U sklopu 32. saziva Male glagoljske akademije "Juri Žakan" u Roču je predstavljena Ročkalica, glagoljska početnica, bojalica, pamtilica, slagalica, čiji su autori Mirjana Pavletić i Frane Paro.

Interaktivna knjiga za učenje, igru i zabavu namijenjena je djeci od šest do dvanaest godina starosti koja žele na zabavan i zanimljiv način naučiti glagoljicu. Na 68 stranica donosi 32 kolorirana glagoljska inicijala i jednako toliko crno-bijelih inicijala koje će dijete obojati prema osobnom kreativnom raspoloženju.

Predstavljanje Ročkalica u sklopu Male glagoljske akademije (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Glagoljska azbuka

Inicijali, kao i svi likovni elementi u knjizi, autorski su umjetnički rad akademskog slikara grafičara profesora Frane Para. Inicijali prate redom glagoljsku azbuku: Az, Buki, Vjedje, Glagoljo, Dobro, Est, Živjeti … Svako slovo, osim inicijalom, predstavljeno je s još nekoliko elemenata: stihovima o slovu, informacijom o nazivu i brojčanoj vrijednosti slova, kaligrafskom uputom za pisanje uglatog oblika slova, crno-bijelim crtežom inicijala te okvirićima s ispisanim riječima na glagoljici, u koje će dijete, nakon što pročita riječ, zalijepiti naljepnicu s traženim pojmom. Naljepnice su sastavni dio knjige. Pod klapnama korica nalazi se pet listova, svaki s po 25 naljepnica dječjih crteža - s motivima koje su izradili učenici 4. razreda Područne škole Roč. Na unutarnjoj strani korica otisnuta je glagoljska azbuka u tri oblika: uglata, obla i obična. U sklopu publikacije, kao zaseban dodatak, nalazi se i društvena igra Memory s 24 para kartonskih pločica s motivima iz "Ročkalice". Izdavač je Katedra Čakavskog sabora Roč.

Urednica i autorica koncepta je profesorica Mirjana Pavletić, ujedno i autorica stihova. Inicijale, azbuku, kaligrafske upute i likovno oblikovanje, kao i oblikovanje korica potpisuje Frane Paro. Dječje crteže na naljepnicama izradili su učenici 4. razreda Osnovne škole "Vazmoslav Gržalja" Buzet, Područne škole Roč: Filip Blagonić, Roko Cerovac, Raul Gržentić, Dilmurod Mamatkulov, Andrea Nežić, Samuel Nežić, Toni Nežić, Ema Radović, Natali Vidović, Zara Vratović i Nela Žulić. Suradnica je učiteljica Elena Rabak Štroligo. Računalno oblikovanje potpisuje David Ivić, a grafičku pripremu Ivić dizajn, Gologorica. Knjiga je tiskana u Grafomarku Zagreb u nakladi od tisuću primjeraka. Rozetu na naslovnici Ročkalice uokvirio je stih - slogan ročkog pjesnika Vladimira Pernića "Roč - gradić sunca, slobodnih ptica i ljudi dobre volje".

Prošlost zavičaja

Ideja o takvoj jednoj publikaciji tinjala je dugo, možda i desetak godina, prenijela je Mirjana Pavletić, urednica, autorica stihova i koncepta, ujedno predsjednica Katedre Čakavskog sabora Roč, izdavača ovog izdanja. Dugogodišnja prosvjetna i kulturna djelatnica cijeli svoj profesionalni put, ali i veliki dio privatnog vremena posvetila je promociji i valorizaciji kulturne i povijesne baštine Buzeštine, a kroz volonterski rad u ročkoj Katedri posebno se posvetila temama vezanim uz glagoljašku prošlost zavičaja.

Ana Pernić, Frane Paro, Mirjana Pavletić i David Ivić (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Želja je bila, kazala je, napraviti knjižicu, neku vrstu slikovnice za djecu, koja će biti i vedra, i zabavna, i privlačna, i korisna, i edukativna, neku vrsta priručnika s kojim će se dijete rado družiti, iz kojega će nešto naučiti, s kojim će se moći poigrati, samostalno ili s prijateljima, mjesto gdje će se moći i osobno kreativno izraziti. Izazov je bio i osmisliti publikaciju koja će kroz svoje edukativne i kreativne elemente još i promovirati Roč i glagoljicu, koja će biti i didaktičko sredstvo i suvenir…

- Nadamo se da smo u Ročkalicu, početnicu, bojalicu, pamtilicu, slagalicu, uspjeli ugraditi sve naše početne želje i ideje. Kada smo razmišljali o likovnom rješenju i ilustracijama, a vezano uz glagoljicu kao osnovni motiv publikacije, odmah je na površinu isplivalo jedno ime, Frane Paro. Ako je itko u Hrvatskoj ušao u samu srž svakog pojedinog glagoljskog slova, rukopisnog, uglatoga ili oblog ili pak tiskanog, onda je to Frane Paro! Ako se itko u Hrvatskoj ozbiljno posvetio istraživanju dizajna pojedinih glagoljskih fontova iz različitih hrvatskih rukopisnih kodeksa i inkunabula, onda je to Frane Paro. Stoga ne čudi, da je upravo Frane Paro autor prvog glagoljskog elektroničkog fonta nazvanoga "Misal" (1990.), zatim i fonta "Brevijar" (1994.), te nedavno i fonta "Dobrovid" (2024.). Nadalje, osim što je slikar grafičar, autor brojnih izložbi, publikacija i bibliofilskih izdanja, Paro je i autor "Glagoljske početnice", dosad, koliko je meni poznato, jedine temeljite i ozbiljne glagoljske početnice, koja je doživjela dva izdanja (1995. i 2010.). Dakle, Katedra kao izdavač, nije uopće imala problema oko autorstva, nije tu bilo nekih dilema niti trilema, tko bi bio idealan suradnik na realizaciji jedne takve publikacije, ovaj put namijenjene djeci, naglasila je Pavletić.

