Tradicionalna barbanska Trka na prstenac nadaleko je poznata, a ovih dana u Barbanu su u tijeku posljednje pripreme za obljetničku, 50. Trku na prstenac. Zahvaljujući velikom entuzijazmu i trudu kako pojedinaca tako i cijele zajednice, već pola stoljeća se u Barbanu može svjedočiti ovoj važnoj tradiciji, a prvi povijesni zapis o Trci zabilježen je prije 330 godina.

Za organizaciju ove višednevne manifestacije, čiji je vrhunac sama Trka koja se održava u nedjelju, 24. kolovoza, zaduženo je Društvo "Trka na prstenac», na čelu s predsjednikom Aldom Osipom, s kojim smo razgovarali u povodu ove značajne obljetnice, pola stoljeća održavanja tradicionalne viteške igre u Barbanu.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Organizacija sve zahtjevnija

- Doživjeli smo i 50. izdanje, kao i 330. godina od spomena Trke na prstenac - Ottavio Queliss bio je slavodobitnik Trke na prstenac 1696. godine, a Vazmoslav Vale prve obnovljene Trke na prstenac, 1976. godine.

Istraživanje o prvom pisanom tragu o Trci na prstenac proveo je riječki akademik Danilo Klen, te je to i predstavio na predavanju 1975. godine na znanstvenom skupu "Barban i Barbanština u prošlosti i sadašnjosti», u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Barban. Bio je to poticaj Barbancima da obnove Trku na prstenac, koja je u obnovljenom obliku prvi put održana 1976. godine. Statut Trke na prstenac napravljen je nešto kasnije, 1978. godine, kada je i osnovano Društvo "Trka na prstenac".

(Snimio Milivoj Mijošek)

Koliko članova ima danas Društvo "Trka na prstenac»?

- Društvo danas broji stotinjak aktivnih članova, a to su volonteri, konjanici, osobe koje rade u organizaciji kao i u odborima, a kroz 50 godina u Društvu je bilo još stotinjak ljudi koji su aktivno sudjelovali u svemu tome, a neki od njih nažalost više nisu među nama.

Koliko je to organizacijski zahtjevno?

- Kako godine idu, tako je organizacija sve zahtjevnija, i danas je to zasigurno organizacijski jedna od najvećih manifestacija u Istri, koja je znana i diljem Hrvatske i šire. Također, imamo i direktan prijenos Trke na prstenac na Hrvatskoj televiziji, na što dodatno moramo obratiti pozornost pri samoj organizaciji.

Naravno, uvijek ima prostora za poboljšanja, tako da mislim da moramo dodatno poraditi na infrastrukturi, u narednim godinama namjeravamo obnoviti i zamijeniti tribine, i općenito uložiti u uređenje trkališta.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Kako je to izgledalo prije 50 godina, te 1976. godine kad je održana prva Trka na prstenac?

- Trka je odlično posjećena od prvog dana – na prvoj obnovljenoj Trci, 1976. godine, posjetitelji su bili pretežno domaći ljudi, a danas je ona prepoznata i kao turistička atrakcija, te mnogi planiraju svoja putovanja upravo da bi došli u Barban u vrijeme održavanja Trke.

Na poligone na Gradišću za vrijeme održavanja Trke svake godine dođe sigurno oko osam do devet tisuća posjetitelja, uz tisuću posjetitelja na sjedećim mjestima.

Redovno Trku posjećuju i uglednici iz samog državnog vrha, pa je tako 2009. godine Trka održana pod pokroviteljstvom Ureda predsjednika Republike Hrvatske, te je došao i tadašnji predsjednik RH Stjepan Mesić.

Od tada, svake godine Trka na prstenac uživa čast da ima pokroviteljstvo Ureda predsjednika RH, pa su tako kroz godine s tribina na Gradišću Trku na prstenac pratili i tadašnji predsjednici Ivo Josipović, Kolinda Grabar Kitarović, Zoran Milanović, zatim su tu bili premijeri, ministri i važni uglednici iz samog državnog vrha. Trka na prstenac je prepoznatljiva na državnoj razini, i izuzetno smo zahvalni predsjedniku Republike Hrvatske, Vladi i Saboru, što nam daju podršku u organizaciji Trke na prstenac, kao i u očuvanju tradicije.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Povijesno značenje Trke na prstenac itekako je prepoznato kao velika vrijednost…

- Tako je, 2016. godine Trka na prstenac uvrštena je na listu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske, te imamo i veliku podršku Ministarstva kulture, čak nas je prošle godine posjetila i ministrica Nina Obuljen Koržinek.

