Umag prvi u Istri prihvatio islamske vjernike

Islamski vjerski centri i džamije postoje "u planovima" u gradovima diljem Istre

| Autor: Robert Buršić
Uzvanici na svečanom otvorenju Islamskog centra u Umagu (Privatna arhiva)

Uzvanici na svečanom otvorenju Islamskog centra u Umagu (Privatna arhiva)


Dok se u Poreču i Labinu, a još više u Puli, ne nazire kada će biti izgrađeni islamski vjerski centri, Umag je svečano otvorio Centar prije šest godina, ali ne i džamiju, kako se krivo govori.

Naime, predsjednik lokalnog ogranka SDA-e i predstavnik Medžlisa Islamske zajednice Umaga Hasan Ćatić, svojedobno je kazao da nitko nikada nije spominjao džamiju – objekt površine 600 četvornih metara neće imati nikakve elemente te vjerske građevine. "Radi se o višenamjenskom objektu na dvije etaže. U prizemlju će biti smješten sakralni dio, to jest molitveni prostor s oko stotinu kvadrata, uz ostale prateće prostorije koje imaju još 30-ak četvornih metara. Ondje će biti i jedna sala za kulturna zbivanja nacionalnih zajednica Bošnjaka, Albanaca, Turaka i Roma u koju je na području Bujštine upisano 180 obitelji. Predviđena su i tri ureda za potrebe nacionalne i vjerske zajednice, dok će na katu biti stan za svećenika, apartman za goste i još jedan manji, koji smo prenamijenili za potrebe male knjižnice od 30 kvadrata. Time bi sve naše potrebe trebale biti u cijelosti pokrivene", pojasnio je Ćatić.

Vlasnik parcele površine 1.600 četvornih metara je Mešihat Hrvatske.

Treba ipak reći da su se i u Umagu žitelji desetak godina opirali otvaranju islamskog centra.

Maketa Islamskog kulturnog centra u UmaguMaketa Islamskog kulturnog centra u Umagu

Naše bogatstvo

Na svečanom otvorenju prvog islamskog centra u Istri okupilo se mnogo naroda i uzvanika. Pale su, među ostalim, pohvale gradonačelniku Viliju Bassaneseu, gradskim vijećnicima i građanima Umaga koji su, kako je tada rečeno, prihvatili muslimane. Rečeno je također da se "svi gradonačelnici Istre mogu ugledati na Bassanesea".

- Živjeti u gradu u kojem djelima pokazujemo da je raznolikost naše bogatstvo je samo na ponos grada i naših građana. Zato sam izuzetno ponosan što smo pokazali da je raznolikost bogatstvo koje dnevno živimo. Grad je dao projektu IKZ veliku logističku pomoć gradnji centra. Naše manjine su naše bogatstvo i sugrađani a zato i pokazujemo da smo grad za mogućnosti svih naših sugrađana. Živjeti u zajednici je civilizacijski doseg i potreba, a živjeti u zajednici u kojoj djelima pokazujemo da je naša raznolikost naše bogatstvo realnost i ponos Umaga. Graditi, stvarati, uvažavati, razumjeti, prihvatiti, vrijednosti su na kojima dnevno radimo, a čuvajući te vrijednosti čuvamo sebe i stvaramo bogatstvo naše zajednice, ali i služimo kao primjer boljega svijeta, rekao je tada gradonačelnik Umaga Vili Bassanese.

Treba li u Puli konačno izgraditi Islamski centar, pitanje je koje se postavlja desetljećima. Aktualizirano je 2009. godine, kada je idejni prijedlog za izgradnju džamije s minaretom i popratnim objektima predan gradskoj upravi i od tada se o njemu sporadično govori u javnosti. Gotovo da se više i ne zna na kojoj će lokaciji muslimanski vjernici Pule, ali i Rovinja, Vodnjana i Medulina, dobiti svoj vjerski centar.

Problem izgradnje Islamskoj kulturnog centra u Puli, kojeg je 2011. godine pokušao financirati tadašnji libijski "faraon" Moamer Gadafi, stoji na mjestu od 2015. godine kada su se protiv njega pobunili građani.

(Privatna arhiva)Pulska "džamija" s minaretom na Stoji u Puli (Privatna arhiva)

Prije četiri godine, u svibnju 2020. godine, Glas Istre je pisao da "ipak kreće gradnja pulskog islamskog centra – poznata je i nova lokacija". Medžlis Islamske zajednice Pula kupilo je koncem građevinsko zemljište u Šandaljskoj ulici u Šijani, gdje će graditi Islamski centar. Parcela je velika 16.727 četvornih metara. Angažiran je tim arhitekata koji će osmisliti budući Islamski centar u Puli.

Hoće li se to i dogoditi?

Izgradnja islamskog centra postala je vrući krumpir u rukama porečke gradske vlasti. Žitelji Stancije Vergotini, gdje porečki muslimani žele izgraditi građevinu za svoje vjerske potrebe, potpisuju peticiju protiv gradnje.

Slična priča događala se i u Labinu kada se lokalno stanovništvo također pobunilo protiv, kako se tada govorilo "džamije", iako je bila riječ o sasvim drugačijem vjerskom objektu. Islamska zajednica tada je u Vinežu od jednog domaćeg vlasnika otkupila kuću u koju se uselio labinski imam i u kojoj se danas odvijaju vjerski obredi labinskih muslimana. Kuća izvana izgleda kao i svaka druga, tako da su priče o minaretu koji će stršiti među obiteljskim kućama u Vinežu na kraju ispale obična pretjerivanja.

Ogledni primjer kako izgleda ili kako bi trebao izgledati Islamski kulturni centar onaj je u Umagu. Umag je, konačno, i primjer višenacionalnog suživota, tolerancije i multikulturalnosti.

Neki komentatori, kada je riječ o izgradnji islamskih centara u Istri, napominju da zabrinjava stupanj netolerancije koji Istrani pokazuju prema svojim sugrađanima muslimanske vjeroispovijesti. Mit o istarskoj multikulturalnosti i nacionalnoj i vjerskoj snošljivosti zapravo postoji samo u političkim parolama. Kada tu toleranciju treba pokazati u praksi, onda dolazi do bolnog otriježnjenja, jer shvatimo da su i Istrijani samo ljudi od krvi i mesa, sa svim svojim predrasudama, strahovima i netrpeljivostima. Nažalost, Istrani su prema Bošnjacima, Albancima i drugim muslimanima tolerantni kada im trebaju kao građevinski radnici i uspješni obrtnici koji lokalnoj zajednici plaćaju veliki poreze, a lokalnim političarima daju glasove na izborima.

Za kraj podsjetimo: mnogoljudna austrougarska država, multietnička i multikonfesionalna, bila je otvorena prema vojnicima-muslimanima koji su 1864. godine u vojarni Marije Terezije na Stoji imali džamiju s minaretom, malu bogomolju. Pulska džamija iznimna je tursko-islamska arhitektura na tlu Hrvatske, štoviše, ona je prva postosmanska džamija na hrvatskom tlu. U blizini džamije nalazi se Mornaričko groblje na kojem su i šezdeset i šest grobova muslimana koji su bili pripadnici austrougarske vojske.

Džamije diljem Hrvatske

Najveći i najvažniji islamski centar u Europi nalazi se u Zagrebu. Gradnja sadašnje džamije i Islamskoga centra, na predjelu Trstik u Folnegovićevu naselju, završena je 24. travnja 1987. Sarajevski graditelji Džemal Čelić i Mirza Gološ sagradili su arhitektonski kompleks koji zauzima površinu od oko 10 tisuća četvornih metara. Sastavljen je od više funkcionalnih cjelina: bogomolje s minaretom visokim oko 51 m, islamske vjerske srednje škole (medrese), knjižnice, zajedničkih društvenih prostorija, upravne zgrade, dijela za stanovanje, gospodarskog dijela te velike dvorane i restorana.

(Privatna arhiva)Riječka džamija slovi kao najljepša u Europi, a oblikovao ju je Dušan Džamonja (Privatna arhiva)

Arhitektura ovog kompleksa u suglasju je sa suvremenim graditeljskim kretanjima. S obzirom da je to bio prvi projekt, nitko sa sigurnošću ne zna koliko je ustvari koštao. Ali, zna se da su taj projekt financirale gotovo sve arapsko-islamske zemlje. Veliku donaciju dao je i pokojni libijski vođa Moamar Gadafi.

Islamski centar u Rijeci, sagrađen na površini od oko 5300 četvornih metara, ima četiri etaže na kojima su džamija sa šest kupola i s pratećim prostorijama, uredi uprave Medžlisa (Vijeća) Islamske zajednice Rijeka, kongresni centar, dvorana, restoran, društvene prostorije, stanovi, ima i podzemnu garaža. Minaret je visine 23 metra. Najviše novca za gradnju centra darovao je katarski emir Hamad bin Khalifa al-Thani, čije će ime nositi kongresni centar.

Džamiju s minaretom umjetnički je oblikovao akademski kipar Dušan Džamonja.

Najstarija džamija u Hrvatskoj nalazi se u Gunji, Vukovarsko-srijemskoj županiji, otvorena je 28. rujna 1969. godine. Džamija je do 1999. godine bila pokrivena klasičnim krovom na četiri vode, a tada je uz pomoć Generalne islamske lige "Rabite", općine Gunja i mještana, renovirana i pokrivena kupolom. Osim džamije, u Gunji od 1960. godine postoji i odvojeno muslimansko groblje – mezarje. U neposrednoj blizini džamije sagrađen je Islamski centar.

Osim što ima najstariju džamiju u Hrvatskoj, Gunja je prvo mjesto u kojem je na prostoru bivše Jugoslavije uveden islamski vjeronauk u osnovnu školu.

Bogovolja, mjesto u općini Cetingrad, u Karlovačkoj županiji, u kojem živi 95 posto Bošnjaka, džamiju je dobilo 6. svibnja 2018. godine. Prostire se na 350 m2, a minaret je visok 15 metara. Osim molitvenog prostora ima učionicu za vjeronauk, ured i stan za efendiju.

Džamiju i Islamski kulturni centar u Sisku svečano je otvorio, 28. rujna 2022. godine, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Na 2.500 kvadratnih metara nalazi se molitveni prostor, polivalentna dvorana, prostorije za biblioteku i čitaonicu, restoran, imamski stanovi, apartmani i učionice. Godine 1967. dokumentiran je prvi spomen o gradnji džamije, građevinski radovi počeli su 2017. godine.


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater