korak ka zaštićenim vinima
Vjekovna priča o vinu i zemlji: Bujska malvazija dobila nacionalnu zaštitu izvornosti
(Snimio Zvonimir Guzić)
Nakon što je muškat momjanski dobio europsku zaštićenu oznaku izvornosti i time ušao u registar oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije (eAmbrosia), i bujska malvazija nalazi se na dobrom putu da bude upisana među zaštićena vina Europe. Prvi korak na tom putu već je ostvaren.
Prije nešto više od mjesec dana Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Obavijest o podnesenom zahtjevu za priznavanje zaštićene oznake izvornosti (ZOI) za vino "Buje – Buie". U propisanom roku nije zaprimljen nijedan prigovor, što potvrđuje suglasnost i potporu ovom prijedlogu. Nadležno povjerenstvo donijelo je jednoglasnu odluku kojom se službeno odobrava specifikacija vina s oznakom ZOI "Buje – Buie", čime su grad Buje i cijela Bujština dodatno učvrstili svoj položaj među vodećim vinskim regijama Hrvatske.
Vizionarski projekt
Zahtjev za zaštitu izvornosti Ministarstvu poljoprivrede podnijela je još 2021. godine Udruga vinara Bujštine "bujska malvazija – malvasia di Buie", uz stručno izrađen elaborat koji su pripremili dr. sc. Marijan Bubola s Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča te članovi Udruge. Jedan od glavnih inicijatora ovog projekta bio je vinogradar i vinar Luciano Visintin, dopredsjednik udruge bujskih vinara.
- Cijelo ovo područje bijele zemlje, takozvanog fliša, ujednačene mikroklime i duboko ukorijenjene vinske tradicije, poznato je po vrhunskoj malvaziji. Svi proizvođači u regiji to dobro znaju, a mi smo željeli pronaći način da tu posebnost prepoznaju i naši potrošači. Htjeli smo im pokazati da upravo ovaj naš fliš daje jedinstvenu malvaziju, i zato smo krenuli u projekt zaštite izvornosti. Premda je cijeli postupak trajao četiri godine, trud se isplatio. Sada, poput muškata momjanskog, i bujska malvazija kreće prema europskoj zaštiti izvornosti, istaknuo je Visintin, inače vlasnik vinarije Veralda na području Brtonigle.
Vizionarski projekt u kratkom je roku okupio brojne lokalne vinare i ključne stručnjake s Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča na čelu sa dr. sc. Marijanom Bubolom koji nam je opisao kako je tekao cijeli postupak traženja oznake izvornosti.
- Zaštitu određenog vina mogu zatražiti isključivo proizvođači s određenog područja - ne druge institucije ili organizacije. Kada se oko Udruge okupila veća grupa vinara iz okolnih područja, održali smo sastanak na kojem su oni iznijeli svoje prijedloge i zamisli o tome kakva bi trebala biti zaštićena malvazija prepoznatljiva pod nazivom "Buje – Buie". Sam naziv je također zaštićen kako na hrvatskom tako i na talijanskom jeziku s obzirom da se radi o dvojezičnom području i ukorijenjenosti tog jezika u svakodnevnom govoru na širem području grada Buja i cijele Bujštine.
Što se tiče teritorijalnog obuhvata odlučeno je da vinogradi mogu biti posađeni isključivo na zemlji flišnog područja unutar jasno definiranih granica dijela Bujštine koje uključuje grad Buje, Brtoniglu, Novu Vas, uzdignute dijelove iznad doline rijeke Mirne, Kostanjicu, Sv. Pelaj, Sveti Juraj, Grožnjan i Krasicu. Unutar područja nalaze se i Baredine, Bijele zemlje i Lozari. Uzgoj se temelji na sustavima niskog opterećenja loze, dok se za preradu koristi tradicionalna vinifikacija s dužom maceracijom masulja i odležavanjem u bačvama.
Prema pravilniku za ZOI 'Buje – Buie', maksimalni dopušteni urod po hektaru iznosi 11 tona grožđa, uz maksimalni randman (prinos mošta) od 60 posto, što znači da se po hektaru može proizvesti najviše 6.600 litara vina. Uz to, glavna sorta mora biti isključivo malvazija istarska, u stopostotnom udjelu, pojasnio je dr. sc. Bubola, stručni suradnik na izradi elaborata za zaštitu dodavši da pri organoleptičkom ispitivanju minimalan broj bodova za zaštićenu bujsku malvaziju mora biti 82 od mogućih 100 bodova.
Karakter vina "Buje – Buie" ogleda se u punom tijelu, ugodnoj svježini i bogatom aromatskom profilu. Minimalna alkoholna jakost od 12,5 posto jamči zrelost grožđa i stabilnost strukture.
- Bujska Malvazija odavno uživa status vina iznimne kvalitete. Još sredinom 1960-ih započelo je odvajanje vinifikacije malvazije s najboljih bujskih položaja koja se već tada isticala s visokim udjelom alkohola od čak 15 posto i vrhunskim organoleptičkim osobinama. Prvo je na tržištu predstavljena kao "Malvazija 15", zatim kao "Malvazija Extra", da bi 1980. godine, u skladu s tadašnjim propisima o zaštiti podrijetla vina, bila službeno definirana kao "Bujska Malvazija s odabranih položaja Sv. Lucije i Kontarini", rekao je Bubola te pročitao opis iz elaborata o zaštiti od prije 55 godina koji odlično opisuje i današnju ZOI 'Buje – Buie' malvaziju.
