Na Krvove place na Vinežu, mjestu gdje je 2.ožujka 1921. počeo štrajk rudara protiv talijanskih vlastodržaca i uprave rudnika nazvan Labinska republika a zatim i na spomen obilježju rudarima na Štrmcu u općini Sveta Nedelja održane su uz kišu prigodne komemoracije u povodu 103. obljetnice Labinske republike.

Na Vinežu su se okupili i vijence položili predstavnici Grada Labina, Istarske županije,
susjednih općina, raznih udruga, institucija, nekadašnjeg rudnika i Društva J. B. Tito.
Na te povijesne dane i događaje iz 1921. podsjetila je prof. povijesti iz Raše Eva Melegi Matković koja je istaknula da su ti događaji u kojima su sudjelovali rudari raznih nacionalnosti bili prvi organizirani otpor nadolazećem fašizmu u Europi.

Zamjenik župana Tulio Demetlika, i sam nekada zaposlenik Istarskih ugljenokopa Raša pozdravljajući sve nazočne čestitao je obljetnicu Labinske republike i Dan rudara u ime župana Miletića te istaknuo:

-Naša je uloga u izvršnoj vlasti, kako u županiji tako i u gradu i općinama da se ne
zaborave ti događaji i vrijednosti Labinske republike koje se prenose iz generacije na
generaciju. I današnja generacija mora te vrijednosti zaštiti i prenositi dalje jer je to
najvažniji datum povijesti cijele Labinštine ali i Istre jer se Labinska republika kasnije
prenijela na pobunu na Proštini. Rudari su oduvijek bez obzira tko je bio na vlasti
znali su se boriti za svoja prava.

Sama riječ rudnik predstvalja bogatstvo, naš današnji i sutrašnji rudnik je otvaranje novih horizonti i novog bogatstva jer mladi imaju te vrijednosti za svoju bolju budućnost ali i svoga kraja, rekao je između ostaloga Demetlika pozivajući mlade da dalje prenose te vrijednosti nekadašnjih rudara kao što su borba za mir, slobodu, radnička prava i antifašizam.

Labinski gradonačelnik Valter Glavičić kojemu su dva nonića radili u rudniku također je
govoreći o tim teškim i burnim vremenima te idealima i vrijednostima Labinske
republike i rada u rudniku pozvao mlade da ih njeguju i prenose na buduće generacije:

- Taj naš rudnik imao je i dao puno toga, izgradio je Labin i Rašu. Ljudi su dolazili
zbog rada u rudniku sa raznih strana, iz cijele Jugoslavije ali tu su radili i Česi, Slovaci i Mađari, na posao se hodalo i po sat, dva. Prolazili su muku da bi mi danas bolje živjeli jer je Labin rastao kao mjesto i grad. Svi su se nadopunjavali, izgrađene su tvornice, industrije, turizam i danas smo došli do toga da se svi bolje razumijemo i da smo kao labinjani posebni ljudi.

Sve je lijepo ali doma je najljepše, posebno kada razumiješ da živiš u mjestu koje ima svoje korijene koje trebaš njegovati i prenositi dalje Sinoć smo u predstavi mladih vidjeli da i mladi to razumiju. Labin nije najveći, najbogatiji i najbolji ali ima ljude koji uvijek ostaju svoji na svome, to moramo prenositi dalje i održavati i njegovati kako se tekovine i vrijednosti Labinske republike ne bi zaboravile, rekao je između ostaloga Glavičić.

Prisutne je pozdravio i bivši rudar Safet Mujkanović, Mladen Bastijanić pročitao je svoj literarni rad „Da se svojni ne zobi“ a program je svirkom na saksofonu uveličao maestro Franko Ružić koji je na kraju odsvirao rudarsku himnu.Nakon Vineža komemoracija je održana i na spomen obilježju rudarima na Štrmcu a obilježavanje 103. obljetnice Labinske galerije završit će večeras u 19 sati (subota) u Gradskoj galeriji otvaranjem izložbe sa 41-jednim radom umjetnika na temu rudnika i rudara.

Povezane vijesti

• Rašani ne mogu sami graditi pročistač
• Juraj Zoretić, koji je cijeli radni vijek proveo u labinskim rudnicima: "ZA MOG RADA POGINULO JE 14 RUDARA"
• 100. OBLJETNICA LABINSKE REPUBLIKE Gradonačelnik Glavičić: Ponosno rudarsko srce Labina i Labinštine DANAS KUCA SNAŽNIJE