lorena šestan

Šampionka Dana meda: Pčelinjak je njeno carstvo, a pčelarenje hobi, obiteljska tradicija i način života

| Autor: Gordana Čalić Šverko
(Snimila Gordana Čalić Šverko)

(Snimila Gordana Čalić Šverko)


Stasala je u pčelarskoj obitelji, od malih nogu pomagala ocu u vrcanju meda, no pčelariti je počela prije jedanaest godina, u svojoj 33. godini, na poticaj oca Darka Korena iz Katuna Trviškog, jednog od poznatijih istarskih pčelara. Poklonio joj je četiri pčelinje zajednice, upisao je u pčelarsku školu i time osigurao nastavak obiteljske pčelarske tradicije.

Ekonomistica Lorena Šestan iz OPG-a Pčelarstvo Šestan u Gologorici kod Cerovlja, prva je pčelarica u svojoj obitelji.

Kako to izgleda kada učenik nadmaši učitelja pokazala je nedavno na 18. Danima meda u Pazinu, gdje je s najvećim brojem bodova na senzorskom ocjenjivanju, s kestenovim medom osvojila titulu šampiona. Dobila je tri zlatne diplome, za kestenov, lipov i cvjetni med, a otac zlato za kestenov i lipov med, ali s nešto manjim ocjenama.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Pravo vrijeme za vrcanje

Med od kestena, kazala je naša sugovornica koju smo posjetili u njenom pčelinjem carstvu u Gologorici, povoljno djeluje na probavni sustav.

- Tko jednom proba med od kestena i nauči se na njega, traži samo taj med jer drugi su mu preblagi, preslatki. Kestenovog meda nemam pretjerano puno, ali uvijek dovoljno, u količinama koliko ih stignem prodati, međutim na ovogodišnjim Danima meda naprosto je planuo. Svi su htjeli kupiti šampionski med. Da sam ga imala tri puta više, vjerojatno bih ga prodala, ali sada znam, pa ću ubuduće više košnica voziti na kesten, a malo manje na lipu. Tako da se izjednače. Lipa je isto super med, pomaže kod prehlada, upala dišnih puteva. Jako su se ljudi naučili na nju. S bagremom se nikad ne zna, on je uvijek neizvjestan, jedna godina je dobra, druge ga nema ili smrzne ili počne padati kiša i tako završi bagremova paša, pa je odlazak na pašu lipe uvijek sigurniji izbor, kazala je Lorena.

Osnovno je, rekla je pčelarica iz Gologorice, da se vrca med kada je vrijeme za njegovo vrcanje, ne prerano. Kada se voze pčele na pašu, treba paziti da se prethodno izvrcaju sve stare zalihe meda, da se stavi nove, čiste okvire. Treba često mijenjati satne osnove.

- Mi sami topimo vosak, taj dio obavlja moj otac. Stavljamo dosta novih satnih osnova u košnice, naglasila je Lorena koja pčelari s 44 košnice, dio ljeti seli na pčelinju pašu, na lipu u okolicu Kastva, a na kesten u okolicu Karlovca.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Na početku sezone košnice su stacionirane u Gologorici, na proljetnoj paši cvjetnog meda i bagrema. Gologorica je na povoljnom položaju, na spoju dvije klime, mediteranske i kontinentalne. Dio sela je pod utjecajem toplog zraka od mora gdje sve prije cvate. Od Gologoričkog Dola krene cvatnja bagrema. Kada tamo završi, počne prema Cerovlju tako da pčele imaju produženu pašu.

Pčelarstvo je obiteljska tradicija koju je utemeljio Lorenin prapranono rođen 1859. godine u Trvižu gdje je vodio poštanski ured, bavio se trgovinom, otkupom i preradom grožđa i pčelarstvom. Nema preciznih podataka kada se je počeo baviti pčelarstvom, ali moguće je da je utemeljio pčelarsku tradiciju staru sto i pedesetak godina.

Ljekoviti med od bršljana

U bečkom arhivu podaci su da je austrijski dvor za svoje potrebe nabavljao med od Antona Tuhtana, a na etiketama staklenki pisalo je "Garantirano čisti Cvetlični med Čebelarstvo Anton Tuhtan Trviž Istra". Lorenin prapranono s druge strane, Mate Koren iz Katuna Trviškog, rođen 1849. godine, također je bio pčelar. Pranono Ivan nije se bavio pčelarstvom, ali su zato njen nono Aleksije, otac Darko i ona nastavili obiteljsku tradiciju.