Nakon monografije koja je objavljena 2006. godine i kojom smo obilježili 30. obljetnicu Trke, trenutno je u izradi nova monografija o Trci na prstenac, koja će se dovršiti nakon što se održi i ovogodišnja, 50. Trka, tako da će obuhvatiti pola stoljeća ove manifestacije i bit će objavljena u narednoj godini, gdje će posebna pozornost biti posvećena svakoj od pedeset Trka.

Također, moramo se zahvaliti Hrvatskoj televiziji što nam daju podršku sve ove godine, te će se i ove godine Trka na prstenac prenositi uživo na nacionalnoj televiziji.

(Snimio Milivoj Mijošek)

U samu organizaciju je uključeno puno ljudi, gotovo cijeli Barban, a tu su i mladi koji su itekako zainteresirani da budu kopljonoše, a jednog dana i konjanici, tako da je neupitno da će se tradicija Trke na prstenac nastaviti.

- Kad je 1976. godine počela Trka na prstenac, mislim da na Barbanštini nije bilo niti jednog konja, već da su ih konjanici posuđivali iz Rovinja, Poreča i drugih mjesta. Danas na području općine Barban ima nekoliko stotina konja, i to je najbolji pokazatelj koliko je Trka utjecala na razvoj uzgoja konja kao i konjičkog sporta na Barbanštini. Imamo velik broj natjecatelja s područja općine Barban, makar se po propozicijama na Trci mogu natjecati svi oni koji su rođeni na geografskom području Istre – tako da mogu biti i iz Slovenije, Italije, kao i s otoka Cresa, Lošinja ili pak Unija. Većinom su natjecatelji Barbanci, ima nešto Žminjaca i Labinjana… jedne godine su bila dva natjecatelja iz Izole, zatim iz Poreča, Medulina, Rovinja…

(Snimio Milivoj Mijošek)

Sama Barbanština "diše» za Trku na prstenac – a to se vidi u svakom kutku Barbana, počeli su treninzi i pripreme su u punom jeku, tako da se u zraku osjeća da se približava nešto veliko, a to je Trka na prstenac.

U povodu 50. obljetnice, uključili smo i djecu i školarce, te smo svima donirali majice Trke na prstenac. Svi oni od malih nogu uživaju u tome, i u pripremi su i neke igre vezane uz Trku, a vjerujem da zbog toga i brojna djeca se bave jahanjem, tako da Trka na prstenac ima jako veliki utjecaj na Barbanštinu, ne samo kad se održava, nego kroz cijelu godinu.

Trka je i vrlo atraktivna manifestacija za turiste…

- Itekako – imamo nekoliko rančeva gdje dolaze turisti zainteresirani za jahanje, a i otkad su počeli treninzi konjanika, svake srijede u centru Barbana imamo i sajam koji je također interesantan turistima. Općina Barban ima oko 380 smještajnih kapaciteta, koji su traženi za održavanja same Trke. Također, svi zainteresirani mogu doći pogledati treninge na Gradišću srijedom, posjetiti sajam na Placi, kao i samu manifestaciju koja starta već u četvrtak, 21. kolovoza. Svi događaji su besplatni za posjetitelje, a organizirali smo i dovoljno prostora za parkiranje vozila.

Danas ste predsjednik Društva Trka na prstenac, no otkad ste uključeni u organizaciju Trke?

- U organizaciji Trke sam aktivan već 38 godina, a najveći razlog mog angažmana i truda da sve to funkcionira na najbolji mogući način su moja dva sina, koji jašu na Trci, tako da je to zapravo obiteljska priča.

Sve je zapravo krenulo prije 50 godina – tada sam bio dijete, u osmom razredu osnovne škole, i tada je Trka na prstenac za sve nas bila nešto novo i izuzetno atraktivno. Mislim da nitko tada nije želio propustiti Trku na prstenac, koja se te 1976. godine održavala u Barbanu na bijelom putu koje vodi prema Gradišću, a sve je krenulo kod Velikih vrati. Sva Barbanština se sjatila na tu prvu Trku, bilo je jako puno ljudi, a uz trku su se održavale brojne tradicijske igre kao i danas, poput potezanja konopa, sportskih aktivnosti, pljočkanja – i tako je to krenulo, i traje do dan danas.

Mislim da sam se na toj prvoj Trci, 1976. godine, prvi put susreo s konjem, jer ih tada nije bilo na Barbanštini. Bilo je desetak konjanika, i to je stvarno bio jedinstven doživljaj. Prve dvije godine Trka se održavala na tom bijelom putu, a od 1978. se održava na Gradišću, nekadašnjoj staroj cesti za Labin, gdje se održava i danas.

