Jedinstven sadržaj
Otvara se stari buzetski zatvor: Jedna ženska i četiri muške ćelije
(Snimio Saša Nikolić)
Svi bježe od zatvora, a u buzetski će zasigurno mnogi htjeti ući da vide kako su prije dvjestotinjak godina izgledale zatvorske ćelije. "Buzetski pržon", jedinstven sadržaj, kulturno povijesnog i turističkog predznaka u buzetskoj povijesnoj jezgri, otvorit će se za javnost uoči rujanske pučke fešte Subotine.
Ulaz kroz suvenirnicu
U prostorima bivšeg prekršajnog suda, ovih kolovoških dana otvorena je muzejska suvenirnica s naglaskom na Buzetsku naušnicu.
- Trenutno je u funkciji samo suvenirnica kroz koju će se ulaziti u zatvorske ćelije. Da bi otvorili stari zatvor predstoje manji završni radovi na postavu, najavila je ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda" Dijana Kolaković Prodan. Cilj je ne samo turistička valorizacija ovih starogradskih prostora, već i očuvanje kulturne baštine.
Zatvor je stjecajem okolnosti kroz vrijeme ostao netaknut. Zatvorski prostori kakvi su sačuvani do današnjeg dana potječu iz 19. stoljeća kada je zgrada preuređena za potrebe smještaja državnih institucija Austrijskog Carstva. Prema dokumentaciji iz 1853. godine, naglasio je Matija Nežić iz Pučkog otvorenog učilišta, postojalo je pet ćelija koje su korištene uglavnom za pritvor, odsluženje kraćih kazni ili do izricanja presuda s dužom zatvorskom kaznom koje bi se odsluživale u velikoj kaznionici u Kopru. U Kopru je u prvoj polovici 19. stoljeća sagrađen veliki zatvorski kompleks u samom središtu starogradske jezgre. Kopar je tada bio otok pa su austrijske vlasti smatrale da je to najsigurnije mjesto za smještaj zatvorenika.
U drugoj polovici 19. stoljeća dograđeno je novo zgradno krilo u bivšem vrtu palače s tri nove ćelije i zahodom. U dvorištu zgrade izgrađena je 1857. godine cisterna za vodu.
Ćelije su numerirane brojevima od 1 do 5, ćelija broj 1 bila je namijenjena pritvoru ženskih osoba.
Prema usmenoj predaji, 1930.-tih godina velike je kontroverze izazvao zločin u Pruharima kada su dva lokalna razbojnika ubila jedan bračni par. Tijekom istrage bili su u pritvoreni u buzetskom zatvoru, a potom su prevezeni u koparski gdje je u skladu s presudom izvršena smrtna kazna.
Stari buzetski zatvor ostao je u funkciji sve do šezdesetih godina prošlog stoljeća o čemu svjedoči i nekoliko grafita privedenih osoba zbog pokušaja ilegalnog prelaska granice.
Dio prizemlja zgrade Općinskog suda na Titovom trgu, na atraktivnoj lokaciji u Starom gradu Buzetu, Grad Buzet dobio je na korištenje od Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Dio tog prizemlja čini nekadašnji zatvor, što će se sada iskoristiti i u turističke svrhe. Sporazum o korištenju poslovnog prostora u rujnu prošle godine sklopili su resorno ministarstvo, Općinsku sud u Pazinu i Grad Buzet, a u svibnju ove godine potpisan je primopredajni zapisnik čime je Grad Buzet ušao u posjed.
Dodatni sadržaji
Vodeći računa o očuvanju kulturne baštine kroz projekt će se osigurati dodatni sadržaji radi valorizacije i razvoja lokacije. Tako su u suvenirnici izložene unikatne rukotvorine tematski vezane uz Buzetsku naušnicu, freske iz tisućljetnog kaštela Petrapilosa i uz stari zatvor.
Brončana naušnica, u arheološkoj literaturi poznata kao Buzetska naušnica, okrugla i s tri male karike, pojavljuje se uglavnom u grobovima ranosrednjovjekovnog autohtonog i romaniziranog ilirokeltskog stanovništva na području između jadranskih obala i alpskog pojasa, posebice u sjevernoj Istri između Buzeta i zapadne obale. Naušnica se u literaturi datira uglavnom u 7. i 8. stoljeće. Zaštićena je upisom u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a njeni se primjerci čuvaju i u Zavičajnom muzeju u Buzetu. U 21. stoljeću dobila je srebrni sjaj. Umjesto u bronci, kao što su to činili njihovi prethodnici, Buzećani je od 2010. godine izrađuju u srebru i nude turistima kao izvorni buzetski suvenir. Srebrna replika Buzetske naušnice izrađena je kao autohtoni suvenir u zajedničkom projektu Grada Buzeta, Turističke zajednice Grada Buzeta i Zavičajnog muzeja Buzet - Pučkog otvorenog učilišta "Augistin Vivoda" Buzet.
Jedan od dvije prostorije suvenirnice tematski je posvećena tisućljetnom kaštelu Petrapilosa, odnosno tragovima fresaka iz tamošnje crkvice sv. Marije Magdalene kao odličan punkt tragom kojeg se može krenuti u obilazak Petrapilose, kaštela smještenog na litici iznad rječice Bračane, jedne od pritoka rijeke Mirne.
Suvenirnica će do Subotine raditi svaki dan osim nedjelje, potom će biti otvorena vikendom.
Palazzo
Reprezentativno zdanje nekadašnjeg Općinskog suda u Buzetu, danas stalne službe u sastavu pazinskog suda, na središnjem trgu starogradske jezgre Buzeta, pored župne crkve i zvonika, uvijek je bilo u funkciji javne uprave.
- Palača zvana Palazzo, smještena na središnjem trgu uz gradski toranj-zvonik i župnu crkvu, kroz povijest je bila administrativni centar Buzeta. U kasnom srednjem vijeku na trgu se nalazio kameni kip dvaju lavova u kojeg se za svečanosti postavljao svečani stijeg, istaknuo je Matija Nežić.
Pod mletačkom upravom u palači na trgu stolovao je Rašporski kapetan koji je obnašao dužnosti podestata i brinuo za sigurnost cijeloga pazenatika, mletačkog izvangradskog područja. Kapetani su birani među pripadnicima Velikog vijeća, a imenovao ih je dužd na mandat od 32 mjeseca koji je zvan "reggimento". Palača je imala i vlastit vrt, vjerojatno namijenjen kapetanovoj obitelji. Tu se svakako nalazio kapetanov kabinet i brojne službe.
Palača je više puta bila obnavljana i dograđivana. Značajna obnova desila se 1792. godine nakon oštećenja za olujnog nevremena kada je obnovljena javnim novcem.
Nakon pada Mletačke republike palača rapidno propada pa ju 1812. godine Francusko-ilirska uprava besplatno ustupa ondašnjoj općinskoj vlasti uz obvezu da snosi troškove obnove. Općina nije raspolagala tim sredstvima, pa je 1824. palača vraćena državi. Tada je bila temeljito obnovljena sredstvima državne blagajne, izgrađeno je polukružno stepenište, sanitarni čvorovi te proširena prema susjednoj zgradi na ulici koja s trga vodi prema šterni. U njoj su bile smještene državne institucije Austrijskog Carstva, Kotarski komesarijat, Ured za porez na zemlju (števra), Kotarski sud, sudski pritvor i Ured za katastar.
Početkom druge polovice 19. stoljeća palača je dodatno proširena, izgrađeno je novo krilo i cisterna u zatvorskom dvorištu. Brojne obnove tijekom 19. stoljeća potpuno su uklonila mletačka obilježja zdanja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