Ono što je Paro ponudio kao prve prijedloge inicijala koji će krasiti knjigu i oko kojih će se graditi sve ostalo, bilo je sjajno, izuzetno, istaknula je Pavletić te dodala kako su iz tih maštovitih poteza, boja, oblika utkanih u inicijale… odjednom iskočili karakteri slova samih, njihovi sugestivni likovni opisi, minuciozni i gotovo poetični detalji koji su slovima udahnuli život, personificirali ih. I upravo to, ta živost kojom Parova slova zrače, nadahnula je i nju da napiše stihove kako bi djeca, i čitajući, doživjela i naučila ponešto o svakom glagoljskome znaku.

Bojanka - priča za sebe

- Bojanka je priča za sebe. Ona je crno-bijela verzija inicijala; ona je sredstvo za razvoj grafo-motoričkih vještina kod djece; ona je pozivno platno spremno upiti dječju maštu i kreativnost. Ujedno je odlična anti stres terapija - i za djecu, i za odrasle! Djeca kao glavni korisnici Ročkalice, zasigurno će s radošću učiti i upijati glagoljicu. Moći će se i interaktivno uključiti u modeliranje pojedine stranice aplicirajući na nju, s razumijevanjem, stickerse - naljepnice, male sličice, minijature pojmova iz početnice, koje su izradili njihovi vršnjaci. I konačno, tu je i nagrada za sav uloženi trud u učenju i vježbanju - društvena igra Memory - pamtilica s elementima glagoljice i Ročkalice. Vjerujem i nadam se da će Ročkalica biti zanimljiva svakom djetetu s područja Roštine i Buzeštine pa i šire, i Istre i Hrvatske. Vjerujem da će ova publikacija biti odličan i dobro prihvaćen priručnik za učenje glagoljice. A mislim da će Ročkalica biti i zanimljiv i koristan suvenir. Nešto što će turist, posjetitelj Roča i Huma, rado ponijeti sa sobom i što će ga podsjećati na ove naše krajeve, poručila je Pavletić.

Mali recitatori (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Knjigu je predstavila Ana Pernić, dipl. učiteljica i dipl. bibliotekarica, o knjizi su uz Mirjanu Pavletić govorili i Frane Paro, autor inicijala, kaligrafskih uputa i likovnog oblikovanja te David Ivić, grafički urednik, a stihove iz Ročkalice recitirali su učenici četvrtog razreda Područne škole Roč, Toni Nežić, Ema Radović, Natali Vidović i Andrea Nežić.

- Ročkalica je interaktivna knjiga za učenje, igru i zabavu. Namijenjena prvenstveno djeci od šest do dvanaest godina, ali je i sadržajem i likovnim i grafičkim oblikovanjem te cijelim konceptom izuzetno zanimljiva pripadnicima svih dobnih skupina koji žele naučiti glagoljicu, istaknula je Ana Pernić. Naglasila je kako je posebnost ovog izdanja sudjelovanje čitavog jednog razreda u izradi dijela njenog sadržaja.

- Knjiga je zanimljiva i inspirativna, radi se o jednom od najzabavnijih načina učenja glagoljice koji od čitatelja iziskuje i kreativnost i istraživački pristup i zaigranost, poziva na igru, zabavu i potpuni angažman. I baš poput najkvalitetnijih didaktičkih sadržaja, prilikom osmišljavanja njenog koncepta vodilo se računa o razvoju vještina i stvaranju trajnog interesa za sadržaj, jasnoj strukturi i uputama, vizualnoj privlačnosti i interaktivnoj komponenti. Ročkalica je i udžbenik i vježbenica i bojanka i pisanka i igra, prava škrinjica znanja, zabave i učenja, naglasila je Pernić.

- Od 32 inicijala, najmanje dvije trećine sličnih oblika pronašao sam u jednoj mapi čiji se izvor nalazi u Draguću, riječ je o rukopisnoj knjizi, Brevijaru, a drugi dio, tip inicijala, našao sam u Prvom vrbničkom misalu, tako da je moj originalni posao bio jedna trećina, onaj dio slova koja se u rukopisnim knjigama i tiskanim knjigama nikada nisu javljala kao raskošni inicijali. Tu sam se koristio iskustvom i motivima starih glagoljaša, pisara i pokušao ih imitirati i biti im uz bok i moram reći da nije bilo lako biti maštoviti majstor kao što su to bili oni, prenio je Paro.