I iako smo često dobivali primjedbu da zašto konjanici gađaju prstenac prema suncu, konjanici kažu da to njima ne smeta. Pa i prošlogodišnji slavodobitnik je rekao da nije vidio prstenac od sunca, pa je na kraju pogodio u sridu.

Trka je vrhunac bogatog programa – što bi izdvojili?

- Kao što baštinimo tradiciju samom trkom, tako tradiciju nastojimo održati i kroz druge aktivnosti poput pljočkanja, malonogometnog turnira, gađanja glinenih golubova… A tu je i Robotrka na prstenac, koja se održava već 11. godina, gdje se djeca iz škole pripremaju cijelu godinu, i to su školarci iz Istarske i Primorsko-goranske županije.

Prepoznata na nivou države i šire

Pola je stoljeća otkako je krenula revitalizirana Trka na prstenac…

- Trka je prepoznata na nivou države i šire, a imamo i Muzej Trke na prstenac u barbanskom multimedijalnom centru gdje su izloženi eksponati i slike, kao i filmovi. Puno se napravilo u 50 godina, no uvijek ima prostora za poboljšanja, a tu svakako mislim da dodatno uređenje prostora trkališta.

Važno je napomenuti da se sad gradi veliki konjički centar sportsko-rekreacijske namjene, za što je Općina Barban od Ministarstva dobila 1,4 milijuna eura, što je usko vezano uz cijelu povijest održavanja Trke na prstenac, te je Trka na neki način i odredila smjer razvoja cijele Barbanštine.

Jeste li ikada bili konjanik na Trci na prstenac?

- Jahao jesam, ali konjanik na Trci nisam nikad bio. No sinovi su mi jako involvirani u tu priču, mlađi sin, Stefano Osip, je počeo jahati već s osam godina, zapravo je odrastao s konjima, te je danas deveti na svijetu u endurance kategoriji na 160 kilometara. Stariji sin Antonio također je uključen u konjički sport, a i unuci su uključeni u sve to.

Program Trke na prstenac

Program ove godine počinje u četvrtak, 21. kolovoza, u 18 sati Malonogometnim turnirom Mjesnih odbora Općine Barban na igralištu Mrzlica, nakon čega je u 22 sata zabava uz DJ-a. U petak, 22. kolovoza, u 20 sati nastupaju barbanske mažoretkinje i KUD Barban, nakon čega je u 20.30 sati svečano podizanje zastave Trke na prstenac. Slijedi video mapiranje "Fasade pričaju» na Placi, u 21 sat je otvorenje izložbe "Riječima usrid prstenaca», a u 21.30 sati predstava "Aktivisti» Mihovila Rismonda u režiji Roberta Raponje, u Koprodukciji Teatra Fort Forno iz Bala, Kulturno-razvojnog centra Općine Bilje i Hrvatskog doma Vukovar. Također u 21 sat starta turnir u briškuli, a u 22.30 sati u sklopu zabavnog programa na Placi nastupa Mauro Staraj i La Banda.

Subota, 23. kolovoza, donosi u 10 sati 11. Robotrku na prstenac, u 11 sati je zabavno-edukativna igra "Potraga za prstencem», a u 13 sati dječja trka na biciklama na prstenac. Također u 13 sati na Gradišću starta turnir u pljočkanju, a u 17 sati je 31. po redu Trka za viticu. Cjelodnevni program nastavlja se u 21 sat video mapingom "Fasade pričaju» na Placi, a istovremeno je na Gradišću u 21 sat gađanje glinenih golubova. Od 21.30 sati na Placi kreće zabava uz Dalmatino i Tequilla band, a od 23 sata je zabavni program kod "Donje škole» uz Ivana Licula i DJ-a Kriza.

Veliko finale je u nedjelju, 24. kolovoza, kada program starta u 16 sati uz promenadni koncert limene glazbe, barbanske mažoretkinje, KUD Barban i KUD "Đuro Panđa – Keka» Nijemci, a u 17 sati starta obljetnička, 50. Trka na prstenac. Manifestacija se nastavlja u 20.30 sati na Placi uz koncert Mladena Grdovića i grupe Vigor, video maping "Fasade pričaju» i vatromet u 22 sata, nakon čega se program nastavlja kod "Donje škole» uz grupu Anelidi.

Povezane vijesti

• BARBANSKO GRADIŠĆE JE SPREMNO: Milio Grabrović predvodit će konjanike na 46. Trci na prstenac
• Diego Učkar, najmlađi konjanik i debitant na ovogodišnjoj Trci za viticu i Trci na prstenac: Počeo sam jahati sa 7 godina, A NAJVIŠE SAM NAUČIO OD TATE
• Vođa konjanika barbanske Trke na prstenac o pripremama, treninzima i kako se uopće postaje konjanik