"Čuvena je "Bujska Malvazija" vino svjetlije žute do žute boje zelenkasta odsjaja. Starenjem poprima zagasitije tonove. Razvijene su, naglašene, vrlo fine, svojstvene arome. Toplo je i puno, veoma skladno vino, baršunasta, raskošna okusa. Premda suho doimlje se kao da sadrži ostatak neprevrela šećera. Blaga gorčina kojom završava okus izvrsno je uklopljena. To je vino razvijene osobnosti, koje izvanredno puni usta. Aroma i bouquet su u ustima naglašeni i zadržavaju se. Dobro prerađena i odnjegovana, "Bujska Malvazija" razvija sve osobine koje su od najstarijih vremena karakterizirale vina Malvazije i svrstavale ih u red nadaleko poznatih vina.", stajalo je u starom elaboratu čiji opis malvazije je aktualan i danas.
Nakon gotovo četiri godine od početne ideje, stiglo se do realizacije i zaštićene oznake izvornosti, a kako je istaknuo potpredsjednik Udruge vinara Bujštine "bujska malvazija – malvasia di Buie" Luciano Visintin u prisustvu tajnika Udruge Valtera Bassanesea ujedno i direktora TZ Buje, sljedeći korak je europska oznaka izvornosti kao konačan cilj "Buje - Buie" malvazije.
Koliko je Buje "infišano" vinom i vinskom tradicijom, osim Dana grožđa dokazuje i Wine & Walk manifestacija koja je svoja primarna izdanja u Hrvatskoj imala baš na području Buja.
- Upravo na ovom području našeg fliša prije desetak godina krenuli smo s priređivanjem Wine & Walk tura koje povezuje boravak u prirodi s uživanjem u vrhunskim lokalnim vinima i domaćim zalogajima. Osnovna zamisao je bila da sudionici hodaju odabranom rutom koja ih vodi kroz niz degustacijskih punktova lokalnih vinara na kojima zastaju, probaju njihova vina i uživaju u autentičnim domaćim jelima.
Ideja je odmah zaživjela i premda se manifestacija razvila i u ostalim krajevima regije, mi i dalje svake godine imamo popunjene sve naše kapacitete, rekao je direktor TZ Buje Bassanese istaknuvši da su Wine & Walk manifestaciju pokrenuli u suradnji sa Klasterom sjeverozapadne Istre.
No, kako nas je izvjestio čelni čovjek bujskog turizma to nije sve što se tiče Buja i vinskih manifestacija. Naime, 9. kolovoza ove godine Buje su domaćin jednoj od mnogobrojnih "Le Notti del Vino" manifestacija. Radi se o modernom enoturističkom festivalu koji je dio talijanskog programa Associazione Nazionale Città del Vino, koji se održava od 21. lipnja do 22. rujna 2025. godine. Diljem regije Friuli-Venezia Giulia, uključujući i prekogranični nastup u Bujama, festival nudi jedinstvenu kombinaciju degustacija lokalnih vina, kulturnih i glazbenih događanja, te posjeta vinogradima.
- Radi se o vinskoj manifestaciji koja je do prošle godine bila organizirana isključivo u Italiji, no bogata vinska tradicija našeg kraja toliko je impresionirala organizatore da su odlučili ukinuti pravilo nacionalne ograničenosti. Tako su ove godine, uz talijanske gradove, domaćini "Le Notti del Vino" postali i slovenski Kopar te naše Buje. Nakon prošlogodišnje iznimno uspješne večeri vina u Momjanu, ovogodišnje izdanje održat će se na povijesnom starogradskom trgu San Servolo u Bujama, istaknuo je Bassanese. Vino i Buje su priča koja traje i nema joj kraja.
Duga vinska tradicija Bujštine
Područje Buja i šire Bujštine ima bogatu i dugovječnu tradiciju uzgoja vinove loze i proizvodnje vina, koja je dokumentirana još u 17. stoljeću. Već tamo 1641. godine spominje se proizvodnja vina u zapisima novigradskog biskupa Giacoma Filippa Tommasinija, koji navodi kako u Bujama dominiraju bijela vina, često slatka zbog kasnih berbi. Ističe se i važnost Buja kao izvora vina za tržišta Venecije i današnje Slovenije.
Vinogradarstvo je zbog neprikladnosti terena za ratarske kulture imalo dominantnu ulogu u razvoju poljoprivrede u ovom kraju. Tijekom 19. i 20. stoljeća, bujsko vinogradarstvo dodatno se razvija kroz organizirani rad vinarske zadruge osnovane 1903. godine (Cantina sociale di Buie), koja je osim otkupa grožđa pružala i edukaciju, poticala sadnju mladih vinograda i pomagala članovima u modernizaciji proizvodnje. Ta zadruga bila je jedno od ključnih mjesta vinske proizvodnje na istarskom poluotoku sve do kraja 1980-ih.
Između dva svjetska rata dolazi do opadanja proizvodnje, dijelom zbog zabrane prodaje vina s manje od 10 posto alkohola, ali i zbog gospodarske krize i pritisaka talijanskog tržišta. Nakon Drugog svjetskog rata na području Bujštine dolazi do masovne obnove vinograda kroz tadašnji Poljoprivredno-industrijski kombinat Umag. Danas na tom području dominiraju manja obiteljska gospodarstva, a sve veći broj njih profesionalno se bavi vinogradarstvom i vinarstvom, s naglaskom na kvalitetu. Malvazija istarska posebno je važna za ovaj kraj — na području općine Buje još je 1960-ih činila čak 95 posto ukupnog sortimenta.
Tradicija vinarstva u Bujštini preživjela je sve povijesne izazove i do danas ostaje jedan od temelja identiteta i gospodarskog razvoja ovog kraja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
