponude, ne događa preko noći, realan je Vidović.
Zaboravljeni zanat
Aleksandra Savića iz Izole privukla je jedinstvena prilika, upoznati u Draguću, kako je rekao, zaboravljeni zanat u srednjovjekovnoj verziji.
- Iskustvo je jedinstveno, a sam majstor Vidović čovjek je koji s velikom energijom i entuzijazmom predstavlja vještinu, prenio je Savić svoje utiske.
Povjerio je da mu je to prva freska koju je izradio te da je nadišla sva njegova očekivanja. Po profesiji diplomirani inženjer elektrotehnike, zaljubljenik je u Istru.
- Jedna od istarskih prepoznatljivosti su freske. Supruga Tijana i ja puno smo mjesta obišli samo zbog fresaka. Želimo upoznati kraj u kojem živimo koliko god je to moguće, kazao je Savić.
Prema riječima Lare Blažine, kustosa pripravnika Povijesnog i pomorskog muzeja Istre, cilj radionica je revitalizacija kulturne baštine u ruralnim krajevima, specifično u unutrašnjosti Istre, na području slovenskog Krasa, Kastva, odakle su suradnici na projektu, a tematski svima zajedničko su freske, odnosno radionica Ivana i Vincenta iz Kastva.
- U radionicama koje se održavaju kroz europski projekt Terra Gothica Incognita, može se saznati nešto više o kulturnoj baštini, a kroz projekt cilj je osvijestiti i lokalno stanovništvo o njenom značaju, naglasila je.
Biblija za nepismene
Radionice u Draguću započinju obilaskom crkvi sv. Elizeja i sv. Roka pod Vidovićevim stručnim vodstvom. Uz njega Mirela Krivičić iz Draguća otkriva zanimljivosti mjesta u kojem je danas 35 stanovnika. Prenosi legendu prema kojoj je na obližnjoj lokaciji bilo groblje i crkva sv. Silvestra iz koje su lopovi ukrali kamenje da bi ga ugradili negdje drugdje, međutim - »su ga zeli ma to kamenje je rompalo i rompalo i so ga morali tornat u crikvu«.
Grobljanska kapela sv. Elizeja, podignuta krajem 12. stoljeća, prva je crkva na samom ulazu u naselje. Jednostavna građevina usred groblja, izvana je neožbukana, građena od dvije vrste kamena, tamnijeg i svjetlijeg pješčenjaka, naizmjenično slaganog u pravilne vodoravne nizove. Najočuvanija je scena Raspeća na sredini sjevernog zida. Zanimljivi su i prikazi duša u Abrahamovom krilu - tri patrijarha, bogataša u paklenim mukama, potom parabola o siromašnom Lazaru te konjanička borba na površini velarija, jedina ?guralna scena takve vrste u Istri. Zidne slike pripisane su radionici s kraja 13. stoljeća koja se uklapa u lokalne slikarske tokove i pod pojmom istarske ladanjske romanike objedinjuje u jednu skupinu s freskama u Bazgaljima.
Crkvu sv. Roka treba potražiti na suprotnom kraju naselja, na nekadašnjem ulazu u Draguć. Početkom 16. stoljeća ponovo se u Istri pojavila bubonska kuga. Kako bi se od nje zaštitili, stanovnici Draguća izgradili su crkvu posvećenu sv. Roku, koji se tradicionalno smatrao zaštitnikom od kužnih bolesti. Čim su je izgradili, dali su crkvu i oslikati, o čemu i danas svjedoči zapis na glagoljici iznad ulaznih vrata. Za taj posao angažirana je radionica lokalnog slikara Antona iz istarske Padove, u dva navrata, 1529. godine i 1537. godine. U njegovim radovima prepoznaju se elementi venetskog i furlanskog slikarstva, a stilom se njegova radionica nastavlja na renesanse slikare s kraja 15. stoljeća.
Nekada se crkva smatrala gotovom tek kada je bila oslikana freskama. U vrijeme svog procvata freska je služila kao Biblija za nepismene, puk je bio većinom nepismen i lakše mu je bilo pratiti misu.
Aktivnosti u sklopu projekta Terra Gothica Incognita
Projekt Terra Gothica Incognita, provodi Grad Kastav u suradnji s prjektnim partnerima iz Hrvatske i Slovenije, Regionalnim muzejem Koper, Povijesnim i pomorskim muzejem Istre, Mestnom občinom Koper, Udruženjem hrvatskih putničkih agencija i Regionalnim razvojnom centrom Koper.
Ukupna vrijednost projekta je 2,4 milijuna eura. Traje od rujna 2024. godine do veljače 2027. godine, a sufinancira Europska unija iz programa Interreg Slovenija-Hrvatska.
Projektne aktivnost Grada Kastva uključuju sanaciju, uređenje i opremanje Interpretacijskog centra »Putevima Vincenta i Ivana iz Kastva«, sanaciju dijela gradskog bedema i kule Malinica, potom osmišljavanje, nabavu i postavljanje elemenata interpretacijskog postava, organizaciju edukacija i stručnog usavršavanja za turističke vodiče i druge stručne suradnike te promotivne aktivnosti namijenjene domaćim i stranim posjetiteljima, turistima.
Glavni ciljevi projekta Terra Gothica Incognita očuvanje su zajedničke kulturne baštine od zaborava i propadanja, njezina turistička valorizacija kroz razvoj prekogranične kulturno-turističke destinacije i prekograničnih proizvoda, implementacija različitih metoda interpretacije baštine i promocije kako bi se osvijestilo lokalno stanovništvo o njezinoj važnosti i potencijalima te oživio zajednički kulturni identitet.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
