Guido Gržetić, vlasnik istoimenog OPG-a iz Zarečja kod Pazina, među najstarijim je aktivnim istarskim pčelarima, jedan od prvih registriranih pčelara u Istri. Vitalni pčelar u 83. godini života može se pohvaliti s 57-godišnjim pčelarskim stažem.

(Snimila Gordana Čalić Šverko / Glas Istre)

- Pčelarenjem se bavim od 1967. godine. Počeo sam godinu dana nakon što sam se oženio, najprije kao hobijem, a kasnije kao dodatnim izvorom prihoda. Prvog ljeta uhvatili smo osam rojeva, idućeg ljeta već smo imali petnaest košnica. Polako sam upijao znanje od starijih pčelara u okruženju, kazao nam je vitalni sugovornik koji je svoju ljubav prema pčelama prenio na cijelu obitelj, najprije na suprugu Silvanu, a potom i djecu, tako da i sin Goran i kćerka danas imaju vlastite OPG-ove.

Isključivo "polunastavci"

Po profesiji stolni mehaničar, radio je u pulskom Uljaniku te potom u građevnom poduzeću u Pazinu na održavanju vozila i strojeva. Sa Željkom Ravnićem osamdesetih godina prošlog stoljeća bio je inicijator revitalizacije pazinskog pčelarskog društva. Već 1985. godine bilo je to prilično brojno društvo, prisjetio se Guido Gržetić.

U središnjoj Istri, zajedno sa sinom Goranom, ima više od 130 košnica. Brojka pčela kroz godinu uvijek varira, zimi ih je oko 15.000 u jednoj košnici, u jednom pčelinjem društvu, a najviše ih ima u svibnju, onda ih je dvostruko više. Kao najbolje pčelarske godine pamti 2000., 2004., 2005. Njima se pridružuje i 2022. godina, no prošlogodišnja sezona bila je loša.

(Snimila Gordana Čalić Šverko / Glas Istre)

Košnice su stacionirane na šest lokacija, od Zarečja pa sve do doline Butonige. Jukani, Grdoselo, Bašići, to su tri lokacije koje su na mediteranskoj klimi, a druga tri pčelinjaka, u Zarečju, Novakima i Šestanima, na kontinentalnoj klimi.

- Prvi med bude proljetni, maslačak, međutim nešto se u prirodi dogodilo jer meda od maslačka nemamo već osam godina. Maslačak cvate, livade su ga pune, ali ne medi. Nakon njega ide bagrem kao najznačajnija pčelinja paša koja iz godine u godinu na žalost sve više izostaje. Kestena je također nekada bilo više, a sada ga je vrlo malo na jednom pčelinjaku, požalio se je Gržetić. Rekao je ti da bude i nešto meduna ili meda medljikovca, pčelinjeg proizvoda koji ne potječe od cvjetnog nektara već od biljnih sokova iz dubljih slojeva biljaka, ali ne svake godine.

Pčelar iz Zarečja specifičan je po tome što u radu s LR košnicama kao medište koristi isključivo "polunastavke".

- Zašto imam "polunastavak"? Jer cijelog nisam mogao dizati, prenio nam je naš sugovornik.

Svakodnevni posao

Gržetić piše i za stručne časopise, za "Hrvatsku pčelu" i "Pčelara".

- Nakon što u ožujku krene sezona, do rujna nema mira, to je svakodnevni posao, ali zato radimo baš svi, od sina nevjeste do unuka. Sin i suprug su u pčelinjacima, a mi doma vrcamo, inače se ne bi stiglo, nadovezala se je Silvana Gržetić.

(Snimila Gordana Čalić Šverko / Glas Istre)

Od samih početaka organiziranih ocjenjivanja meda u Istri i u Hrvatskoj, med obiteljskog pčelarstva Gržetić redovito je među najnagrađivanijima, ne samo bagremov, već i ostale vrste. Široka je paleta proizvoda koje se može degustirati u njihovom OPG-u u Zarečju pokraj Pazina, med od bagrema, med od kestena, livadni med, šumski med, med u saću..., a proizvode i ukrasne svijeće od pčelinjeg voska.

Pčelarska obitelj Gržetić među veteranima je 18. Dana meda, koji se upravo održavaju u Pazinu. Sudjelovali su na svim dosadašnjim izdanjima. Izostali su jedino kada pčelarska manifestacija nije održana zbog pandemije koronavirusa. - Cilj Dana meda promocija je pčelarstva i popularizacije pčelinjih proizvoda, kazao je Guido Gržetić.

Povezane vijesti

• LOVRO TOMASIĆ: "Sudrugovi, primimo se racionalnog pčelarenja, tog poetičkog i vrlo unosnog ogranka gospodarstva, i nastojimo da isto što više u narod rasprostremo"
• PČELAR SAŠA DERMIT PROIZVEO ŠAMPIONSKI MEDUN: Pčelarenje zahtijeva stalna ulaganja, učenje i nadogradnju znanja
• Na istarskom tržištu velike količine lažnog proizvoda: NE POSTOJI MED OD BORA!