- Pčelarstvo me je oduvijek privlačilo, ali na početku me najviše brinulo kako ću skinuti roj s drva. Gledala sam kako se otac penje na stabla i to mi je bilo strašno. Pitala sam se kako ću sama skinuti roj od oko 40.000 pčela, ali i to sam naučila. Svaka pčelinja zajednica ima nagon za rojenje i kada se to desi, pčele se smjeste na najbliži grm ili drvo. Ako je drveće nisko nije problem, ali moj tata kod pčelinjaka ima dosta visokih stabala i to ponekad mora odraditi i uz pomoć dizalice, prenijela je Lorena.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Lanjske sezone prvi je put na OPG-u vrcala bršljanov med. Med od bršljana izvrsnog je okusa, poznat po svojim ljekovitim svojstvima jer povoljno djeluje na respiratorni sustav, olakšava iskašljavanje i ublažava kašalj. Služi kao prirodni antiseptik. U ponudi ima i standardne okuse: bagrem, cvjetni, lipu i kesten, imunokompleks, mješavinu više vrsta meda, peluda i propolisa. Medoladu, kremasti med od lipe. Posebnim miješanjem kristaliziranog meda dobiva se kremasta tekstura, zdravi namaz, sto posto prirodni med bez ikakvih dodataka, koji se koristi kao namaz na kruh, palačinke. Uz dodatak lješnjaka, prava je poslastica.

U OPG-u Pčelarstvo Šestan Lorena nudi i pelud, jako je dobar za podizanje imuniteta, ima puno blagodati samo ga ljudi premalo koriste. Sadrži gotovo sve nutritivne spojeve koji su organizmu potrebni za nesmetano funkcioniranje. Pčele prikupljaju peludna zrnca i istodobno im dodaju nektar i tvari svojih žlijezda oblikujući granule veličine okruglog zrna riže. Na stražnjim nogama prenose ih u košnicu, a one su im glavni izvor bjelančevina, vitamina i minerala. Prije konzumacije, zrnca treba namakati u tekućini najmanje osam sati, u mliječnim proizvodima, u čaši mlijeka, jogurta, ali i u mlakoj vodi, čaju ili soku, sa žlicom meda, najbolje tijekom noći.

Na pragu nove pčelarske sezone, komentiramo kakva je bila prošla, za koju Lorena kaže kako je na početku bila loša. Bagrema i cvjetnog meda bilo je nešto malo, ali kesten i lipa su spasili sezonu, a na kraju je procvao bršljan i dobro je medio. U pčelinjaku je posla od ožujka do rujna. Pčele su sada u klupku, a dolaskom lijepog vremena se rašire, treba krenuti s proširivanjem zajednice, postepeno im dodavati prazne satne osnove, prazne okvire.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Zahtjevan posao

Najviše posla je u ožujku, travnju i svibnju dok se ne izvrca prva paša od bagrema i proljetnog cvijeća. Kada se vozi na lipu i druge paše nešto je manje posla, ali opet treba svakih sedam dana otići kontrolirati da li je neki novi matičnjak, treba li porušiti ili proširiti zajednicu, tu su 44 košnice pa svaku treba otvarati. Svaka ima tri nastavka u to vrijeme, bude puno posla.

Fizički zahtjevnog, jer iako pčelari s Farrarovim nastavcima koji su veličine dvije trećine od LR košnice, svaki nastavak s pčelama teži preko dvadesetak kilograma, treba ga dignuti i okrenuti. No njoj, naizgled krhkoj i nježnoj to, kazala nam je, odlično uspijeva.

Više od 40 pčelinjih zajednica

Pitamo kako majka dvoje djece, vlasnica obrta Daplast u Katunu Trviškom za proizvodnju plastike, većinom štipaljki za rublje, koja se uza sve to bavi i pčelarstvom, stigne uskladiti sve obaveze, a Lorena kroz osmijeh odgovara kako doslovce trči na sto strana.

Nije lako, ali pričinjava joj zadovoljstvo, posebno kada vidi rezultate. Djeca su već velika, Hana je 16-godišnjakinja, a sin Vito 14-godišnjak. Kada je počela prije jedanaest godina, imala je manje pčelinjih zajednica, pa je bilo lakše. Sada ih je više od četrdeset, to je veliki broj i treba se organizirati.

Suprug ima svoj soboslikarski obrt, ali pomaže kod seljenja košnica. Kod vrcanja svi su angažirani, posebno mama Marija, koja je oduvijek tom poslu, a sve ostalo u pčelinjaku obavlja sama.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini